Postovi

Prikazuju se postovi od kolovoz, 2015

Kanabis u apoteci

Slika
Hrvatski ministar zdravlja, Siniša Varga, potvrdio je medijima kako će doći do izmjena u Zakonu o suzbijanju zlouporaba droge kojima bi se kanabis legalizirao u medicinske svrhe. Medicinskom kanabisu bi pristup imali oboljeli od multiple skleroze-u cilju suzbijanja spazama, oboljeli od AIDS-a, malignih bolesti i dječijeg epileptičnog sindroma. Kanabis, prema novom zakonu, ne bi bio dostupan onima koji pate od traumatskog sindroma. Hrvatska Udruga za medicinsku konoplju smatra kako je spisak bolesti za koje bi upotreba kanabisa bila legalna prekratak. I, šta kaže nauka na sve ovo?  Ja ću se, za početak okoristiti onom drevnom konstatacijom da su lijek i otrov isto, samo  je stvar doze. Ipak, ovo zvuči prejednostavno, a u praksi, pogotovo na ovako  kontroverznom pitanju, stvari postaju komplikovane. Naučni radovi pokazuju konfrontirajuće rezultate te je debata o medicinskim učincima kanabisa visoko polarizirana. Oni koji traže legalizaciju marihuane tvrde kako je on

Kvantno stanje opšte konfuzije

Slika
Oblast koja se bavifenomenom crnih rupa, tačnije, "informacijskom paradoksu crnih rupa" i je fascinantna. Suma sumarum onoga što je Hawking iznio na Konferenciji o crnim rupama u Stockholmu bi bila da paradoksa ni nema jer se ono što fizičari nazivaju "informacija" ni ne gubi u crnoj rupi, nego zadržava na njenom obodu kao 2D hologram, ali je pri tome informacija toliko distorzirana da je nečitka i ne može se rekonstruisati. Kako je sve to izgledalo, ko je šta rekao, ko je digao dva prsta, šta je Hawking (i kojom brzinom) odgovorio, možete naći ovdje . Paradoks crne rupe je stari problem teorijske fizike. Nije problem uočiti u čemu je paradoks - prva stvar koju naučite o crnim rupama jeste to da ono što upadne u crnu rupu, pređe "horizont događaja", više se ne može vratiti, biva uništeno, ide prema tački singularnosti u nepovrat. S druge strane, kvantna mehanika kaže da se informacija ne može uništiti. U medijima odavno primjeću

Optogenetika: kontrola mozga pomoću svjetlosti

Slika
Prije nekog vremena spomenula sam primjenu tehnologije optogenetike u cilju promjene negativnih sjećanja u mozgu laboratorijskih miševa, međutim, nisam objasnila osnove ove metode. Ipak, smatram da mi je dužnost da to učinim, pošto ova metoda, uz CRISPR/Cas 9 predstavlja jedno od od top naučnih otkrića u posljednjih 10 godina. Naziv tehnologije je istovremeno i tačan i navodi na pogrešne zaključke. Tačno je da ima veze sa svjetlošću, ali se ne radi baš o genetici, više o genetičkom inženjerstvu, ako ćemo tjerati mak na konac. Najjednostavniji opis optogenetike bi bio da je to kontrola mozga (tačnije, neurona) pomoću svjetlosti.  Istraživanja mozga su vrlo teška jer daju neprecizne rezultate - vrlo je teško ciljati na jedan jedini neuron ili svega par njih. Mozak se sastoji od desetaka milijardi neurona koji sinapsama komuniciraju jedni sa drugima.  Ne samo to - ovdje djeluju različite molekule iz klase neurotransmitera, a električni signali kojima se prenosi nervni imp

Nauka o podučavanju nauke

Slika
Zašto je nebo plavo? Šta je to duga? Kako se hrane biljke? Odakle vjetar? Mislim da većina djece nekad upita nešto "naučnog karaktera" roditelje ili učiteljicu.  Prije nekih dvadeset godina, postojala je ta knjiga "Hiljadu zašto, hiljadu zato". Tu su knjigu su gotovi svi imali kući jer su putujući trgovci knjigama promovirali ovu dječiju enciklopediju širom Jugoslavije. Knjiga je koricama obećavala lijepe ilustracije i odgovore na sve one stvari koje djeca pitaju, a roditelji nemaju vremena i znanja da odgovore. Objektivno - knjiga je imala osrednje ilustracije, mnogo pitanja i odgovora koji su bili sasvim OK i prilagođeni uzrastu djece, loš papir i bila je vrlo kabasta.  "Hiljadu zašto, hiljadu zato" sam spomenula upravo stoga što ju je većina imala - ali bilo je i drugih knjiga namijenjenih djeci, još bolje opremljenih, šarenijih i sa mnogo boljim informacijama. Danas vidim sjajno opremljene knjige za djecu o ljudskom tijelu, velikim ma

