Quantum of Science

Danas su virus SARS-CoV-2 i njegove varijante, vakcine i terapije protiv COVID-19 praktično jedina vijest. U sjeni ovoga ostane mnogo drugi stvari. Prisjetimo se samo helikoptera na Marsu i rovera Perseverance te lansiranja svemirskog teleskopa James Webb. Ali to nisu jedini spomena vrijedni događaji u nauci 2021.   Jedan od njih je i Glasgowski klimatski sporazum , potpisan na 26. Konferenciji stranaka Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP26) u novembru kada je 196 vlada koje su potpisnice konvencije pristale su na smanjenje globalnih emisija ugljičnog dioksida za 45% do 2030. u usporedbi s razinama iz 2010. godine. Međutim, naučnici kažu da bi obećanja, ako se u potpunosti provedu, i dalje postavila svijet na put topline za 2.4 °C iznad predindustrijskih razina, a mnogi se pitaju hoće li vlade odgovoriti na izazove koji su pred nama. NASA je uradila nekoliko velikih stvari ove godine: spustili su još jedan rover na Mars, Persevarence, i to u region kratera Jezero, ...

Embrio star 72 do 66 miliona godina pronađen u fosiliziranom jajetu dinosaura baca novo svjetlo na vezu između ponašanja modernih ptica i dinosaura, prema novoj studiji. Embrij, nazvan 'Baby Yingliang', otkriven je u stijenama iz perioda kasne krede u Ganzhouu, južna Kina, i pripada bezubim teropodnim dinosaurusima ili oviraptorosauru. Među najpotpunijim embrijima dinosaura ikada pronađenim, fosil sugeriše da su ti dinosauri unutar jajeta imale položaje poput ptica prije izlijeganja. Naučnici su otkrili da je držanje 'bebe Yingliang' jedinstveno među poznatim embrijima dinosaura - njegova glava leži ispod tijela, sa stopalima na obje strane, a leđa uvijena uz tupi kraj jajeta. Ovo je držanje slično držanju modernih ptičjih embrija. Nakon proučavanja jaja i embrija, naučnici vjeruju da je takvo ponašanje prije izleganja, koje se prije smatralo jedinstvenim za ptice, možda postojalo među neptičjim teropodima. Predvođen naučnicima sa Univerziteta u Birminghamu i Kineskog u...

COVID-19 ima dalekosežne posljedice po zdravlje i kvalitet života. Uz upalu i oštećenja pluća, pojavu krvnih ugrušaka, oštećenje funkcije jetre i druge ozbiljne zdravstvene probleme uzrokovane infekcijom koronavirusom SARS-CoV-2, neke studije također su identificirale još jednu zabrinjavajuću vezu. Neki ljudi mogu razviti dijabetes nakon akutne infekcije COVID-19. Dvije studije koje je podržao Nacionalni institut za zdravlje (NIH) u SAD otkrile su da COVID-19 uzrokuje ozbiljna oštećenja beta stanica pankreasa,  ograničavajući količinu inzulina koja se može stvoriti. Ako postoji insuficijencija inzulina, razina glukoze u krvi će skočiti, što će rezultirati dijabetesom. Obje studije potvrdile su infekciju beta stanica gušterače u obdukcijskim uzorcima ljudi koji su umrli od COVID-19. Dodatne studije sugerišu da koronavirus može inficirati beta stanice koje proizvode inzulin. Beta stanice i drugi tipovi stanica u gušterači imaju na svojoj membrani protein ACE2 receptor, protein i neu...

Stonoge, dvojenoge, hiljadunoge...stvarno koliko nogu (ili noga) ima stonoga? Kakva je razlika između centipeda i milipeda?  Ove nam životinjice nisu baš drage, ali svakako je zanimljivo vidjeti da postoje biće za toliko nogu. Centipeda bi značilo ,,sto nogu", a milipeda - "hiljadu nogu". No sada je otkrivena i vrsta koja ima više od hiljadu nogu.  Naučnici u Australiji (a gdje drugo?) opisali su prvu zabilježenu životinju koja ima više od hiljadu nogu Životinja ima 1.306 nogu - što je srušilo prethodni rekord od 750 nogu - i pronađena je 60 metara pod zemljom u rudarskom području zapadne Australije.  Blijeda je i slijepa, s dugim tijelom nalik na niti koje se sastoji od do 330 segmenata. Istraživači su vrstu nazvali Eumillipes persephone , po grčkoj božici podzemlja, Perzefoni. Prvi dio imena, Eumillipes bismo mogli prevesti kao ,,zaista hiljadu nogu". Entomologinja Juanita Rodriguez kaže da je vjerojatno evoluirala da bi bila toliko duga za bolje kretanje pod zeml...

