Quantum of Science

Proteini (bjelančevine) su osnovni gradivni elementi u stanicama, bilo da se radi o  stanicama/ćelijama biljaka, životinja, gljiva, kvasaca ili bakterija. I ne samo to - proteini služe kao biokatalizatori u hemijskih reakcijama unutar živih bića te također služe kao signalne molekule, koje na različite načine usaglašavaju u kontrolišu procese u organizmu. Recimo, insulin je signalni protein, peroksidaza ili neka aminotransferaza su biokatalizatori - enzimi, a distrofin i mioglobin su gradivni proteini.  Dakle, proteini su "radnička klasa" molekula u živim organizmima, pravi proleterijat, "blue collar" molekule. U našim stanicama se odvija velik broj procesa u kojima proteini učestvuju. Zapravo, ne postoji proces u kojem proteini ne učestvuju, a procjenjuje se da ljudski organizma proizvodi oko 100 000 različitih proteina. Međutim, koliko molekula proteina postoji u jednoj stanici?  Naučnici su izračunali da bi taj broj iznosio oko 42 miliona m...

Već smo rekli da je jedro ili nukleus stanice dio stanice koji se može vidjeti pod mikroskopom kao region okruglastog oblika i nešto jače obojen od ostatka stanice. Stanice se, radi lakšeg praćenja, prije gledanja na mikroskop obično boje jednom posebnom bojom, a jedro se boji bolje nego ostatak stanice. Stanice obično imaju po jedno jedro, ali postoje i stanične strukture koje imaju više jedara, poput stanica poprečno-prugasth mišića, ali i one bez jedra, kakva su crvena krvna zrnca. U jedru postoji i struktura koja se zove jedarce ili nukleolus . Također smo rekli da je jedro kontrolni centar stanice. Međutim, šta znači kontrolni centar i šta on to kontroliše? Kontrolni centar našeg tijela je centralni nervni sistem, naročito mozak. To je sistem koji reaguje na podražaje okoline i daje neku vrstu naredbe organizmu kako da reaguje. Međutim, stanice nema ni nervni sistem niti mozak. Istovremeno, u stanici postoji mnogo različitih organela koje obavljaju neku funkciju i ...

DNK i proteini su najvažnije tvari u živom svijetu, tvari zbog kojih se živi svijet razlikuje od neživog. Gotovo je nemoguće pričati o proteinima bez DNK i obrnuto. Dakle, šta su to proteini? Pogledajte video. Odaberite, molim vas, opciju HD 720p.  Proteini imaju još jedan naziv – naš, domaći: bjelančevine. Naučnici obično kažu da su proteini ili bjelančevine osnovne gradivne tvari u živim bićima. Zapravo, proteini su osnovne gradivne tvari u ćeliji, a kako se sva živa bića sastoje i mnogo ćelija, povezanih u tkiva, organe i organske sisteme, ili, pak samo jedne ćelije, to su proteini osnovne gradivne tvari u živom svijetu. U našem organizmu i organizmima svih ostalih živih bića ima mnogo vode, dosta proteina, nešto DNK, masti i još nekih tvari. Proteini grade recimo, mišiće, pa da bi neki sportista imao mišiće, mora u organizam unositi mnogo proteina putem ishrane. Gdje se to nalaze proteini u hrani koju jedemo? Praktično – u svemu. Negdje ih ima više, a n...