Quantum of Science

Već nekoliko godina se zna da postoji korelacija između veličine grudi, preciznije, procenta masnog tkiva u tkivu dojke, i veće vjerevatnoće pojave raka dojke. U radu   " Women with large breasts are at an increased risk of advanced breast cancer " (Sellahewa, Nigtingale and Carmichael 2008.) se spominje kako je rizik kod žena sa većim grudima  (> 800gr) za nodalne metastaze veći neko kod žena sa manjim grudima.  Rad u Nature Communications , objavljen početkom marta 2017. godine, pod naslovom " Adipocytes promote malignant growth of breast tumours with monocarboxylate transporter 2 expression via β-hydroxybutyrate "      možda daje odgovore na ovu problematiku. Većina studija raka dojke se koncentrirala na vezivno tkivo, a malo je studija urađeno o vezi adipoznog (masnog tkiva) i kancera te je ovo jedna od malobrojnih studija takve vrste.  Tim sa Kineskog medicinskog univerziteta u Tajvanu je izolirao adipocite (stanice masnog tkiva)

Richard Feynman, by me-Jelena Kalinić, all rights reserved Standardni model je teorija čestica koja povezuje elektromagnetsku, slabu i jaku nuklearnu silu te klasificira elementarne čestice. Na stranu to što se danas pokazuje kako Standardni model ima propuste i kako neke stvari tu ne štimaju - gravitacija nikako da se uklopi u model, ali ova teorija je važan početak razumijevanja jednog novog svijeta - prozor u intimu svijeta koji postoji daleko od naših očiju, a ipak ima toliko utjecaja na nas - na naše tijelo, mogućnosti, odluke.  Sadašnji oblik SM (ne, ne pomišljajte na kinky asocijacije!) je dobio sredinom 70-tih, nakon što je eksperimentalno dokazano postojanje kvarkova, a kredibilitet je, ma kako to paradoksalno zvučalo, istovremeno učvrstio i poljuljao otkrićem Higgsovog bozona. Ipak, kvarkovi su začeli SM. Ove elementarne čestice koje grade hadrone - protone i neutrone te mezone, kao model  su 1964. predložili (gotovo pa istovremeno) George Zweig i Mu

Mislim da smo svi bar jednom naišli na savjet kako treba jesti svježi kvasac, vjerovatno najneukusniju i najodvratniju stvar uz chia sjemenke jer je "tako zdrav". Kvasac je korisna gljivica, koja spada u phylum (koljeno) Ascomycota, u koji spada i Penicillium . Latinski naziv za pivski kvasac jeste Saccharomyces cerevisiae , a naziv dolazi od latiniziranih grčkih riječi saccharo ( σάκχαρις ) i myces ( μύκης, mikos ) što bi značilo "slatka gljiva". "Cerevisiae" bi na latinsko značilo nešto što je povezano sa pivom ili od piva. Međutim, pekarski kvasac je također  Saccharomyces cerevisiae,  tako da je razlika između tzv. "pivskog" i "pekarskog" kvasca samo nominalna. Međutim, jedenja kvasca i nije baš najbolja ideja. Osim što sebe nepotrebno izlažete jedenju glinovite bezukusne materije, svome tijelu radite još nešto: u njega unosite agens koji podstiče inflamatornu reakciju u debelom crijevu. Studija iz 2004. je pokaz

Nova studija biosistematike dinosaura revidira podjelu staru 130 godina, po kojoj se dinosauri dijele na dvije velike grane – Saurischia i Ornithischia. Ovu podjelu dinosaura na osnovu građe karlice napravio je britanski paelontolog Harry Seeley (1839. – 1909.) davne 1887./1888. godine.  Saurischia ("gmazokuki") je naziv nastao od grčkih riječi "sauros"( σαυρος ) - gušter i "ischion" ( ισχιον ) - zdjelica, a Ornithischia od "ornitheos" ( ορνιθειος ) - ptica. U Saurischia spadaju svi mesožderni dinosauri teropodi, poput Tyrannosaurus rex te jedna od glavnih linija dinosaura biljoljeda, sauropodi, u koje su spadali Brontosaurus i Diplodocus . Većina pripadnika ovog reda dinosaura je izumrla potkraj perioda krede, prije oko 66 miliona godina, a jedini preživljeli pripadnici bili su preci današnjih ptica, te stoga moderna sistematika (filogenetička nomenklatura) ptice smatra potklasom Saurischia dinosaura. U Ornithischia su spadali biljojed

