Postovi

Prikazuju se postovi od veljača, 2021

NfL protein - ako ga imate manje u krvi - živite duže

Slika
Koji su to biološki markeri koji predviđaju dogovječnost i smrtnost kod ljudi starije životne dobi? Naučnici koji se bave proučavanjem progerije i aspekata genetike i epigenetike ljudsko starenja već su označili neke gene i epigenetičke faktore koji imaju utjecaja na duži životni vijek. Ali sada imamo još jedan marker, koji, ako se nalazi u manjoj koncentraciji, predviđa duži životni vijek kod starijih osoba. Protein zvani  neurofilament light chain (NfL),  koji se stvara u živčanim stanicama, a pronađen je i u krvi mogao bi predvidjeti smrtnost kod ljudi starije dobi. Mathias Jucker s Univerziteta u Tübingenu u Njemačkoj i njegovi kolege pratili su razinu NfL u krvi 180 ljudi u devedesetima i 135 ljudi u dobi od 100 godina. Prethodne studije pokazale su da razina NfL raste nakon oštećenja mozga i pojava neurodegenerativne bolesti - tj. NfL se oslobađa nakon oštećenja nervnih stanica.  U radu objavljenom u Nature Aging u februaru 2021. pod naslovom " A neuronal blood ma...

Molekula koju stvaraju bakterije mikrobioma crijeva potpomaže imunološki odgovor

Slika
Dendritična stanica  Photograph by Dennis Kunkel Microscopy Bakterije koje čine crijevni mikrobiom u crijevima ljudi i drugih sisara stvaraju molekulu koja aktivira ključne imunološke stanice, pomažući tako u odbijanju invazivnih virusa. U radu, objavljenom u Cell pod naslovom " Commensal Microbiota Modulation of Natural Resistance to Virus Infection ", naučnici su proučavali bilione bakterija iz crijevnog mikrobioma (ono što smo nekad zvali "crijevna flora"), a naročito bakteriju  Bacteroides fragilis .  Da bi istražili odnos mikrobioma i domaćina, naučnici s Harvard Medical School u Bostonu, predvođeni Dennisom Kasperom, analizirali su kako molekula u vanjskoj membrani B. fragilis utječe na imunološki sistem miševa. Tim je posebno posmatrao dendritične stanice (antigen-prezentirajuće stanice imunološkog sistema) glodavaca, koje djeluju kao "izviđači" imunološkog sustava. Naučnici su otkrili da su dendritične stanice izložene toj molekuli lučile jednu si...

Konzumacija kofeina u toku trudnoće je u korelaciji s promjenama strukture mozga djece

Slika
Novo istraživanje otkriva da kofein konzumiran tijekom trudnoće može promijeniti važne moždane putove koji bi mogli dovesti do problema u ponašanju kasnije u životu, javlja EurekaAlert!   u vijestima. Naučnici s Instituta za neuroznanost Del Monte sa Medicinskog centra Univerziteta u Rochesteru (URMC) analizirali su hiljade snimaka mozga devetogodišnjaka i dječaka i otkrili su promjene u strukturi mozga kod djece koja su bila izložena kofeinu u maternici. "To su svojevrsni mali učinci i ne uzrokuju stravična psihijatrijska stanja, ali uzrokuju minimalne, ali uočljive probleme u ponašanju koji bi nas trebali natjerati da razmotrimo dugoročne učinke unosa kofeina tokom trudnoće", rekao je dr. John Foxe, direktor Instituta za neuroznanost Del Monte i glavni istraživač kognitivnog razvoja adolescentnog mozga na Univerzitetu u Rochesteru.  Naučnici su analizirali snimke mozga više od 9000 devet i deset godina starih sudionika u ovoj  studiji. Otkrili su jasne promjene u načinu...

