Postovi

Prikazuju se postovi od veljača, 2021

Ko gleda, taj vidi ili zašto je Newton super lik

Slika
Postoji velika razlika u tome kako je srednjovjekovni čovjek  vidio dugu u odnosu na dugu koju mi sad imamo.  Ne, duga se nije promijenila, ali su ljudi mnogo više saznali o njoj.  Srednjevijekovna duga imala je pet boja - crvenu, žutu, zelenu, plavu i ljubičastu i to je dvije boje manje od duge kakvom je mi sad vidimo. Naravno, kada kažem "srednjovjekovna duga", mislim na prikaze duge koji datira iz perioda srednjeg vijeka, recimo, na likovne prikaze duge koju je Bog pokazao Noi. Duge su tada izgledale ovako: Svi ti prikazi duge bili su veoma neprecizni i proizvoljni. Robert Grosseteste, biskup od Lincolna (1175. - 1253.) je, vođen Aristotelovim spisom "Meteorologija", rekao kako je prikaz duge u priči o Noi na vitražu crkve Notre Dame u Chartresu iz 1210. "manifest toga da umjetnici nisu u mogućnosti reprodukovati dugu". Naravno, biskupa nije interesovalo to što sama tehnika vitraža ne dozvoljava prefinjene prelaza boja, nego je odma

Upoznajte naučnicu: Kizzmekia Corbett

Slika
Jedna Afroamerikanka, imunologinja Kizzmekia Corbett, imala je ključnu ulogu u razvoju Modernine mRNA vakcine protiv COVID-19, koja danas spašava svijet od pandemije. Kizzmekia "Kizzy" Shanta Corbett rođena je 26. januara 1986. u mjestu Hurdle Mills, Sjeverna Karolina. Još je kao djevojčica bila veoma velikih interesovanja i pokazivala je brojne talente, što su ohrabrivali i njeni nastavnici i majka. Najveći uspjesi u životu zapravo dolaze od djeteta koje je imalo podršku porodice i škole, koje je ohrabrivano da se bavi onim čime želi, a ne sputavano. Corbett je 2008. diplomirala biologiju i sociologiju na Univerzitetu Maryland. Doktorirala je mikrobiologiju i imunologiju na čuvenom Univerzitetu Sjeverna Karolina u Chapel Hillu. Danas je uposlenica Nacionalnog instituta za alergije i infektivne bolesti (National Institute of Allergy and Infectious Diseases – NIAID). Već na samom početku pandemije COVID-19, Corbett se usmjerila na pronalaženje vakcine koja bi ljude zašti

Par stvari o roveru Perseverance

Slika
Prošla i ova godina ostaće zapamćene kao „godine Marsa“ jer su čak tri misije tri različite države u ovom periodu usmjerene na „Crvenu planetu“. Kineska misija Tianwen-1 („Nebeska pitanja“), misija Ujedinjenih Arapskih Emirata Al Amal („Nada“) i američki rover Perseverance („Ustrajnost“) istraživaće Mars u mjesecima, pa i godinama koje predstoje. Ove misije često prate pitanja poput zašto istraživati Mars ili zašto se troše tolika sredstva na ove misije? Šta je korist za čovječanstvo od istraživanja jedne planete čija je atmosfera rijetka, nije pogodna za život, i nema vode u onom obliku koji može podržati život kakav znamo?   Mars: neobični Zemljin komšija Naravno, Mars je uvijek budio pažnju i radoznalost: kako je to jedna od planeta najbliži nama, uz Veneru, tako su ljudi još od drevnih vremena mogli da ga vide na nebu. Nije ni čudo što su se oko njega rojile legende i astrološka tumačenja – od pseudonaučnih i alhemijskih pokušaja objašnjenja ljudskih karaktera i tumačenja b

NfL protein - ako ga imate manje u krvi - živite duže

Slika
Koji su to biološki markeri koji predviđaju dogovječnost i smrtnost kod ljudi starije životne dobi? Naučnici koji se bave proučavanjem progerije i aspekata genetike i epigenetike ljudsko starenja već su označili neke gene i epigenetičke faktore koji imaju utjecaja na duži životni vijek. Ali sada imamo još jedan marker, koji, ako se nalazi u manjoj koncentraciji, predviđa duži životni vijek kod starijih osoba. Protein zvani  neurofilament light chain (NfL),  koji se stvara u živčanim stanicama, a pronađen je i u krvi mogao bi predvidjeti smrtnost kod ljudi starije dobi. Mathias Jucker s Univerziteta u Tübingenu u Njemačkoj i njegovi kolege pratili su razinu NfL u krvi 180 ljudi u devedesetima i 135 ljudi u dobi od 100 godina. Prethodne studije pokazale su da razina NfL raste nakon oštećenja mozga i pojava neurodegenerativne bolesti - tj. NfL se oslobađa nakon oštećenja nervnih stanica.  U radu objavljenom u Nature Aging u februaru 2021. pod naslovom " A neuronal blood marker is a