  Tri decenije nakon što se rodila ideja o još jednom svemirskom teleskopu, ,,nasljednik" svemirskog teleskopa Hubble, James Webb teleskop,   trebao bi biti lansiran 25. decembra, dva dana kasnije nego što je predviđeno. Kada teleskop poleti - nakon mnogo kašnjenja i nekih kontroverzi - svemirski teleskop James Webb (JWST) postaće novi alat i nada astronoma širom svijeta. Dugo očekivano lansiranje James Webb Space Telescope (JWST) odgođeno je na 25. decembar zbog  olujnog vremena u Francuskog Gvajani i nekih poteškoća s opremom za komunikaciju i NASA je zvanično izvijestila da lansiranje neće biti prije. Prvo je najavljeno za 18. decembar, pa za 22., pa za 24. i na kraju odgođeno za 25. Samo teleskop kasni čak 14 godina - naime, nije bilo jednostavno napraviti uređaje potrebne da on postiže ono što treba.  Kako je u svom tvitu istakao fizičar dr. Darko Donevski, JWST zapravo nije nasljednik Hubblea.  Ta dva teleskopa će biti komplementarni, jer imaju drugačije...

Protivnici vakcinacije su se jako uzbudili i slave? Što slave? Pa neko od njih je Haškom tribunalu napisao tužbu protiv kovid propusnica i vakcinacije jer je to, kako pišu to ,,kršenje Nurnberških zakona". Evo kako izgleda to copy-paste (antivakseri većinom kopipejstaju) slavodobitno (slaBodobitno) likovanje:  Da bismo razumjeli šta je ovdje tačno razlog za likovanje, moramo, je li, provjeriti šta su to Nurnberški zakoni.  Nürnberški zakoni je naziv za 3 zakona koji su doneseni i stupili na snagu 1935. godine u nacističkoj Njemačkoj i ostali na snazi do 1945. godine. Naziv su dobili po njemačkom gradu Nürnbergu u kojem su izglasani. Doneseni su 15. septembra 1935. godine za vrijeme nacizma u Njemačkoj. Prema Enciklopediji holokausta, prva dva zakona su  Zakon o državljanstvu Reicha i Zakon o zaštiti njemačke krvi i njemačke časti. ,,Ti su zakoni utjelovili mnoge rasne teorije koje su poduprle nacističku ideologiju. Oni bi osigurali pravni okvir za sistemski progon Židova ...

  Ako treba nešto razumjeti iz oblasti vakcina, to je svakako činjenica da je imunologija jedna kompleksna nauka, i da su imunološki odgovori vrlo individualni. Radi se o kaskadi biohemijskih reakcija u kojima jedne stanice djeluju na druge nizom signalnih molekula. Često u kolokvijalnom govoro možemo čuti kako neko kaže da su jake nuspojave i prisustvo nuspojava „znak“ da vakcina „radi svoj posao“. Onda, oni koji nemaju jake i izražene nuspojave nakon vakcinacije protiv COVID-19 brinu da li im tijelo uopšte razvija imunitet protiv bolesti. Zatim čujemo kako neko naziva one vakcine kod kojih postoje nuspojave ili su češće „jakim“, a one kod kojih ih ima manje „slabijim“. Ovo nije tačno. Jačina i učestalost nuspojava nisu znaci efikasnosti vakcina. Zapravo, čini se da je priča o tome potekla iz svih onih tješenja kada smo bili djeca, kada su nam govorili da to što se poneko i ponekad loše osjeća nakon vakcine znači da ćemo poslije biti zaštićeniji   i da trebamo junački o...

