Svjetski dan mentalnog zdravlja: mentalno zdravlje na radnom mjestu

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. oktobra/listopada već 25 godina.

Obilježavanje Svjetskog dana mentalnog zdravlja uvela je Svjetska federacija za mentalno zdravlje 1992. godine. Ove godine, Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se s temom

MENTALNO ZDRAVLJE NA RADNOM MJESTU.

U prosjeku jedna epizoda depresije oduzima 36 radnih dana. Pri tome, procjenjuje se da su kognitivni simptomi depresije kao što su pad sposobnosti koncentracije, teškoće u pamćenju i donošenju odluka, prisutni u 94% vremena trajanja epizode, što izaziva izuzetno sniženje produktivnosti. I pored svega toga, oko polovine slučajeva depresije se ne prijavljuje zdravstvenim službama i nije adekvatno tretirano.

Kolege na radnom mjestu lako mogu razviti pogrešnu sliku o osobi koja se nosi s depresijom. Razdražljivost se može doživjeti kao karakterna crta svadljivosti, teškoće s koncentracijom i donošenjem odluka kao rasijanost i nedovoljno znanja da se donese odgovarajuća odluka, gubitak interesovanja kao manjak motivacije za rad. Kašnjenja, zaboravljivost, prokrastinacija, pripisuju se osobi kao njene trajne osobine, umjesto da se prepoznaju kao simptomi teškoća u spavanju, održavanju pažnje i pamćenja uzrokovani depresijom.

Jedan od ključnih razloga zašto se ovakvi problemi na radnim mjestima i društvu u cjelini drže pod tepihom, jeste stigma. Tim izrazom označavamo negativnu sliku koju zajednica gaji o osobama koje imaju probleme u domenu mentalnog zdravlja. Pretpostavlja se da kroz stigmatiziranje osoba s duševnim teškoćama i poremećajima, pripisujući ta stanja slabostima i karakternim nedostacima drugih, ljudi zapravo podsvjesno brane predstavu da im oni sâmi nisu podložni. Nažalost, i ljudi s problemima u mentalnom zdravlju, a takvih je u svakom trenutku jedno od pet nas, stigmatiziraju sami sebe. Na taj način se odlaže istinsko rješavanje problema, a on se možda i produbljuje.

Umjesto toga, potrebno je razviti svijest da uz odgovarajuću podršku, mentalne poteškoće i poremećaji nisu nužno prepreka za život pun lijepih trenutaka, smislenih aktivnosti, produktivnosti, ličnog rasta, čak i povećane sposobnosti da se pomogne drugima.

U Bosni i Hercegovini nezaposlenost je velika. Oni koji ne rade frustrirani su nebrojenim teškoćama u zapošljavanju i preživljavanju, a oni koji rade se boje gubitka posla ili se nose s niskim i neredovnim primanjima. Naša stvarnost nosi mnoštvo izazova za očuvanje mentalnog zdravlja. Zdravo radno mjesto trebalo bi značiti izvor podrške za suočavanje s izazovima u drugim domenima života, a umjesto toga, za mnoge nezdrava radna sredina oduzima svu energiju i zadovoljstvo.

Ulaganje u zaštitu mentalnog zdravlja u domenu anksioznosti i depresije donosi finansijsku dobit čak četiri puta veću od uloženog, kroz očuvanje produktivnosti. Kroz izgradnju konstruktivne organizacione kulture, borbu protiv stigmatizirajućih stavova prema osobama s duševnim problemima te kontinuiran rad na smanjenju stresa na poslu i profesionalnog sagorijevanja, radni kolektivi treba da doprinesu očuvanju mentalnog zdravlja svih nas i podrže zdravo suočavanje sa svakodnevicom.

Bojan Šošić