Genska terapija vratila sluh miševima





Kada su naučnici ubacili funkcionalnu kopiju jednog gena u stanice miševa sa poremećajem čula sluha, životinje su ponovo mogle detektovati zvuk. Rad koji je donio ovakav zaključak objavljen je pod nazivom „Gene therapy restoresauditory and vestibular function in a mouse model of Usher syndrome type 1c“ u časopisu Nature Biotechnology.

Usherov sindrom tip I je rijedak nasljedni poremećaj uzrokovan mutacijom na jednom od pet različitih gena koji su odgovorni za razvoj i funkcionalnost unutarnjeg uha. Mutacije ovih gena uzrokuju i probleme sa održavanjem ravnoteže, dok je sam Usherov sindrom tip I karakteriziran gluhoćom i sljepilom koji nastupaju već u djetinjstvu. Naime, isti geni koji kontroliraju funkciju unutarnjeg uha su povezani i sa razvojem mrežnjače te čulom ravnoteže. Ove mutacije se prenose autosomalno recesivno.

Naučnici sa Boston Children's Hospital u Massachusettsu su uspjeli miševima sa ovim sindromom dati sintetski virus koji je nosio zdravu i funkcionalnu verziju gena za protein koji se zove harmonin, a kojeg kodira gen USH1C. Ovaj protein ima važnu ulogu za razvoj i pravilnu funkciju stereocilija – malih nastavaka stanica u unutarnjem uhu koji prenose signale o zvuku i kretanju mozgu.

Lijevo: stereocilije zdravih miševa

sredina: stereocilije miševa pogođenih Usherovom sindromom (prorijeđene, nepravilnog oblika)

desno: sterocilije istih tih miševa nakon terapije.
Izvor: Gwenaelle Géléoc and Artur Indzkykulian


Miševi koji su primili ovu terapiju počeli su reagovati čak i na veoma tihe zvuke te su se dobro pokazali na testovima pomoću kojih je ispitivano stanje čula ravnoteže. 


Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Kreacionizmi i inteligentni dizajn: infantilni pristup nauci kao "rješenje" za sva pitanja čovječanstva

Slika
Da, bila sam na predavanjima Tomislava Terzina koja je prošle sedmice održao u Sarajevu. Smatram da je biti na predavanju nekoga ko zastupa poziciju kreacionizma ili inteligentnog dizajna kulturološki kuriozitet te da svako ko se ozbiljno bavi pisanjem o nauci mora vidjeti i to čudo jer jednostavno, morate vidjeti sa čim se suočavate, a ne na slijepo konstatovati stavove ljudi koji imaju ovakvu poziciju. Naime, ima mnogo kreacionizama i inteligentih dizajna i glup je potez jedne optuživati za ideje koje brane druge frakcije.  Dakle, prvo malo o Terzinu. Kao prvo nije nimalo nesimpatičan - blag je, pastozan, mogao bi biti sjajan pop. Ako ga zamišljate kao ekscentrika a la Semir ili da je nekakav  psycho - razočaraću vas. Kada priča o genetici, strukturi DNK, restriktivnim enzimima, rekombinatnoj DNK, predavanja su mu tačna, jasna i bez nekih prevelikih pojednostavljenja. Ipak, čovjek je molekularni biolog. Zanimljivo je da je on više na strani inteligentnog dizajn...
Pročitajte više

Frka oko Jablaničkog jezera

Slika
Jablaničko jezero trenutno, izvor: Al Jazeera Balkans Pošto vidim da su svi bijesni sa ovim oko Jablaničkog jezera: jeste, ružna je slika. Međutim, koliko ja shvatam i koliko sam se raspitivala kod ljudi su na jezeru, Elektroprivreda i uprava akumulacije su morale to uraditi da ne bi došlo do presušivanja u donjim tokovima, Akumulacija je vlasništvo Elektroprivrede i nije prirodni ekosistem. Pustinja koju ste vidjeli na uskukalim snimcima Al Jazeere će se obnoviti uz malo sreće, ako bude snijega i kiša. Nemojte previše plakati za populacijom smuđa - to nije riba koja pripada slivu Neretve. Unesen je u Jablaničkom početkom osamdesetih, a to su uradili nesavjesni ribari. Ispalo je da je smuđ kompeticija autohtonoj i endemičnoj neretvanskoj mekousnoj pastrmci koja je potisnuta. Ipak, ribolovci su uporno nastavljali poribljavanje smuđem. Nažalost, nakon ovoga, populacija smuđa je uništena, kao i drugih riba, a kako je smuđ, pored šarana, postao praktično jedina riba u jezeru, t...
Pročitajte više