Važnost laboratorijskih životinja u borbi s pandemijom i u naučnim istraživanjima uopšte

Slika
  Nažalost, laboratorijske životinje su neizbježan dio naučnih radova, i to ne samo pri testiranjima lijekova i vakcina. Ekspresija gena, utjecaj virusa, uloge pojedinih proteina i signalnih molekula se proučavaju upravo na životinjama. Još uvijek nemamo tako istančane kompjuterske tehnike proučavanja šta se događa na informatičkim modelima ( in silico ), tako da se dosta toga mora raditi na životinjama. Testiranje na životinjama se pokušava izbaciti gdje god je to moguće, pogotovo kod testiranja kozmetike, ali u nauci je to, za sada, gotovo pa nemoguće. Laboratorijski pacovi, miševi, zečevi, zamorčići, majmuni i druge životinje su neopjevani heroji mnogih naučnih radova, pa i trke za COVID-19 vakcinama. Prema US Statistics, 2018. godine u u američkim laboratorijama bilo korišteno preko 780 000 laboratorijskih životinjama, ponajviše zamorčića. Evropska Unija je pokazala spremnost da se radi na smanjenju korištenja laboratorijskih životinja, međutim, pritisak ne-naučne zajednice da

Molekula koju stvaraju bakterije mikrobioma crijeva potpomaže imunološki odgovor

Slika
Dendritična stanica  Photograph by Dennis Kunkel Microscopy Bakterije koje čine crijevni mikrobiom u crijevima ljudi i drugih sisara stvaraju molekulu koja aktivira ključne imunološke stanice, pomažući tako u odbijanju invazivnih virusa. U radu, objavljenom u Cell pod naslovom " Commensal Microbiota Modulation of Natural Resistance to Virus Infection ", naučnici su proučavali bilione bakterija iz crijevnog mikrobioma (ono što smo nekad zvali "crijevna flora"), a naročito bakteriju  Bacteroides fragilis .  Da bi istražili odnos mikrobioma i domaćina, naučnici s Harvard Medical School u Bostonu, predvođeni Dennisom Kasperom, analizirali su kako molekula u vanjskoj membrani B. fragilis utječe na imunološki sistem miševa. Tim je posebno posmatrao dendritične stanice (antigen-prezentirajuće stanice imunološkog sistema) glodavaca, koje djeluju kao "izviđači" imunološkog sustava. Naučnici su otkrili da su dendritične stanice izložene toj molekuli lučile jednu si

Šume nisu "pluća planete"

Slika
Ovo je fraza koju prečesto čujemo, naročito u kontekstu zaštite životne okoline i kada se u nižim razredima djeci objašnjava važnost šuma. Nažalost, poređenje je apsolutno netačno. Pluća su organ u kojem se vrši razmjena gasova, kisika i ugljičnog dioksida, dok se pravo disanje, proces suprotan od fotosinteze, odvija u svakoj ćeliji našeg organizma i organizma životinja, pa čak i biljaka. Fotosinteza je proces u kojem kisik nastaje kao nusprodukt niza vrlo komplikovanih biohemijskih reakcija u kaskadi.  Ona započinje zahvaljujući jednostavnoj činjenici da foton Sunčeve svjetlosti praktično „izbaci“ jedan elektron iz atoma magnezijuma u hlorofilu biljaka i taj elektron započne čudesan proces.  Šumski ekosistemi, uključujući niz drugih tipova tropskih šuma, mangrova, listopadnih i četinarskih šuma, kakve su tajge, jednostavno nisu „pluća“, i proces čiju važnost neki žele istaknuti ovom sintagmom je nevezan i nema analogiju sa procesom razmjene plinova koji se dešava u plućima. Bar men

Konzumacija kofeina u toku trudnoće je u korelaciji s promjenama strukture mozga djece

Slika
Novo istraživanje otkriva da kofein konzumiran tijekom trudnoće može promijeniti važne moždane putove koji bi mogli dovesti do problema u ponašanju kasnije u životu, javlja EurekaAlert!   u vijestima. Naučnici s Instituta za neuroznanost Del Monte sa Medicinskog centra Univerziteta u Rochesteru (URMC) analizirali su hiljade snimaka mozga devetogodišnjaka i dječaka i otkrili su promjene u strukturi mozga kod djece koja su bila izložena kofeinu u maternici. "To su svojevrsni mali učinci i ne uzrokuju stravična psihijatrijska stanja, ali uzrokuju minimalne, ali uočljive probleme u ponašanju koji bi nas trebali natjerati da razmotrimo dugoročne učinke unosa kofeina tokom trudnoće", rekao je dr. John Foxe, direktor Instituta za neuroznanost Del Monte i glavni istraživač kognitivnog razvoja adolescentnog mozga na Univerzitetu u Rochesteru.  Naučnici su analizirali snimke mozga više od 9000 devet i deset godina starih sudionika u ovoj  studiji. Otkrili su jasne promjene u načinu na