Ajnštajnijum i njegove misterije

Slika
Ajnštajnijum/ajnštajnij/einsteinij, s rednim brojem 99, najteži je element u periodnom sisemu koji se može stvoriti u dovoljnim količinama za ispitivanje na makrorazmjerima. Naučnici s  Lawrence Berkeley National Laboratory, predvođeni s dr Rebeccom Abergel,   istražili su malu količinu - nekoliko stotina nanograma - ovog sintetskog elementa kako bi otkrili kako on djeluje s drugim atomima. Nadaju se da će rezultati rasvijetliti sve transplutonijeve elemente (atomske brojeve 95–103) koji se nalaze na kraju periodnog sistema. Ovaj element je otkriven nakon probe prve američke hidrogenske bombe Ivy Mike 1952. a nazvan je u čast Alberta Einsteina, koji nije učestovao u otkriću. Problem sa ovim težim elementima periodnog je u tome što, čak i ako uspijete dobiti te elemente u nekoj količini dovoljnoj za proučavanje, oni se jako brzo raspadaju. Drugi problem predstavlja i to što kada dobijete te elemente, onda se oni nalaze u smjesi s nekim drugim rijetkim elementima, i teško ...

Hormon sna, melatonin, djeluje kao barijera za virus SARS-CoV-2

Slika
Melatonin poznajemo kao "hormon sna" i luči ga primarno epifiza. Ova molekula, derivat triptamina, reguliše cirkadijani ritam čovjeka i mnogih životinja. Devedesetih godina je otkriveno da melatonin ne producira samo epifiza, nego da on nastaje i drugdje u organizmu te da je čak multitasking molekula - učestvuje u mnogo procesa, između ostalog, i u regulaciji imunološkog odgovora.  Hormon izgleda djeluje i kao svojevrsna molekularna barijera protiv  virusa SARS-CoV-2, blokirajući ekspresiju gena koji kodiraju proteine ​​u stanicama koje služe kao ulaz za virus, prema studiji  naučnika s Univerziteta u Sao Paulu. Ova studija je objavljena u časopisu Melatonin Research , pod naslovom " Melatonin-Index as a biomarker for predicting the distribution of presymptomatic and asymptomatic SARS-CoV-2 carriers -  Lung melatonin modulates SARS-CoV-2 infection ". Melatonin sintetiziran u plućima djeluje kao barijera protiv SARS-CoV-2, sprječavajući ekspresiju gena koji kodiraju ...

Genetički modifikovane vakcine, abortirani fetusi u vakcinama – poluinformacije i dezinformacije o vakcinama protiv COVID-19

Slika
  Strah eksperata da vakcinacija protiv COVID-19 neće biti dovoljno efikasna usljed nepovjerenja u vakcine je sasvim opravdan. Jedan od razloga za nepovjerenje stanovništva jeste i nerazumijevanje tehnologije proizvodnje vakcina, koja uključuje i korištenje ćelijskih (staničnih) linija. Nerazumijevanje sastava vakcina, manipulacije predstavljanjem toga šta vakcine sadrže a šta ne, nerazumijevanje razloga kako su se za ovako kratko vrijeme  razvile vakcine protiv COVID-19, strah od opisanih nuspojava vakcinacije te nepovjerenje u institucije samo su neki od razloga zašto običnu ljudi pomalo zaziru od vakcina. Stoga nije ni čudo što postoji otpor dijela javnosti prema vakcinaciji, naročito prema vakcinama protiv COVID-19. Zašto su ljudi uplašeni sastavom i tehnologijom vakcina Za neke od ovih vakcina se govori kako sadrže ćelije abortiranih embrije, pa čak u nekim verzijama ove priče i „abortirane embrije“. Ovakve dezinformacije ciljaju na prirodne i vrlo duboke ljudske ...

Zašto se neke vrste mogu regenerisati, a neke ne?

