Postovi

Prikazuju se postovi od lipanj, 2015

Britanija - kolijevka savremene nauke

Slika
Mislim da za sebe mogu mirne duše reći da sam "British-inclined".  Možda će mi mnogi od vas zamjeriti, ali nisam neki lokal-patriota. Kao dijete sam bila maltne zaljubljena u drevnu Grčku, u mitove, priče, epove, ponajviše preko crteža britanskog neoklasičara Johna Flaxmana (York, 1755. - London, 1826.) u zbirci prepričanih starogrčkih epova i mitova koju je priredio njemački književnik i izdavač Gustav Schwab (Stuttgart, 1792.- Stuttgart, 1850.) . Preko Flaxmanovih crteža i Schwabovih Sagen des klassischen Altertums zavoljela sam književnost i likovnu umjetnost, međutim, gotovo istovremeno sam otkrila The Beatles (preko mame),  Davida Bowiea (preko mame i filma Labyrinth ) te Queen (preko MTV). The Rolling Stones i ja smo se upoznali tek neznatno kasnije. Penelopa i prosci, John Flaxman Kada jednom otkrijete britansku rock-scenu, vrlo brzo se nađete u istorijsko-kulturološkom kovitlacu punka, post-punka, alternativnog rocka, new-wavea i popa. I tako sam p

"Laudato si" - enciklika pape Franje o klimatskim promjenama

Slika
Foto: Almir Panjeta 15. juna je procurio sadržaj Papine enciklike o klimatskim promjenama, nazvane " Laudato si " ("Hvaljen budi") i to 3 dana prije nego što je trebao biti zvanično objavljen na pres-konferenciji planiranoj za 18. juni. Informaciju je objavio italijanski L'Espresso . O tome da Papa planira uputiti encikliku o klimatskim promjenama, već sam pisala . U enciklici, dokumentu od 192 strane, Papa je izgrdio  političke lidere da su se pokazali lošima u borbi sa klimatskim promjenama jer nisu napravili progres u smanjenju emisije stakleničkih gasova, predviđen Montrealskim protokolom iz 1989. te da će se "čovječanstvo postindustrijske ere pamtiti kao najneodgovorniji naraštaj ljudskog roda u istoriji". Papa Franjo ističe problem globalnog otopljavanja i dodaje kako bi ono moglo voditi "destrukciji ekosistema koja je bez presedana, sa teškim posljedicama za sve nas". On je nedvojbeno pokazao stav Vatikana prema kl

Dosije "X"

Slika
Ljepota posla kojim se bavim kao SciTech bloger leži u tome što stalno otkrivam nove stvari.  Do sada sam uglavnom pisala o stvarima iz biologije, fizike i hemije, ali sada posvećujem jedan post matematici.  Iz nekog čudnog razloga, koji ima korijene u mom drugom backgroundu - lingvistici i književnosti,  krenula sam istraživati algebarski znak "X", pokušavajući odgonetnuti iz koje bi latinske riječi mogao voditi porijeklo.  Algebarski znak za nepoznatu, "X" ima vrlo simboličan izgled - podsjeća na dvije prave koje se sijeku u jednoj tački i takvo objašnjenje porijekla znaka X zvuči romantično i još pride povezuje geometriju i algebru, ali nije uvjerljivo. Znak " X " za nepoznatu prema knjizi A History of Mathematical Notations Floriana Cajoria (str. 381) prvi je upotrijebio Ren é   Descartes u svojoj  La Géométrie iz 1637. Prije toga su matematičari nepoznate označavali sa cosa (stvar) ili skraćenicom co. dok su poznate označavali sa qu

Ne, nije moguće klonirati dinosaure iz ostataka njihove krvi u komarcu

Slika
Mogao je Steven Spielberg 1993. izmišljati čuda u svom "Parku iz doba jure". Međutim, Colin Trevorrow 2015. nije imao ni mrvice mjesta za naučno neutemeljene stvari. Osim što i u novom filmu ima nekih dinosaura koji ne pripadaju jurskom periodu (T-rex više pripada razdoblju krede) i osim toga što neki dinosauri nisu prikazani onako kako nova istraživanje pokazuju da su izgledali (i to su nagađanja, ali Velociraptor nije izgledao kao onaj u filmu, naučnici su složni - bio je manji, tek nešto veći od ćurke i imao neku vrstu perja). Naravno, "Park iz doba jure" zvuči bolje nego "Park iz doba krede", ali T-rex izgleda bolje i stravičnije nego jurski dinosauri, pa šta fali da se T-rex stavi u juru? Da, i triceratops pripada kredi, a ne juri. Ali, vrijeme je da se objasni kako je ova franšiza čista fantazmagorija i pravi, kokičarski film, koji čak nije ni dobar u svojoj lošosti da bismo mogli uživati. Naime, 2012. u časopisu Proceedings o

