Quantum of Science

Nova godina, kao što znamo, nije uvijek bila 1. januara, a u nekim kulturama još uvijek nije. Stari Mezopotamci slavili su svoj 12-dnevni novogodišnji festival Akitu na proljetni ekvinocij, dok su se Grci zabavljali oko zimskog solsticija, 20. decembra. Zapravo, kada bolje pogledamo, to su nekako i logično - 20. decembra j najduža noć i poslije noi postaju kraće, dan duža i nekako to je početak nove nda više svjetla. Na proljetni ekvinocij dan i no su jednake dužine i poslije dani postaju duži, dakle opet više svjetla i topline.  Rimski istoričar Censorius je pisao da su Egipćani slavili  početak nove godine 20. jula. Tokom rimskog doba, mart je označio početak kalendara. Zatim, 46. godine prije nove ere, Julije Cezar je stvorio julijanski kalendar, koji je odredio Novu godinu kada se danas slavi. Ali čak ni Julije Cezar nije mogao standardizirati dan. Proslave Nove godine nastavile su se kretati naprijed-natrag u kalendaru, čak su se u nekim trenucima spuštale i ranije sve dok papa Gr

Danas su virus SARS-CoV-2 i njegove varijante, vakcine i terapije protiv COVID-19 praktično jedina vijest. U sjeni ovoga ostane mnogo drugi stvari. Prisjetimo se samo helikoptera na Marsu i rovera Perseverance te lansiranja svemirskog teleskopa James Webb. Ali to nisu jedini spomena vrijedni događaji u nauci 2021.   Jedan od njih je i Glasgowski klimatski sporazum , potpisan na 26. Konferenciji stranaka Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP26) u novembru kada je 196 vlada koje su potpisnice konvencije pristale su na smanjenje globalnih emisija ugljičnog dioksida za 45% do 2030. u usporedbi s razinama iz 2010. godine. Međutim, naučnici kažu da bi obećanja, ako se u potpunosti provedu, i dalje postavila svijet na put topline za 2.4 °C iznad predindustrijskih razina, a mnogi se pitaju hoće li vlade odgovoriti na izazove koji su pred nama. NASA je uradila nekoliko velikih stvari ove godine: spustili su još jedan rover na Mars, Persevarence, i to u region kratera Jezero, nazvanog

Written by: Jelena Kalinić, biologist, science journalist Note: no media outlet wanted to publish this article in its entirety. Those who wanted to publish the article, did great cuts to the scientific part of the article. The text was created in October 2021 and I decided to publish an unedited version of the text, the article in its entirety on my blog. Author: Jelena Kalinić Fake studies against hard evidence North Macedonia officially approved ivermectin for COVID-19 treatment in December 2020 and it is one of the few countries with this approach for COVID-19 treatment. In some countries, off-label use is allowed and health organizations of those countries (ministries of health) have approved the use of ivermectin in COVID-19 therapy. In Serbia, for example, this drug is not approved for use in COVID-19, and doctors who prescribed it to patients and advised taking it in the Viber group go to the court of honor of the Medical Chamber of Serbia. North Macedonia is, according to Wo

Jedan od najslikovitijih primjera negativnog međudjelovanja nauke i politike je svakako slučaj AstraZeneca vakcine protiv COVID-19, ali, nešto kasnije i vakcine sličnog dizajna, Johnson&Johnson u Sloveniji. Pored problema s nuspojavom tromboza, AstraZeneca se našla u tektonskom procjepu između Brexita i Evropske Unije.  Ova vakcina se danas gotovo više i ne koristi za imunizaciju protiv COVID-19, i rijetko se spominje. Ali, priča o ovoj vakcini je važna. To je priča o nesnalaženju, o političkim utjecajima te priča o tome kako rijetke, ali opasne nuspojave ukoliko se zabilježe nakon nekog medicinskog produkta, itekako mogu da taj produkt unište. Da, to je i priča o tome kako se nuspojave prate i kako produkti koji imaju opasne nuspojave, pa makar one bile rijetke, na kraju izgube tržišnu bitku. Priča o ovoj vakcini je lekcija koju treba dobro proučiti i iz nje izvući zaključke.  Piše: Jelena Kalinić AstraZeneca  vakcina Vaxzevria je, ponovimo, vakcina bazirana na adenovirusnom ve