Slika
Neke životinje, poput guštera, mogu regenerisati tkiva, pa čak i organe i dijelove tijela nakon ozljede, neke ne. Što je životinja primitivnija, to je mogućnost regeneracije veća. Posebno je dobra regeneracija kod hidri, a kod morskih zvijeda iz otkinutog kraka može nastati nova zvijezda, a gušteri mogu obnoviti rep, ali ne svaki put.    Sisari i ptice imaju malu mogućnost regeneracije, koja se odnosi samo na gubitak mase jetre. Kod ozljeda kože, ne obnavlja se tkivo kože, nego ono bude zamijenjeno ožiljčanim, vezivnim a ne epitelnim tkivom.  Nekoliko vrsta afričkih miševa,  Acomys kempi,  Acomys cahirinus  i  Acomys percivali , u stanju su regenerisati tkivo hrskavice, kože, mišića i nervne stanice. Postoji limitirana mogućnost regeneracije nervnih stanica i kod čovjeka. Alejandro Sánchez Alvarado sa Instituta za medicinska istraživanja Stowers u Kansas Cityju u i njegov tim kolega proučavali su zebre-ribice ( Danio rerio ) i afričke kili ribice ( Not...

Mount Everest: nova službena visina

Slika
Nova službena visina najvišeg mjesta na Zemlji iznosi 8.848,86 metara, prema mjerenjima Mount Everesta iz decembra 2020. koja su uradili zasebno timovi iz Nepala i Kine. To je 86 centimetara više od procjene iz Indije iz 1955. godine koju je koristio Nepal, a 4 metra više od prethodne procjene Kine iz 2005. godine. Obje ekipe koristile su kombinaciju navigacijsko-satelitskih mjerenja i trigonometrijskih proračuna udaljenosti od donjih vrhova planine do svjetionika na vrhu. Postignuće, koje je bilo ispunjeno diplomatskim nesuglasicama, ponos je Nepala. "Prije ovoga nikada nismo sami mjerili", rekao je nepalski geodet Damodar Dhakal. "Sad kad imamo mladi tehnički tim, mogli smo to učiniti sami." Novo mjerenje Sagarmatha (nepalski) tj. Zhumulangme (kineski), nama poznatog kao Mount Everest, proglasili su nepalski ministar vanjskih poslova Pradeep Gyawali u Kathmanduu i njegov kineski kolega Wang Yi u Pekingu pritiskajući simultano kristalnu kuglu. Njih su dvojica m...

Vakcinacija u trci s mutacijama

Slika
Ovo je autorski tekst dr. Miloša Babića, molekularnog biologa i neurobiologa, objavljen na " Nauka u Srbiji " Kao što smo govorili u prethodnim tekstovima, koronavirus je različit od gripa: za razvoj novih sojeva je potreban veliki broj inficiranih koji služe kao “inkubatori” za nove mutacije. Što je više zaraženih, to je više mutacija, i samim tim veća je šansa da neki virus ubode “dobitnu kombinaciju” i zaobiđe stečeni imunitet — kako onaj razvijen kod ljudi koji su preležali bolest, tako i onaj razvijen kroz vakcinaciju. Mere ograničenja širenja virusa i vakcinacija za cilj imaju ne samo smanjenje opterećenja medicinskog sistema, već i sprečavanje ovakvih daljih promena u virusu. Vakcinacija ne znači da je sada sve gotovo . Imunitet se gradi i u tome vakcine pomažu. Međutim, dok su neki vakcinisani, postoje mnogi drugi koji nisu. Suočeni smo sa dva problema: Nevakcinisani mogu da se zaraze, da virus kod njih mutira, i da novi mutant ugrozi i one vakcinisane. ...

Kako nastaje ozonska rupa?

Slika
Za ozon ćete naći definiciju da je to alotropska modifikacija kisika, ali da li svi razumiju šta to znači? Dakle, evo o čemu se radi: atomi kisika se obično spajaju u molekulu kisika sačinjenu od dva atoma, te je formula molekuarnog kisika, dioksigena, O ₂ . Međutim, kod ozona, spajaju se čak tri atoma kisika, to je trioksigen, pa je formula ozona O₃. Dakle, ništa kod ozona nema neobično - osim što je sve neobično. Ne sadržiti niti jedan drugi atom osim kisikovih, pa ipak , ozon je tako drugačiji od kisika koji udišemo. I ozon i "obični" kisik" se nalaze u sastavu atmosfere, samo što kisika ima neuporedivo više - iznad 20% (preciznije, govorka se o 20.95%).  Ozona u atmosferi ima jako malo  -   maksimalne koncentracije ne prelaze 0,001%  .     I to je dobro, jer - ozon je otrovan. On iritira sluznice, a pri većim koncentracijama može biti smrtonosan. Dakle, sve one priče o ozonu kao znaku čistog zraka padaju u vodu, jer ozon je suštinski zagađivač i št...