Na noge lagane - prilagodljivi roboti

Slika
Image credit: Nature Magazine (cover) Inteligencija: sposobnost snalaženja u novim situacijama (valjda jedna od najispranijih definicija). Sposobnost učenja  novih informacija i vještina, rasuđivanja i razumijevanja, sposobnost upotrebe tih novih informacija i/ili vještina. Znanje: posjedovanje i razumijevanje informacija. Znati: upotreba informacija u cilju predviđanja događaja, pojava ili procesa. Čovjek je životinja koja ima sposobnost da planira i anticipira budućnost, da uči iz grešaka i da, ukoliko je potrebno, mijenja prethodne planove i prilagođava se. Da li bi roboti mogli da uče? Da li bi mogli imati algoritam da mijenjaju algoritam? Naučnici sa Sorbonne (ISIR - Institutes des S ystème  Intelligents et de Robotique) su uspjeli dizajnirati dva robota - jednog heksapoda i jednu robotsku ruku  - koji su u stanju da razviju strategije pokretanja kako bi nadvladali posljedice oštećenja. Rad je objavljen u Nature . Cully i njegov tim su podvrgli ove

Vakcina protiv ebole

Slika
Virus ebole, TEM, izvor: CDC Svijet je dobio vakcinu protiv ebole. Znam da ljudi u našem regionu nisu možda previše zainteresirani za ovu temu, mediji također (vijest je objavljena početkom avgusta), ali navešću par razloga zašto bismo trebali obratiti pažnju na opasnost od epidemije ebole, iako ne živimo u Africi: 1. otrcano, znam, ali McLuhan reče da je svijet globalno selo, i u tom selu se vijesti, tračevi, Kardašijanke, ljudi i bolesti brzo šire.  Koeficijent širenja ebole ( Ro - basic reproduction number )  u prosjeku iznosi 2 (1.5 - 2.5). To znači da jedna zaražena osoba gotovo sigurno zarazi još dvije. Ro za ebolu je niži od, recimo onog za morbile i veliki kašalj (Ro 12-18), ali ipak...za 20 sedmica eksponencijalno jedna osoba zarazi preko 2047 drugih ljudi.  2. Nova vakcina ima super cool mehanizam djelovanja. Vakcinu je razvila Public Health Agency of Canada, a licencu za proizvodnju je dobio Merck (Big Pharma na djelu, je li). Vakcina je testirana u

Sunčeve superbaklje

Slika
Nešto prije podne 1. septembra 1859., dva engleska astronoma-amatera, Richard Carrington i Richard Hodgson, su, neovisno jedan o drugom primijetili nešto vrlo čudno na Suncu. Jedan izuzetno svijetao događaj se odvijao na površini Sunca i Carrington je napravio skicu te pojave. Tačke A i B na skici predstavlju mjesta odakle se fenomen krenuo širiti.  Ova moćna pojava na Suncu izazvala je probleme na Zemlji. Žice telegrafa su izgorjele, a magnetni fenomeni aurora borealis i aurora australis bili su vidljivi i sa vrlo neobičnih tačaka - sa Kube, Jamajke, El Salvadora i Havaja. Događaj je poznat kao Carrington event . Carrigton i Hodgson su svjedočili jakoj eksploziji (coronal mass ejection - CME, superflare, baklja), zanimljivoj pojavi koja ima utjecaja i na Zemljino magnetno polje. U martu 1989. geomagnetska oluja izazvana eksplozijama na Suncu napravila je veliku štetu na transmisionom sistemu hidrocentrale Quebec, smetnje na radio-vezi (recimo, bio je poremećen s