Prema radu objavljenom 22. marta ove godine u časopisu Nature , pod nazivom " The lung is a site of platelet biogenesis and a reservoir for haematopoietic progenitors ",  pluća su mnogo više od organa za disanje. Naime, pokazalo se da pluća imaju veliku ulogu u sazrijevanju trombocita, krvnih elemenata poznatih i pod nazivom "krvne pločice", važnih za koagulaciju krvi.  Trombociti čak i nisu prave ćelije: oni su fragmenti koji nastaju raspadanjem megakariocita i nemaju jedro. Zato kažemo da su megakariociti prekursori trombocita. Megakariociti nastaju u koštanoj srži i tipično čine 1 od 10 000 ćelija koštane srži. Za megakariocite je tipično da su to ćelije mnogo veće od drugih ćelija krvne loze (dijametar im je oko  50-100 μm)  te da u toku sazrijevanja povećavaju veličinu, prolaze kroz nekoliko ciklusa autoreplikacije DNK, ali bez citokineze (odvajanja citoplazme uz formiranje stanične membrane svake od novonastalih ćelija). To znači da se sva replicirana

Bolesnik obolio od tuberkuloze, izvor:ABC 24. marta 1882. Robert Koch je identifikovao uzročnika tuberkuloze - Mycobacterium tuberculosis. Taj dan se obilježava kao Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze.  Bakterija koja uzrokuje tuberkulozu, Mycobacterium tuberculosi s, postaje rezistentna na postojeće antibiotike. Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacija (WHO) iz 2014. godine, oko 5% novih slučajeva tuberkuloze se ne može tretirati antibioticima jer se radi o novom, rezistentnom soju bakterije. 2015. je zabilježeno oko 10.8 miliona novih slučajeva tuberkuloze u svijetu, a oko 2 miliona ljudi je podleglo ovoj opakoj bolesti. Pola miliona novih slučajeva su izazvani antibiotik rezistentnim sojevima mikobakterijuma. Ti sojevi, označeni kao MDR-TB (Multi-Drug Resistant) i XDR-TB (Extensively-Drug Resistant) su osjetljivi samo na neke nove i veoma skupe antibiotike. Mycobacterium tuberculosis U potrazi sa spojevima koji bi zaustavili ovaj patogen prije ne

I don't know why you're not there I give you my love, but you don't care So what is right? And what is wrong? Gimme a sign What is love? Baby, don't hurt me Don't hurt me no more Valentine's Day is the ideal opportunity for us, who talk science, to use the moment and write something on neurochemistry of love, passion, attraction, sex, and relationships. Why do we need love? Evolutionary biology has given us some answers: love, and more precisely, the connection between partners, is an important advantage for the Homo sapiens species, because the species' young grow up slowly, and their childhood and adolescence last a lot longer than with other species. So, the children need their parents much longer, and the child has the best chance of survival if both parents are present. Some species are monogamous, like a lot of birds species, and it's a rarity to see the pair 'separate', and if one of the partners

Amurski leopard, Panthera pardus orientalis , kritično ugrožena vrsta, izvor: WWF Nedavno sam negdje na FB našla zanimljiv komentar na inače nezanimljiv video koji prikazuje nešto što se zove "7D Zoo-park" negdje u Japanu. Za one koji nisu vidjeli taj YT video, radi se o prilično diznificiranim animacijama divljih životinja u realnom prostoru: U ovim videima, animirane "životinje" se ponašaju onako kako bismo mi željeli - bezopasne su, simpatične i rade ludosti. Ukratko - ne ponašaju se onako kako bi se divlje životinje ponašale. No nemam ništa protiv toga - to su zabavne animacije koje mogu pobuditi interesovanje djece za životinje i učenje.  Ono što me je začudilo bio je komentar: " Za nas je ovo jedini mogući zoološki vrt! Ostale možete zatvoriti!" Nažalost, kako živimo tu gdje živimo i kako je ekonomska situacija takva kakva jeste, to dosta građana naše zemlje nikada nije vidjelo neki svjetski zoo-vrt niti se upoznalo sa fun

Danas ću reći par redova o jednom drugom udžbeniku Biologije za 7. razred devetogodišnje osnovne škole - onaj Sarajevo Publishinga iz 2010. godine, čije je autor dr Edhem Hasković.  Ovaj udžbenik nema niti jednu drastičnu materijalnu grešku, ali postoje stvari koje su mogle biti urađene bolje. Niti jedan udžbenik koji sam do sada pogledala nije imao kvalitetne ilustracije: ili su ilustracije presitne, ili nisu oštre, ili ih nema. Ovdje ilustracije često nisu dovoljno velike ili su zamućene, što učenike odbija od učenja iz shema i ilustracija. Sve u svemu, udžbenik je strahovito dosadan da je praktično nemoguće učiti iz njega i zavoljeti prirodu i biologiju sa ovim udžbenikom. Da li je to do nastavnog-plana i programa, ali niti jedan od udžbenika za 7. razred u poglavlju o ćeliji/stanici ne spominje ćelijsku teoriju kao takvu, kao egzaktan naučni zakon niti spomene ljude koji su zaslužni za formuliranje postulata ove teorije: Matthiasa Schleidena, Theodora Schwanna