Kako pretilost umanjuju odbranu organizma od tumora

Slika
Prekomjerna težina - pretilost može povećati rizik od nekoliko bolesti, uključujući neke karcinome. Sada studija na miševima s prekomjernom težinom sugeriše da učinci pretilosti pomažu stanicama raka da isisavaju energiju iz masti i da pri tome - lišavaju stanice  imunološkog sistema energije koja im je potreba za pravilnu funkciju. U radu objavljenom u decembru 2020. u Cell , pod nasloom " Obesity Shapes Metabolism in the Tumor Microenvironment to Suppress Anti-Tumor Immunity ", naučnici s Medicinskog fakulteta pri Harvardu su pokazali kako t umori troše masti, koje služe kao gorivo za neke imune stanice koje mogu prepoznati i uništiti stanice raka. Arlene Sharpe i Marcia Haigis s Medicinskog fakulteta Harvard u Bostonu u Massachusettsu i njihove kolege hranili su miševe hranom s visokim udjelom masti, što je uzrokovalo promjene poput debljanja i povećane razine masnih molekula u krvi. Zatim su naučnici ubrizgali miševima stanice raka, koje su prerasle u tumore. Ishrana boga...

AstraZeneca vakcina (oksfordska vakcina) efikasna 76% nakon prve doze, 82.4% nakon druge (povećan razmak između doza) i smanjuje transmisiju virusa

Slika
  Univerzitet Oxford, koji je zajedno s kompanijom AstraZeneca razvijao vektorsku adenovirusnu vakcinu, izašao je sa novim podacima o efikasnosti. Čini se da je vakcina djelotvornija onda kada je razmak između doza veći od prvobitno planiranog od četiri sedmice. Za one koji nemaju vremena da čitaju puni tekst: -AstraZeneca vakcina je efikasna 76% nakon prve doze -ova vakcina, ako se razmak između doza produži, ima efikasnost od 82.4%, što je znatno više od prvobitnih rezultata -pokazalo se da dobrim dijelom sprječava osipanje- transmisiju virusa s vakcinisanih na nevakcinisane. Dakle, radi se o dobroj vakcini, a naučnici koji su je ispitivali, efikasnost su ispitivali PCR testovima, pa su otkrivali i asimptomatske slučajeve. Radi se o dobroj vakcini i nemojte je odbijati, jer ste pročitali dda je efikasnost Pfizer vakcina 95%.  Dodatak: još ne znamo imunogeničnost AstraZeneca na starijoj populaciji i ne možemo donositi zaključke o tome je li ili nije efikasna. Prema novim an...

Koraci u prepoznavanju lažnih vijesti, dezinformacija i misinformacija

Slika
  Dakle, šta su to "fake news"? To je bilo koji oblik namjernog širenja netačnih informacija, vrlo često u cilju pravljenja štete ugledu neke ličnosti ili institucije ili u cilju sticanja određene koristi, pravljenja panike i unošenja pometnje. Ovakve vijesti su obično senzacionalističkih naslova i sadržaja, nepoštene, fabricirane i ne naslanjaju se na činjenice. Često naslovi takvih vijesti ne odgovaraju sadržaju, što se čini kako bi se čitaoci "navukli" da kliknu da link i tako povećaju broj prikaza stranice (tzv. "clickbait" naslovi"). Također, u to spade I lansiranje tzv. “hoax” odnosno prevara. Međutim, veliki problem predstavljaju propagandni članci, videi, vijesti koji šire paniku među stanovništvom, a tiču se, recimo medicine i nauke. Čitav naša civilizacija je zasnovana na tome što naučne dostignuća, naročito ona koja se koriste u medicine nisu laž, nego funkcionišu.  Ova vrsta propagande je najčešće usmjerena na teško oboljele osobe i nj...

