Quantum of Science

Postoji nekoliko priča o ,,genijima" koji su koristili vrlo brzo buđenje za stvaranje, jer su vjerovali da ona tanka linija između stanja budnosti i sna donosi inspiraciju. Navodno su Dali i Edison spavali s nečim teškim u rukama, da ih prene kada padne i onda zapisivali ideje kojih su se sjetili iz snova i radili. Neuronaučnici su na istraživanju oko 100 osoba potvrdili ovu anegdotu. Ispitanici koji su rješavali jedan matematički problem izravno po tome što su se prenuli iz sna, bili su bolji. Naime, sudionici studije su trebali riješiti matematičke probleme bez da su znali da skriveno pravilo omogućuje njihovo rješavanje gotovo trenutno. Naučnici su otkrili da je provođenje najmanje 15 sec u N1  fazi ne-REM spavanja utrostručilo šansu da se otkrije skriveno pravilo (83% naspram 30% kada su sudionici ostali budni), a ovaj učinak je nestao ako su ispitanici ušli u dublji san.  ,,Naša otkrića sugerišu da postoji kreativna točka unutar razdoblja ulaska u san, a za postizanje nje...

Iz iskustva nekako znamo da stariji ljudi spavaju nešto manje nego mladi, a često i imaju problema da zaspu, mada to nije pravilo. Djeci treba najviše sna, tinejdžerima oko 8 do 10 sati, odrasli spavaju oko 8 sati (ok, znam da ima i onih koji spavaju duže ili bi spavali duže a ne mogu).  Međutim, nova studija, objavljena u Nature Human Behaviour pod naslovom " Macro and micro sleep architecture and cognitive performance in older adults " nalazi dokaze za to da stariji ljudi koji imaju duži san tj. spavaju poput mlađih, imaju i bolje zdravlje tj. bolje kognitivne sposobnosti.  Tim naučnika s Harvard Medical School u Bostonu pratio je san 3 819 osoba starih između 54 i 96 godina bilježeći njihove moždane valove elektroencefalogramskim senzorima koje su sudionici nosili tijekom noći. Zatim su naučnici ocijenili san svake osobe za više od 150 karakteristika sna i obrazaca moždane aktivnosti. Uključeni su faktori kao što su poremećaj spavanja, dužina ciklusa spavanja u kojima se...

Već se zna kako je san neophodan za obnavljanje nervnog sistema, pravilnu funkciju mozga i čišćenje od toksina koje radi limfatični sistem mozga (glimfatični sistem). Također, u to vrijeme mozak procesira informacije nastale u toku dana, što je jedno od objašnjenja zašto sanjamo u REM fazama sna. Nedostatak sna može voditi različitim stanjima, poput anksioznosti . Čak moraju spavati i bića koja nemaju mozga, poput meduza . Međutim u različitim fazama života, ljudi spavaju različito dugo - što smo stariji spavamo kraće, a mijenja se i struktura sna. Bebe i djeca spavaju veoma dugo, dok stariji ljudi imaju češće lagan san i spavaju kraće. Naravno, postoje i izuzeci.  Međutim, rad objavljen nedavno u Science Advances pod naslovom " Unraveling why we sleep: Quantitative analysis reveals abrupt transition from neural reorganization to repair in early development " baca nešto više svjetla na važnost sna u ranom razvoju. Postoji jedan period u djetinjstvu, između 2. i 3. godine, k...

Nastava u većini škola, pa i kod nas počinje dosta rano, pogotovo ako se radi o prvoj smjeni - obično u 8:00. Zbog toga učenici moraju ustati još ranije kako bi se spremili za školu. Međutim, individualni biološki satovi tinejdžera ne odgovaraju podjednako na ranojutarnja intelektualne napore. Zapravo, pokazalo se kako rano ustajanje može imati utjecaja na uspjeh u školi. María Juliana Leone iz Nacionalnog vijeća za naučna i tehnička istraživanja u Buenos Airesu i njene kolege prikupljali su podatke o spavanju od tinejdžera u lokalnoj srednjoj školi u kojoj su učenici nasumično podijeljeni u grupe u kojima je nastava počinjala  u 7:45, 12:40. ili 17.20 sati. Naučnici su učenike smjestili u skalu od ranoranilaca do onih kojima prija kasnije buđenje, u skladu s njihovim preferiranim vremenom buđenja. Analiza učenika koji su ujutro započeli školu pokazala je da su oni koji se kasnije bude, u poređenju s ranoraniocima, imali generalno niže ocjene koje su se pogoršavale ...

Danas, nešto iza 11h po našem vremenu, Komitet za dodjelu Nobelove nagrade je objavio imena ovogodišnjih dobitnika Nobelove nagrade za medicinu ili fiziologiju. I ovaj put će nagrada biti podijeljena na tri djela, što kao da je postala praksa dodjela. Dobitnici su  Jeffrey C. Hall, Michael Rosbash i Michael W. Young za otkriće molekularnih mehanizama kontrole cirkadijanog ritma živih bića. Naime, cirkadijani ritam predstavlja skup reakcija živih bića na Zemljinu rotaciju oko svoje ose, na smjenu dana i noći. Ukratko, cirkadijani ritam su smjene perioda budnosti i spavanja. Kako sam već napomenula u jutrošnjem postu o meduzama, cirkadijani ritam je od esencijalne važnosti za naše zdravlje, jer omogućava regeneraciju nervnog sistema. Osnovna molekula ovog ritma je melatonin , molekula sna. Međutim, cirkadijani ritam ne uključuje samo smjenu perioda budnosti i spavanje - to je čitav sistem "unutrašnjeg sata" nekog organizma, niti je melatonin jedina molekula uključen...