Kako napraviti mozak muškarca

Slika
Hmmmm...muškarci  pričaju o tome šta podiže testosteron, a žene se jadaju o problemima sa estrogenim hormonima. Sada već svi znamo (uče nas u školama) da je testosteron hormon muškosti, a estrogen pripada ženskom svijetu. Čak smo naučili i zašto su vrlo male količine testosterona važne za žene (podižu libido), dok povećanje nivoa testosterona kod žena dovodi do mnogih problema (recimo, pojačana dlakovost), ali je i indikacija nekog ozbiljnijeg problema (policistični jajnici). Ali, šta je sa estrogenom kod muškaraca? Ima li ga? Ako ga ima, čemu služi?  O tome se ne priča... A ako se priča, onda je to obično nešto loše. Recimo, kod pretilih muškaraca i muškaraca koji imaju diabetes, sve to je praćeno povišenjem nivoa estrogena. Ipak, ključ za rad hormona je njihov balans.  Pođimo redom. I testosteron i estrogen (te estrogenu srodni hormoni) spadaju u grupu steroidnih hormona, baš kao i adrenalin i noradrenalin. Tehnički, ovi hormoni spadaju u masti, srodni su

Molekularne osnove utjecaja umjerenog vježbanja na usporavanje neurodegenerativnih oboljenja

Slika
Ovakav naslov podražava stil naslova naučnih radova, ali tekst koji stoji ispod njega nije nimalo kompoliciran za čitanje. Izreka "u zdravom tijelu zdrav duh" već je toliko isprana, pa sam osjetila potrebu da je malo osvježim i izvadim iz plakara dosadnih izreka.  Najbolji način da naš mozak radi "kako treba" je ... vježbanje. I pri tome zaista mislim fizičko vježbanje, a ne onoumno. Istraživanja pokazuju kako su aerobne vježbe (one koje "tjeraju" organizam na aerobno disanje tj. na potrošnju zaliha energije u organizmu) odlične za smanjivanje rizika od vaskularne demencije, stanja do kojeg dolazi usljed problema i oboljenja krvožilnog sistema mozga.  Tužna istina starenja je da se sa povećanjem godina smanjuje broj nervnih stanica. Ovo odumiranje je u nekim slučajevima tako radikalno i patološko da  dolazi do pojave demencije. Premda zdrava ishrana i vježbanje ne mogu izliječiti demenciju niti Altzheimerovu bolest, ipak mogu usporiti sma

Lotosov cvijet

Slika
Nova vrsta lokvanja, Credit: Carlos Magdalena, RBG/Kew Konačno malo lijepih vijesti. Izgleda da su naučnici otkrili novu vrstu biljke. I to ne bilo kakvu, nego novu vrstu lokvanja. Naučnici iz Australije i Kew Garden / Royal Botanic Gardens u Londonu su proveli tri sedmice istražujući floru Australije i prikupljajući uzorke lokvanja. Prešli su hiljade i hiljade kilometara područja Zapadne Australije - jezera, potoke, močvare prepune krokodila i našli su cvijet koji je ponešto različit od do sada poznatih vrsta lokvanja. Ova biljka još nema svoj naučni naziv i za neko vrijeme će ga dobiti. Interesantno je da ovaj lokvanj raste u braktičnim vodama - mjestima gdje dolazi do miješanja slane i slatke vode. Biljku je otkrio Carlos Magdalena, ekspert za tropsko bilje i lopoče iz  Kew Garden. Inače, Magdalena je u svijetu nauke poznat kao osoba koja je spasila najmanju vrstu lopoča, Nymphaea thermarum , od izumiranja. Ovo je prva nova vrsta koju je otkrio. Evo malo iz razgovo