Bebe dobijaju antitijela protiv COVID-19 putem placente od majki koje su imale ovu bolest

Slika
Potvrđen je transplacentalni prenos antitijela protiv COVID-19 s trudnica koje su imale ovu bolest, čak i ako su je prebolovale asimptomatski, na bebe.  Antitijela na SARS-CoV-2 prenesena kroz placentu kod 87% trudnica koje su u nekom trenutku bile inficirane COVID-19. Ovo znači da su u prvih par mjeseci života bebe zaštićene od ove bolesti, Transplacentalni prenos antitijela je dokazan u studiji objavljenoj februaru 2021 u JAMA Pediatrics pod naslovom " Assessment of Maternal and Neonatal Cord Blood SARS-CoV-2 Antibodies and Placental Transfer Ratios ".   Naučnici iz Dječje bolnice u Philadelphiji prikupili su serume majki i serum iz pupkovine od 1471 parova majka-novorođenče sredinom 2020. IgG i / ili IgM antitijela otkriveni su u serumima 83 od 1471 žena (6%) prilikom porođaja, a IgG je pronađen u krvi pupkovine kod 72 od 83 novorođenčadi (87%). Koncentracije antitijela IgG u krvi pupkovine u poitivnoj su korelaciji s razinama majčinih IgG, a visoke stope prenosa placentni...

AstraZeneca/Oxford vakcina: šta znamo

Slika
Dosta me ljudi pita da li efikasnost AstraZeneca/Oxord vakcine, koja će doći i kod nas, od 62%, naspram Pfizer od 95%, Moderna od 94.1%, Sputnjik V od 91.6% prema objavljenim naučnim radovima, znači da je AstraZeneca ("oksfordska") vakcina lošija, slabija, manje efikasna?   Ova vakcina se pokazala sasvim solidnom protiv virusa, ali je na nekim preliminarnim, manjim studijama pokazala nisku djelotvornost protiv južnoafričkog mutiranog soja. To još trea proći provjere i naučnu skrutinizaciju.  Ljudi žele znati da li trebaju izbjeći ovu vakcinu i zahtijevati da prime neku efikasniju. Sasvim razumljivo. Ali nema razloga za takav stav. Već sam pisala šta je dovelo do ovakvog rezultata AstraZeneca vakcine, ali da ne biste tražili taj podatak u tekstovima, evo pišem samo o tome, par redaka.   Ovo je adenovirusna vektorska rekombinirana vakcina - šta to znači? Ovo je vakcina koju je švedsko-britanska kompanija AstraZeneca razvijala s Univerzitetom Oksford, i to Jenner ...

Ruska vakcina Sputnjik V 91.6% efikasna u sprječavanju COVID-19

Slika
Već mjesecima čekamo objavu rezultata efikasnosti ruske vakcine protiv COVID-19, koju je razvio državi Institut Gamaleja. Dugo se govorka o njoj, neke zemlje regiona je nabavljaju, poput Srbije, ali radovi o njoj nisu bili objavljeni u relevatnoj naučnoj literaturi. Pošiljka ove vakcine je došla za Republiku Srpsku i ta pošiljka čeka odobrenje Agencije za lijekove BiH. Ova vakcina je najavljena i kao alternativa za imunizaciju u nekim entitetima u BiH, poput Zapadno-hercegovačkog entiteta, a nije isključeno ni da bi je pokušala nabaviti Vlada Kantona Sarajevo. Dok su Pfizerova, Modernina i AstraZeneca vakcine protiv COVID-19 odobrene od strane Evropske agencije za lijekove (EMA) ruska vakcina još nije odobrena u EU, međutim ne znači da neće biti odobrena, pogotovo nakon što su transparentno objavljeni podaci o njenog efikasnosti u naučnoj literaturi. Ruska vakcina, poznata i kao Sputnjik V ili Gam-Kovid-Vak se zasniva na istoj platformi kao vakcina koju je kompanija AstraZeneca razvi...