Postoji nekoliko priča o ,,genijima" koji su koristili vrlo brzo buđenje za stvaranje, jer su vjerovali da ona tanka linija između stanja budnosti i sna donosi inspiraciju. Navodno su Dali i Edison spavali s nečim teškim u rukama, da ih prene kada padne i onda zapisivali ideje kojih su se sjetili iz snova i radili. Neuronaučnici su na istraživanju oko 100 osoba potvrdili ovu anegdotu. Ispitanici koji su rješavali jedan matematički problem izravno po tome što su se prenuli iz sna, bili su bolji. Naime, sudionici studije su trebali riješiti matematičke probleme bez da su znali da skriveno pravilo omogućuje njihovo rješavanje gotovo trenutno. Naučnici su otkrili da je provođenje najmanje 15 sec u N1  fazi ne-REM spavanja utrostručilo šansu da se otkrije skriveno pravilo (83% naspram 30% kada su sudionici ostali budni), a ovaj učinak je nestao ako su ispitanici ušli u dublji san.  ,,Naša otkrića sugerišu da postoji kreativna točka unutar razdoblja ulaska u san, a za postizanje nje...

Priča o grafen oksidu u vakcinama protiv kovida, a kasnije i o grafen hidroksidu, nikako da prestane. To naravno nije zbog toga što ove priče drže vodu, nego prosto zašto što su protivnici vakcina prijemčljivi za ovakve sadržaje, gode im ušima i vrlo ih revnosno dijele dalje. Prvo je počelo s pričom da je na Univerzitetu Almeria dr. Pablo Campra našao grafen oksid, koji nije izlistan kao sastojaka vakcina. Radilo se o tome da je on ispitivao sadržaj bočice Pfizera.  Izvješće dr. Campre nije recenzirano tj, nije objavljeno u peer-reviewed naučnom časopisu. Njegove zaključke službeno je demantirao  sam Universidad de Almería (UAL) . Vrlo je važno naglasiti kako porijeklo i lanac čuvanja jednog uzorka koji je analizirao dr. Campa nisu poznati. Tvrdi da je 10. juna kurirskom službom dobio rashlađenu bočicu, ali u toj bočici moglo bi biti apsolutno svašta. Dr. Campra u svom izvješću tvrdi da je uzorak i zahtjev za analizu primio od Ricarda Delgada Martína, koji je sudjelovao u pre...

U našem organizmu ima oko 20- 30 triliona crvenih krvnih zrnaca koja kruže krvotokom i opskrbljuju tkiva kisikom. To ih čini najčešćim tipom ćelija u organizmu - otprilike 70% ćelija su crvena krvna zrnca, eritrociti.  Osim što ona baš i nisu ćelije u pravom smislu te riječi: nemaju jedro, a time ni nasljedni materijal nuklearnu DNK. Pri sazrijevanju, oni gube jedro i postaju bikonkavne strukture kakve znamo, sa malim ulegnućem. Jednostavno- to je mjera koja gubitak nadoknađuje dobitkom - lakše im je da vezuju kisik, ,,imaju više prostora". A sada, osim uloge u transportu kisika, naučnici su napipali još jednu ulogu crvenih krvnih zrnaca - ona možda rade i nešto što biolozi nisu očekivali: skeniraju znakove infekcije i ozljede.  Prema novim saznanjima, crvena krvna zrnca hvataju sumnjivu DNK iz mikrobnih napadača ili oštećenog tkiva i upozoravaju imunološki sistem na opasnost. Naučnici su utvrdili da crvena krvna zrnca posjeduju tip molekularnog senzora, poznatog kao toll-like...

Kada NASA kaže da su (ponovo) našli planetu nalik na našu Zemlju, to ne treba shvatiti bukvalno - da su našli novu  „ blue marble" planetu.  Šta je to egzoplaneta? To je zapravo naziv za bilo koju planetu koja se nalazi van našeg, Sunčevog (Solarnog) sistema. Prefiks "egzo" znači "izvan". Naime, bar nekoliko puta godišnje jave da su našli Zemlju 2.0. računajući na činjenicu da se vijesti iz nauke brzo zaboravljaju. Jednom su otkrili planetu veličine Neptuna za koju astronomi smatraju da na njoj ima vode. To bi mogao biti znak da tamo negdje postoje i planete veličine Zemlje na kojima postoji vode. U januaru ove godine potvrđeno je postojanje još osam egzoplaneta - Kepler 438b, Kepler 442  i još nekoliko Keplera. I svaki put kažu da su to planete ,,the most Earth-like".  Egzoplanete su zapravo sve one planete koje naučnici otkrivaju van Sunčevog sistema. Otkrivaju ih ponajviše Kepler svemirskim teleskopom te mnoge od ovih planeta i imaju designacij...