Quantum of Science

Izvor: Twitter nalog WHO, 11. mart 2020, kada je proglašena pandemija Ovaj tekst nije tekst koji opovrgava važnost Svjetske zdravstvene organizacije. U tekstu ćete naći nekoliko kritika reakcije na izbijanje pandemije, ali smatram kako je WHO važna institucija i dobro je da postoji jer koordiniše niz stvari vezanih za zdravstvo. Neosporno je važno da postoji i radi ogroman posao. WHO je u situaciji s COVID-19 jednim izvorima previše vjerovala, a druge dokaze je zanemarivala. U brzini, i realno nisu imali mnogo vremena, reagovali su po principu zaključivanja po analogijama sa SARS i MERS. Ovaj tip zaključivanja ima mnogo grešaka, ali je, premda ograničen, ponekad jedini način da reagujemo - da donesemo odluke na osnovu već formiranog iskustva i na osnovu sličnosti sa nekim drugim pojavama i događajima. To svi radimo. Greška 1: WHO je smatrala kako transmisija s čovjeka na čovjeka nije signifikantna kada je polovinom januara postalo jasno kako je zoonoza prešla u infekc...

Krajem 2019. godine, ili još prezicnije 31. decembra 2019. zdravstvene institucije u Kini su prijavile nekoliko slučajeva upale pluća uzrokovanih nepoznatim virusom i o tome obavijestile Svjetsku zdravstvenu organizaciju.   Kineske medicinske institucije su kod novih slučajeva misteriozne bolesti uradile specifične testove na gripu, ptičiju gripu, SARS, MERS, adenovirus i druge uobičajene patogene koji uzorkuju respiratorne infekcije i isključili su ove viruse kao potencijalni uzrok. Sekvencioniranje genoma novog virusa pokazalo je kako ovaj novi virus spada u grupu koronavirusa, nazvanih tako jer na slikama specijanim mikroskopima izgleda kao da imaju „krunu“. Koronavirusi su uobičajeni i obično uzrokuju blage respiratorne simptome, poput kašlja ili curenja iz nosa te su česti uzročnici prehlada.  Danas znamo oko 7 koronavirusa koji inficiraju ljude. Međutim, neke vrste koronavirusa su mnogo opasnije. Takav je SARS, koji je zarazio više od 8000 ljudi, a bio odg...

Kada sam bila mala, roditelji su me često upozoravali da se ne približavam i ne diram bodljikave, često zarđale metalne ograde na selima, jer se mogu povrijediti i dobiti tetanus.  Tetanus je akutna, nezarazna i fatalna bolest koju izaziva anaerobna bakterija Clostridium tetani.  Čak i male i naizgled površinske i neuočljive rane mogu voditi infekciji tetanusom, ako u ozlijeđenom tkivu nema dovoljni kisika. Zato je itekako preporučljivo nakon povreda primiti antitetanus vakcinu. Smatra se da je prvi tetanus opisao veliki Hipokrat u 5. vijeku prije nove ere, dok su uzrok bolesti demisitifovali 1884. godine Antonio Carle i Giorgio Rattone sa Univerziteta u Torinu. Tetanus se obično povezuje sa zarđalim metalnim površinama. Međutim, rđa sama po sebi ne izaziva tetanus, ali gruba, neravna površina pruža veliku površinu za ovu bakteriju. Također, tetanus možemo dobiti nakon ujeda neke životinje (pas, divlje životinje). Ovisnici o heroinu, naročito oni koji se "bodu" s...

Leteće lisice, šišmiši iz roda Pteropus, prirodni rezervoar Nipah virusa Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na novu zoonozu koja eskalira, prijeteći da se pretvori u epidemiju. Nova bolest je u maju 2018. godine izazvala smrt 13 osoba u mjestu Perambra na jugu Indije. Radi se o Nipah virusu (NiV), iz grupe Henipavirusa , latinskog naziva Nipah henipavirus . Javlja se kod šišmiša iz roda Pteropus , a može prelaziti na domaće životinje, poput svinja i goveda, ali i na čovjeka. Evoluira brzo i već izaziva infekcije kod ljudi koje se mogu prenositi sa čovjeka na drugog čovjeka. NiV je, kao i većina virusa, dobio ime prema mjestu gdje je prvi put došlo do eskalacije epidemije. U slučaju Nipah virusa, to mjesto je   Kampung Sungai Nipah u   Maleziji, a virus je identificiran 1998. U tom specifičnom slučaju, virus je sa šišmiša prešao na svinje, a sa svinja na čovjeka. Kod jednog pacijenta je došlo do povratka bolesti 53 mjeseca nakon inicijalne...

Novembar, decembar i januar su mjeseci koji gradovima širom BiH donese jednu vrlo neugodnu i opasnu pojavu: smog. Smog je tip zagađenja, a sama riječ je nastala kao neka vrsta složenice od engleskih riječi smoke (dim) i fog (magla). Gradovi u razvijenim dijelovima svijeta koji su imali ovaj problem, uspjeli su ga prevladati, zahvaljujući strogim i jasnim regulativama. Međutim, čini se da se kod nas smog doživljava kao uobičajena atmosferska pojava te da ne treba raditi na njegovom smanjenju. Nažalost, svijest o utjecaju smoga na zdravlje kod nas još nije na visokom nivou. Smog je smjesa raznih polutanata, koja se stvara pod određenim atmosferskim uslovima. Ova smjesa uključuje čestice veličine 2.5-10 mikrona, tzv “particulate matter”, te se ove čestice, u ovisnosti o dijametru, skraćeno obilježavaju kao PM2.5 I PM10. Ova komponenta smoga ima promjenljiv sastav, a mogu je činiti čestice različitih anorganskih soli poput sulfata, nitrata, amonijuma, različite kristalne čest...

Bakterija uzročnik gonoreje, izvor:CDC Velika je vjerovatnoća da će gonoreja uskoro postati nelječiva bolest, baš kao što je to bila na početku 20. vijeka i u daljoj prošlosti. Prema Izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u oko 60% ispitivanih zemalja pronađeni su slučajevi gonoreje koju uzrokuje antibiotik-rezistetni soj bakterija. Gonoreja je seksualno prenosiva infekcija koju izaziva bakterija Neisseria gonorrhoeae . Sama infekcija često u početku nema izražene simptome: peckanje pri mokrenju ili povećan iscjedak te lezije na koži međutim, posljedice neliječene su drastične jer se uzročnik može proširiti na zglobove,oči i srce ili uzrokovati neplodnost.  „Bakterija koja uzrokuje gonoreje je vrlo lukava. Svaki put kada upotrijebimo neki novi antibiotik, bakterija razvije rezistenciju na njega“, izjavila je u press-izvještaju WHO  dr Teodora Wi. Bakterija je posebno otporna na stare i raširene antibiotike, a u nekim zemljama, posebnom onim ...