Tehnološka singularnost

Slika
Unutar teme ,,nauka i tehnologija" postoji jedna pozamašna tema "umjetna inteligencija /artificial intelligence - AI, a unutar ove teme ime jedna velika podtema - tehnološka singularnost/ technological singularity (TS) ili za IT sektor samo singularity , jer IT kada kaže "singularnost" misli na TS, nipošto na gravitacijsku tj. prostornovremensku singularnost.  Nakon ovog detaljisanja oko termina, idemo na pojam tehnološke singularnosti.  TS je pojam koji označava razvoj umjetne inteligencije do tačke kada ona može "učiti iz iskustva" tj. može može samu sebe poboljšavati i stvoriti narednu veziju bolju nego što je to bila dosadašnja. Dakle AI n stvara svoj upgrade AI n+1, što rezultira eksponencijalnom eksplozijom inteligencije, koja ima gotova pa božanske kvalitete superinteligencije. To je ono što se dogodi OS Samantha u filmu "Her". Termin je započeo svoj lingvistički život kao "jaka umjetna inteligencija" ("st

GMO komarci?

Slika
Danas bih nešto malo trtljala o GMO i LMO. Jer, komarci. Ok - mislim da skori svi sad znaju šta je to GMO - genetički modificirani/modifikovani organizmi. Mnogo manje ljudi zna da je pravilno reći "genetički" a ne "genetski" iz etimoloških razloga - "genetski" je nešto što se tiče riječi genetika (što je ovdje slučaj), a "genetski" dolazi od "geneza". Ne diskutujem o ovoj temi sa onima koji govore "genetski modificirani/modifikovani organizmi" jer je to prvi znak da ne znaju o čemu pričaju. Nažalost "genetski" je oblik koji je ušao u zakon - nemam komentara. Šta su LMO(s)? "Living modified organism(s)", odnosno živi modificirani organizmi. GMO podrazumijevaju i LMO i proizvode od i iz modificiranih organizama. Dakle, LMO je nešto što raste, razvija se, može eventualno hibridizirati i dati potomstvo (mada su uglavnom sterilni) i ...može dospjeti u divljinu - namjernom ili nenamjernom čovjekovom

Alhemija matičnih stanica

Slika
Image credit: dr Wenxiang Hu (  Shanghai Institutes for Biological Sciences)  via Science/AAAS Dva različita tima naučnika - jedan iz Šangaja, a drugi iz Pekinga - uspjeli su u uslovima in vitro (u petrijevki) iz stanica kože dobiti nervne stanice.  To otkriće nije ni nešto novo ni nešto ekskluzivno - naučnici to rade već neko vrijeme, koristeći različite molekulske koktele raznih faktora rasta i jedninjenja koja djeluju kao signali, tako da ne treba padati u nesvijest nakon ove vijesti. Ipak, postoji jedna mala, čudna stvar zbog koje je ovo postičnuće u istraživanjima matičnih stanica zanimljiva stvar - dva tima su dobila iste rezultate, koristeći različite recepte. Oba rada s objavljena u časopisu Cell Stem Cell, isti dan. Tim iz Šangaja je stanicama (humanim, da naglasim) kože dodao miks od sedam molekula, označen kao   VCRFSGY (valproična kiselina, CHIR99021, Repsox, Forskolin, SP600125, GO6983 i Y-27632), dok je tim iz Pekinga radio na fibroblastima miša

Genetika poremećaja iz autističnog spektra

Slika
Naučnici su po prvi uspjeli da precizno identificiraju mehanizam jedne mutacije koja se povezuje sa  autističnim spektrom (AS). Rad je objavljen prije par dana (6.8.2015.) u časopisu Cell . Naučnici sa University of North Carolina at Chapel Hill su pronašli kako zbog mutacije na UBE3A genu ne može doći do fosforilacije proteina koji je proizvod ovog gena te na taj način ovaj enzim ostaje trajno aktivan tj. hiperaktivan.  Šta to znači? Kao prvo - treba reći da se već duže vremena traže genetičke osnove AS. U decembru 2014. godine, objavljen je gigantski rad u kojem je učestvovao veliki broj naučnika, a čiji je zaključak bio da postoji oko 1000 genskih mutacija koje imaju neke veze sa AS. Ipak, ostalo je nejasno na koji način ove mutacije povećavaju rizik za pojavu AS. Međutim, tim iz Sjeverne Karoline, na čelu sa dr Mark J. Zylka , uspio je pokazati mehanizam djelovanja jedne od tih mutacija. UBE3A gen je odgovoran za produkciju UBE3A proteina (ubikvitin-protein li