Quantum of Science

Da li su meduze u Jadranu obična pojava   ili neobičnost?   I u Neumu su se pojavile meduze i izazivaju paniku  kod kupača, ljudi ne smiju u more, a ogromne meduze, njih desetine plivaju nošene strujom... o čemu se radi? Jesu li opasne? Meduza u Jadranskom moru ima, samo što nisu bile baš uobičajene u Neumu i mnogim drugim mjestima. Većina meduza su pelagijske, pučinske vrste. Vrsta koja se sada može vidjeti i koja plaši kupače je mediteranska meduza, koja se još zove i jadranska meduza, naučnog naziva Cotylorhiza tuberculata . Ova vrsta nije invazivna, nego je endem Mediterana.  Ovaj stvor zaista izgleda zastrašujuće - veličine su šešire, zaista velike, prečnika i 30-40cm. Zaista ih nije ugodno vidjeti. Vide se s kopna, ali kada ste u vodi,  onda je malo teže, zbog refleksija svjetlosti. Ali, da li su opasne? Izgleda da otrov ove vrste nema naročito opasno dejstvo na ljude , osim na one koji su alergični. Ipak treba biti na oprezu i ne dirati ove meduze.  Za meduze, kao za zmije, uzim

Pokret poznat kao Pugwash Conferences on Science and World Affairs međunarodna je mreža koja okuplja naučnike i druge koji rade na uklanjanju oružja za masovno uništenje pridonoseći naučnom, na dokazima utemeljenom vladinom kreiranju politike i promičući međunarodni dijalog. Piše: Jelena Kalinić Nedavno je svijet opet bio osviješten činjenicom da nuklearno naoružanje postoji i da predstavlja prijetnju. Decenijama nismo govorili o ovome, ali sada je opet postalo top tema. Naravno, to što je važna tema i što se provlači kroz medije, ne treba odmah biti i okidač za paniku. U današnjim vremenima, konferencije i dogovori te napori intelektualaca kakav je Pugwash pokret imaju značaja više nego ikad. Pugwash pokret je nezavisna i kosmopolitska organizacija koja okuplja naučnike i intelektualce uopšte radi nepristrasnog razmatranja aktuelnih pitanja globalne politike, s posebnim fokusom na nuklearno oružje i nuklearnu prijetnju čovječanstvu. Pugwash zapravo brine svjetske brige, a nauku i zn

Naučnici s Univerziteta Montreal su otkrili egzoplanetu neobičnih svojstava koja je dobila oznaku TOI-1452 b. Ona kruži oko jedne od dvije male zvijezde u binarnom sistemu koji se nalazi u sazviježđu Zmaja (Draco) oko 100 svjetlosnih godina od Zemlje. I izgleda da je to „vodena planeta". Ponovimo  - naziv egzoplanete odnosi se na planete koje naučnici različitim metodama pronađu izvan našeg Sunčevog sistema.  Ova egzoplaneta je malo veća po veličini i masi od Zemlje i nalazi se na udaljenosti od svoje zvijezde gdje temperatura ne bi bila ni prevruća ni prehladna    („Goldilocks zone") da bi tekuća voda postojala na njenoj površini. Astronomi vjeruju da bi to mogao biti „planeta oceana", planeta potpuno prekrivena debelim slojem vode. Svoje nalaze naučnici su objavili u članku objavljenom u avgustu 2022. u časopisu The Astronomical Journal . Egzoplaneta je otkrivena zahvaljujući Observatoire du Mont-Mégantic (OMM). posebnom instrumentu pod nazivom SPIRou, i inovativno