Ajnštajnijum i njegove misterije

Slika
Ajnštajnijum/ajnštajnij/einsteinij, s rednim brojem 99, najteži je element u periodnom sisemu koji se može stvoriti u dovoljnim količinama za ispitivanje na makrorazmjerima. Naučnici s  Lawrence Berkeley National Laboratory, predvođeni s dr Rebeccom Abergel,   istražili su malu količinu - nekoliko stotina nanograma - ovog sintetskog elementa kako bi otkrili kako on djeluje s drugim atomima. Nadaju se da će rezultati rasvijetliti sve transplutonijeve elemente (atomske brojeve 95–103) koji se nalaze na kraju periodnog sistema. Ovaj element je otkriven nakon probe prve američke hidrogenske bombe Ivy Mike 1952. a nazvan je u čast Alberta Einsteina, koji nije učestovao u otkriću. Problem sa ovim težim elementima periodnog je u tome što, čak i ako uspijete dobiti te elemente u nekoj količini dovoljnoj za proučavanje, oni se jako brzo raspadaju. Drugi problem predstavlja i to što kada dobijete te elemente, onda se oni nalaze u smjesi s nekim drugim rijetkim elementima, i teško ih je izolovat

Hormon sna, melatonin, djeluje kao barijera za virus SARS-CoV-2

Slika
Melatonin poznajemo kao "hormon sna" i luči ga primarno epifiza. Ova molekula, derivat triptamina, reguliše cirkadijani ritam čovjeka i mnogih životinja. Devedesetih godina je otkriveno da melatonin ne producira samo epifiza, nego da on nastaje i drugdje u organizmu te da je čak multitasking molekula - učestvuje u mnogo procesa, između ostalog, i u regulaciji imunološkog odgovora.  Hormon izgleda djeluje i kao svojevrsna molekularna barijera protiv  virusa SARS-CoV-2, blokirajući ekspresiju gena koji kodiraju proteine ​​u stanicama koje služe kao ulaz za virus, prema studiji  naučnika s Univerziteta u Sao Paulu. Ova studija je objavljena u časopisu Melatonin Research , pod naslovom " Melatonin-Index as a biomarker for predicting the distribution of presymptomatic and asymptomatic SARS-CoV-2 carriers -  Lung melatonin modulates SARS-CoV-2 infection ". Melatonin sintetiziran u plućima djeluje kao barijera protiv SARS-CoV-2, sprječavajući ekspresiju gena koji kodiraju

Genetički modifikovane vakcine, abortirani fetusi u vakcinama – poluinformacije i dezinformacije o vakcinama protiv COVID-19

Slika
  Strah eksperata da vakcinacija protiv COVID-19 neće biti dovoljno efikasna usljed nepovjerenja u vakcine je sasvim opravdan. Jedan od razloga za nepovjerenje stanovništva jeste i nerazumijevanje tehnologije proizvodnje vakcina, koja uključuje i korištenje ćelijskih (staničnih) linija. Nerazumijevanje sastava vakcina, manipulacije predstavljanjem toga šta vakcine sadrže a šta ne, nerazumijevanje razloga kako su se za ovako kratko vrijeme  razvile vakcine protiv COVID-19, strah od opisanih nuspojava vakcinacije te nepovjerenje u institucije samo su neki od razloga zašto običnu ljudi pomalo zaziru od vakcina. Stoga nije ni čudo što postoji otpor dijela javnosti prema vakcinaciji, naročito prema vakcinama protiv COVID-19. Zašto su ljudi uplašeni sastavom i tehnologijom vakcina Za neke od ovih vakcina se govori kako sadrže ćelije abortiranih embrije, pa čak u nekim verzijama ove priče i „abortirane embrije“. Ovakve dezinformacije ciljaju na prirodne i vrlo duboke ljudske strahove

Zašto se neke vrste mogu regenerisati, a neke ne?