"Muzikalne" bebe brže progovore

Slika
Što se  djetetom više vježba muzika, posebno ritam, to mozak djeteta postaje bolji u razlikovanju sličnih govornih zvukova. Jednostavnije rečeno-što dijete ima više smisla za ritam, to će brže progovoriti i naučiti da tečno čita. Nina Kraus sa Northwestern University u Evanstonu i njene kolege su proučavali reakcije djece između 3 i 4 godine kada su im dali da se igraju sa bubnjem. U eksperimentu sa bubnjem, oni su tražili automatske odgovore mozga - takve koje je moguće pratiti u ranoj dobi djeteta, a koji su povezani sa govorom. Djeca su dobila zadatak da udaraju u bubanj u ritmu naglašenih slogova u  govoru. Prema tome kako su uspješno obavila ovaj zadatak, djeca su podijeljena u dvije skupine, „sinhronzirane“ i „nesinhronizirane“. Zatim su naučnici pratili moždanu aktivnost  kod obje grupe djece kada bi im se puštali snimljeni slogovi poput „ba“ i „da“. Ovi slogovi su djeci puštani i uz određenu vrstu pozadinske buke. Kod „sinhroniziranih“ beba, aktivnost moždanih v

Sedam milijardi snova - jedna planeta

Slika
Danas se obilježava Svjetski dan zaštite životne sredine, ove godine pod motom "Sedam milijardi snova. Jedna planeta. Trošite s pažnjom".  Tema ovogodišnjeg WED (World Environmental Day) je kako dobrobit čovječanstva, životne sredine i ekonomije ovise o odgovornom upravljanju prirodnim resursima. Ovo je već toliko ponavljena floskula, da se čini iscrpljenom i besmislen, ali, nažalost, ljudi još ne shvataju koliko je situacija ozbiljna. Svjetski lideri čine nedovoljno, a obični građani se često pravdaju neosnovanim argumentima kako smatraju da njihovi pojedinačni koraci nisu dovoljni da se situacija promijeni. U međuvremenu, neki od najvrjednijih ekosistema na planeti Zemlji se približavaju onome što možemo nazvati "tačka ireverzibilne promjene", oštećenju nakon kojeg se ne mogu oporaviti. Maksima održivog razvoja "Misli globalno, djeluj lokalno" kao da je izgubila svoju težinu negdje u haotičnom svijetu gdje "svako ide svojim putem, za vlašću,

Herpetologija 101

Slika
Riđovka/šarka, Vipera berus via Wkimedia commons (autor Benny Trapp) Ovo je jedan od onih postova koje ne znam kako započeti. Ponukana fotografijom zgaženog guštera blavora na prijateljevom profilu za kojeg je većina rekla "zmija!" imam veliku potrebu da napravim jedan mali čas prirode i društva iz oblasti herpetologije (nauka koja se bavi proučavanjem gmizavaca). Problem je u tome što sam pokušala započeti post u stilu "kako je nekad obrazovni sistem bio bolji, a sad niš ne valja", ali sam pregrizla jezik. Vjerovatno nisu svi ljudi dijelili moj entuzijazam za prirodoloslovlje i nauku uopšte te su neke lekcije samo površno naštrebali, pa zaboravili ili njihovi nastavnici nisu imali entuzijazma da ih nauče šta je zmija, šta zmija otrovnica, a šta beznogi gušter. Uostalom, šta se ja tu sekiram kada malo-malo pa sretnem ljude koji su čvrsto ubijeđeni da su kitovi i delfini ribe i koje je nemoguće ubijediti u suprotno. Ipak, posebno sam nježna prema blavor

Još o organskoj proizvodnji

Slika
Organska proizvodnja čini, prema procjenama stručnjaka, 2-5% ukupne proizvodnje hrane u svijetu i trend povećanja proizvodnje u ovoj oblasti se nastavlja. Samo u SAD se proda namirnica organskog porijekla u vrijednosti oko 39.1 milijarde dolara ( podaci iz 2014. ). Danas se na ovom tržištu u svijetu obrne preko 50 milijardi dolara (to su podaci iz daleke 2010. podatke 2011.-2014. nisam mogla naći). Pod ovako uzgajanim zasadima se nalazi oko 0.5% obradive zemlje na svijetu (prema podacima FiBL iz 2014., koje možete naći ovdje , str. 78.) O mitovima koji se serviraju pod nazivom "organsko" počela sam pisati svjesna da će me mnogi napasti, ali meni već dugo sam naziv "organsko" para uši i nisam u stanju preći niza bedastoća, počev od one da organska poljoprivreda ne koristi pesticide ili da pesticidi koje ova proizvodnja koristi nisu štetni. Jedna studija iz 1990. objavljena u Proceedings of National Academy of Sciences je pokazala kako su i pesticidi organs