Kada sam studirala biologiju, imala sam jednu profesoricu od čijih mi se predavanja dizala kosa na glavi. Naime - predavanja nisu ni postojala, samo diktiranje. Zvala se Narcisa Guzina, imala je doktorat i predavala je tako što bi prst držala na knjizi i čitala.  Ušla bi u predavaonicu, odgegala se do katedre, otvorila knjigu fiziologije životinja i krenula diktirati. Nikad ni jedan jedini crtež na tabli, gruba shema, nikada ni jedna digresija, primjer iz života. Jednom je napravila pauzu o nekoliko minuta, ali joj je jadnoj prst kojim je označavala dokle je došla sa diktiranjem skliznuo nekoliko redaka niže...i pogodite šta - ona je nastavila diktirati sa onog mjesta na koje joj je prst skliznuo! Naravno da je na ispitu tražila deklamovanje onog izdiktiranog (nije pikala ono iz udžbenika - samo ono što je izdiktirala, na način na koji je izdiktirala, istim slijedom riječi). Ako ne biste tako odgovarali, onda bi dobili nižu ocjenu. Ona višenepredaje, ali ovemučnescene su samo

    Jedna od najvećih borbi koja se vodi u Bosni i Hercegovini je ona za zaštitu rijeka od pogubne izgradnje   mini hidrocentrala. Snaga vode dugo je korištena za dobijanje električne energije i jedan dio proizvodnje struje u Bosni i Hercegovini, pa i svijetu, zasniva se na tom modelu. Međutim, male hidrocentrale (MHE) djeluju daleko pogubnije na rijeke, biološku raznolikost i na stanovništvo područja u kojima se izgrade nego velike hidrocentrale. Borba protiv izgradnje mini hidrocentrala je u BiH postala svojevrsan simbole otpora korupciji.   Nulta emisija ne mora značiti i da je to ekološki prihvatljivo Rijeka Neretva i njene pritoke imaju posebnu ljepotu i draž ekoturizma, tim prije što teku kroz kršne   hercegovačke krajolike koji na mahove izgledaju kao krajolik Mjeseca, i zeleno-plava boja vode ovdje djeluje kao melem, spas i blagoslov. Međutim, mini hidrocentrale koje se grade ili planiraju izgraditi, mogu preobraziti pejsaž – učiniti ga sušnijim smanjenjem dotoka vode

  Studija koju je objavio British Medical Journal identificira važne razlike u simptomima majmunskih boginja između trenutne epidemije i prethodnih epidemija u endemskim regijama. Također, pokazuje se da ovaj virus mutira brže. Virus se u prošlosti nije dobro širio među ljudima, ali je možda pronašao novu nišu u usko povezanim mrežama zajednice muškaraca koji imaju intimne odnose s drugim muškarcima. Ovo ne znači da je to seksualno prenosiva bolest ili bolest isključivo vezana za gay populaciju i da osobe koje ne pripadaju ovoj zajednici ne mogu oboljeti.   Zaključci opservacione studije o simptomima majmunskih boginja U radu objavljenom krajem jula u BMJ , identificirani su su simptomi majmunskih boginja koji su ponešto drugačiji od slike koja se viđala u zemljama gdje je ova bolest endemska. Nalazi se temelje na 197 potvrđenih slučajeva majmunskih boginja u centru za zarazne bolesti u Londonu između maja i jula 2022. Svih 197 sudionika u ovoj studiji bili su muškarci (prosječne

Šta su to konvencije o zaštiti okoliša? Konvencije koje se fokusiraju na različita pitanja, na primjer klimatske promjene, zaštitu stratosferskog ozonskog omotača, kvalitetu zraka, hemikalije, očuvanje prirode, zaštitu divljih, rijetkih, endemskih vrsta ili zaštitu određenih područja i ekosistema. Konvencije su alati za promicanje saradnje i razvoja međunarodnog ekološkog prava i okvir djelovanja.  Piše: Lidija Karačić Na planeti Zemlji danas živi   blizu 8 milijardi ljudi, što zvuči mnogo. Da mnogo je, sve dok ne pokušamo sagledati i pojmiti sa kojim brojem drugih živih jedinki dijelimo životni prostor. Dok su podaci o broju stanovnika lako dostupni i ljudskom umu potpuno sagledivi, podataka o (makar približnom) broju jedinki biljaka i životinja nema, mislim da ih nikada neće ni biti, niti bi se neko uopće usudio da pokuša napraviti bilo kakvu procjenu. Jedino što sa sigurnošću možemo reći je da je taj broj toliki da ga ljudski mozak gotovo ne bi mogao pojmiti. Ono što znamo je da s