Na noge lagane - prilagodljivi roboti

Image credit: Nature Magazine (cover)


Inteligencija: sposobnost snalaženja u novim situacijama (valjda jedna od najispranijih definicija). Sposobnost učenja  novih informacija i vještina, rasuđivanja i razumijevanja, sposobnost upotrebe tih novih informacija i/ili vještina.
Znanje: posjedovanje i razumijevanje informacija.
Znati: upotreba informacija u cilju predviđanja događaja, pojava ili procesa.

Čovjek je životinja koja ima sposobnost da planira i anticipira budućnost, da uči iz grešaka i da, ukoliko je potrebno, mijenja prethodne planove i prilagođava se.

Da li bi roboti mogli da uče? Da li bi mogli imati algoritam da mijenjaju algoritam?

Naučnici sa Sorbonne (ISIR - Institutes des Système Intelligents et de Robotique) su uspjeli dizajnirati dva robota - jednog heksapoda i jednu robotsku ruku  - koji su u stanju da razviju strategije pokretanja kako bi nadvladali posljedice oštećenja. Rad je objavljen u Nature.

Cully i njegov tim su podvrgli ove robote oštećenjima morfologije (npr. oštećenje noge, motor postane irresponsive) koja mašine nisu mogle predvidjeti i onda im naredili da se nastave kretati tako što će kompenzirati oštećenje. Drugim riječima, od robota je traženo nastave funkcionirati u ekstremnim slučajevima koje oni nisu mogli predvidjeti.

Teoretski, postoji velik broj mogućnosti i načina na koje se ovi roboti mogu kretati, velik broj strategija, ali način na koji je robot konstruiran neke od tih mogućnosti ne dozvoljava. Dakle, mehanička izvedba (dizajn robota) drastično smanjuje broj potencijalnih strategija.

Roboti su se prilagodili i našli načine da nastave funkcionirati bez obzira na oštećenja primijenivši taktiku "pokušaja i pogreški". Kada robot "nauči" kako je neka strategija neuspješna, on ne samo da je tada prestane primjenjivati, nego je više ne primjenjuje u istim situacijama. Kada robot pretrpi oštećenje, on koristi prethodno znanje i pomoću "trial and error" algoritma brzo pronalazi modus ponašanja kako bi kompenzirao oštećenje. Pri tome, robot, "razumije" koja strategija radi, a koja ne. Roboti su bili u stanju pronaći novu strategiju kretanja unutar svega 25 sekundi.

Kako bi pokazali da robot uči, naučnici su stvorili svojevrsnu mapu ponašanja, koja predstavlja robotovo prethodno znanje. Kako robot uči, tako se nova znanja unose u postojeću mapu.

 Tim sa Sorbonne je napravio i video u kojem demonstrira rad ovih robota:




Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Frka oko Jablaničkog jezera

Slika
Jablaničko jezero trenutno, izvor: Al Jazeera Balkans Pošto vidim da su svi bijesni sa ovim oko Jablaničkog jezera: jeste, ružna je slika. Međutim, koliko ja shvatam i koliko sam se raspitivala kod ljudi su na jezeru, Elektroprivreda i uprava akumulacije su morale to uraditi da ne bi došlo do presušivanja u donjim tokovima, Akumulacija je vlasništvo Elektroprivrede i nije prirodni ekosistem. Pustinja koju ste vidjeli na uskukalim snimcima Al Jazeere će se obnoviti uz malo sreće, ako bude snijega i kiša. Nemojte previše plakati za populacijom smuđa - to nije riba koja pripada slivu Neretve. Unesen je u Jablaničkom početkom osamdesetih, a to su uradili nesavjesni ribari. Ispalo je da je smuđ kompeticija autohtonoj i endemičnoj neretvanskoj mekousnoj pastrmci koja je potisnuta. Ipak, ribolovci su uporno nastavljali poribljavanje smuđem. Nažalost, nakon ovoga, populacija smuđa je uništena, kao i drugih riba, a kako je smuđ, pored šarana, postao praktično jedina riba u jezeru, t...
Pročitajte više

Kreacionizmi i inteligentni dizajn: infantilni pristup nauci kao "rješenje" za sva pitanja čovječanstva

Slika
Da, bila sam na predavanjima Tomislava Terzina koja je prošle sedmice održao u Sarajevu. Smatram da je biti na predavanju nekoga ko zastupa poziciju kreacionizma ili inteligentnog dizajna kulturološki kuriozitet te da svako ko se ozbiljno bavi pisanjem o nauci mora vidjeti i to čudo jer jednostavno, morate vidjeti sa čim se suočavate, a ne na slijepo konstatovati stavove ljudi koji imaju ovakvu poziciju. Naime, ima mnogo kreacionizama i inteligentih dizajna i glup je potez jedne optuživati za ideje koje brane druge frakcije.  Dakle, prvo malo o Terzinu. Kao prvo nije nimalo nesimpatičan - blag je, pastozan, mogao bi biti sjajan pop. Ako ga zamišljate kao ekscentrika a la Semir ili da je nekakav  psycho - razočaraću vas. Kada priča o genetici, strukturi DNK, restriktivnim enzimima, rekombinatnoj DNK, predavanja su mu tačna, jasna i bez nekih prevelikih pojednostavljenja. Ipak, čovjek je molekularni biolog. Zanimljivo je da je on više na strani inteligentnog dizajn...
Pročitajte više

O serološkim testovima na COVID-19 (prisustvo antitijela)

Slika
Dakle šta se to testira takozvanim serološkim testovima - testovima antitijela i da li možete preći granicu sutra kada se otvore sa tim testom kao dokazom?  Velike je rasprave i svađe izazvala vijest da će se u Republici Srpskoj raditi testovi na COVID-19 koji koštaju 200KM, a u FBiH privatne klinike nude testove od 60KM. Ova drastična razlika u cijeni je zbog toga što se radi o različitim tipovima testova koji daju potpuno različite informacije.  RT-PCR ili RT-qPCR testovi su oni najvažniji dijagnostički testovi, oni o kojima je bilo riječ na početku pandemije - ovo su testovi koji pokazuju imate li trenutno virus. Testovi antitijela -serološki ne traže virus, nego reakciju našeg organizma na virus. Ta reakcija su proteini koje prozvode B-limfociti tj. neke potklase B-limfocita.  Dakle, jednom kada neki antigen (recimo virus, ali antigeni ne moraju biti patogeni, može se raditi i o polenu) dođe u naš organizam, organizam reaguje pokušavajući ukloniti ta...
Pročitajte više