Slika
Neke životinje, poput guštera, mogu regenerisati tkiva, pa čak i organe i dijelove tijela nakon ozljede, neke ne. Što je životinja primitivnija, to je mogućnost regeneracije veća. Posebno je dobra regeneracija kod hidri, a kod morskih zvijeda iz otkinutog kraka može nastati nova zvijezda, a gušteri mogu obnoviti rep, ali ne svaki put.    Sisari i ptice imaju malu mogućnost regeneracije, koja se odnosi samo na gubitak mase jetre. Kod ozljeda kože, ne obnavlja se tkivo kože, nego ono bude zamijenjeno ožiljčanim, vezivnim a ne epitelnim tkivom.  Nekoliko vrsta afričkih miševa,  Acomys kempi,  Acomys cahirinus  i  Acomys percivali , u stanju su regenerisati tkivo hrskavice, kože, mišića i nervne stanice. Postoji limitirana mogućnost regeneracije nervnih stanica i kod čovjeka. Alejandro Sánchez Alvarado sa Instituta za medicinska istraživanja Stowers u Kansas Cityju u i njegov tim kolega proučavali su zebre-ribice ( Danio rerio ) i afričke kili ribice ( Nothobranchius furzeri ), koje mogu r

Mount Everest: nova službena visina

Slika
Nova službena visina najvišeg mjesta na Zemlji iznosi 8.848,86 metara, prema mjerenjima Mount Everesta iz decembra 2020. koja su uradili zasebno timovi iz Nepala i Kine. To je 86 centimetara više od procjene iz Indije iz 1955. godine koju je koristio Nepal, a 4 metra više od prethodne procjene Kine iz 2005. godine. Obje ekipe koristile su kombinaciju navigacijsko-satelitskih mjerenja i trigonometrijskih proračuna udaljenosti od donjih vrhova planine do svjetionika na vrhu. Postignuće, koje je bilo ispunjeno diplomatskim nesuglasicama, ponos je Nepala. "Prije ovoga nikada nismo sami mjerili", rekao je nepalski geodet Damodar Dhakal. "Sad kad imamo mladi tehnički tim, mogli smo to učiniti sami." Novo mjerenje Sagarmatha (nepalski) tj. Zhumulangme (kineski), nama poznatog kao Mount Everest, proglasili su nepalski ministar vanjskih poslova Pradeep Gyawali u Kathmanduu i njegov kineski kolega Wang Yi u Pekingu pritiskajući simultano kristalnu kuglu. Njih su dvojica m

Vakcinacija u trci s mutacijama

Slika
Ovo je autorski tekst dr. Miloša Babića, molekularnog biologa i neurobiologa, objavljen na " Nauka u Srbiji " Kao što smo govorili u prethodnim tekstovima, koronavirus je različit od gripa: za razvoj novih sojeva je potreban veliki broj inficiranih koji služe kao “inkubatori” za nove mutacije. Što je više zaraženih, to je više mutacija, i samim tim veća je šansa da neki virus ubode “dobitnu kombinaciju” i zaobiđe stečeni imunitet — kako onaj razvijen kod ljudi koji su preležali bolest, tako i onaj razvijen kroz vakcinaciju. Mere ograničenja širenja virusa i vakcinacija za cilj imaju ne samo smanjenje opterećenja medicinskog sistema, već i sprečavanje ovakvih daljih promena u virusu. Vakcinacija ne znači da je sada sve gotovo . Imunitet se gradi i u tome vakcine pomažu. Međutim, dok su neki vakcinisani, postoje mnogi drugi koji nisu. Suočeni smo sa dva problema: Nevakcinisani mogu da se zaraze, da virus kod njih mutira, i da novi mutant ugrozi i one vakcinisane.

Kako nastaje ozonska rupa?

Slika
Za ozon ćete naći definiciju da je to alotropska modifikacija kisika, ali da li svi razumiju šta to znači? Dakle, evo o čemu se radi: atomi kisika se obično spajaju u molekulu kisika sačinjenu od dva atoma, te je formula molekuarnog kisika, dioksigena, O ₂ . Međutim, kod ozona, spajaju se čak tri atoma kisika, to je trioksigen, pa je formula ozona O₃. Dakle, ništa kod ozona nema neobično - osim što je sve neobično. Ne sadržiti niti jedan drugi atom osim kisikovih, pa ipak , ozon je tako drugačiji od kisika koji udišemo. I ozon i "obični" kisik" se nalaze u sastavu atmosfere, samo što kisika ima neuporedivo više - iznad 20% (preciznije, govorka se o 20.95%).  Ozona u atmosferi ima jako malo  -   maksimalne koncentracije ne prelaze 0,001%      I to je dobro, jer - ozon je otrovan. On iritira sluznice, a pri većim koncentracijama može biti smrtonosan. Dakle, sve one priče o ozonu kao znaku čistog zraka padaju u vodu, jer ozon je suštinskizagađivač i štetan za živa biće. U n