Postovi

Prikazuju se postovi od prosinac, 2021

Ima li logike da se Nova godina obilježava početkom januara?

Slika
Nova godina, kao što znamo, nije uvijek bila 1. januara, a u nekim kulturama još uvijek nije. Stari Mezopotamci slavili su svoj 12-dnevni novogodišnji festival Akitu na proljetni ekvinocij, dok su se Grci zabavljali oko zimskog solsticija, 20. decembra. Zapravo, kada bolje pogledamo, to su nekako i logično - 20. decembra j najduža noć i poslije noi postaju kraće, dan duža i nekako to je početak nove nda više svjetla. Na proljetni ekvinocij dan i no su jednake dužine i poslije dani postaju duži, dakle opet više svjetla i topline.  Rimski istoričar Censorius je pisao da su Egipćani slavili  početak nove godine 20. jula. Tokom rimskog doba, mart je označio početak kalendara. Zatim, 46. godine prije nove ere, Julije Cezar je stvorio julijanski kalendar, koji je odredio Novu godinu kada se danas slavi. Ali čak ni Julije Cezar nije mogao standardizirati dan. Proslave Nove godine nastavile su se kretati naprijed-natrag u kalendaru, čak su se u nekim trenucima spuštale i ranije sve dok papa Gr

Nauka u 2021. godini: svemirske misije, umjetna inteligencija i druge stvari

Slika
Danas su virus SARS-CoV-2 i njegove varijante, vakcine i terapije protiv COVID-19 praktično jedina vijest. U sjeni ovoga ostane mnogo drugi stvari. Prisjetimo se samo helikoptera na Marsu i rovera Perseverance te lansiranja svemirskog teleskopa James Webb. Ali to nisu jedini spomena vrijedni događaji u nauci 2021.   Jedan od njih je i Glasgowski klimatski sporazum , potpisan na 26. Konferenciji stranaka Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP26) u novembru kada je 196 vlada koje su potpisnice konvencije pristale su na smanjenje globalnih emisija ugljičnog dioksida za 45% do 2030. u usporedbi s razinama iz 2010. godine. Međutim, naučnici kažu da bi obećanja, ako se u potpunosti provedu, i dalje postavila svijet na put topline za 2.4 °C iznad predindustrijskih razina, a mnogi se pitaju hoće li vlade odgovoriti na izazove koji su pred nama. NASA je uradila nekoliko velikih stvari ove godine: spustili su još jedan rover na Mars, Persevarence, i to u region kratera Jezero, nazvanog

AstraZeneca vakcine između Brexita i EU, između neiskustva i dezinformacija

Slika
Jedan od najslikovitijih primjera negativnog međudjelovanja nauke i politike je svakako slučaj AstraZeneca vakcine protiv COVID-19, ali, nešto kasnije i vakcine sličnog dizajna, Johnson&Johnson u Sloveniji. Pored problema s nuspojavom tromboza, AstraZeneca se našla u tektonskom procjepu između Brexita i Evropske Unije.  Piše: Jelena Kalinić AstraZeneca  vakcina Vaxzevria je, ponovimo, vakcina bazirana na adenovirusnom vektoru u koji je inkorporisan dio genoma virusa SARS-CoV-2 – onaj koji nosi genetičku poruku o sintezi najvažnijeg antigena virusa, proteina šiljka (spike) – onog koji izaziva specifični imunološki odgovor i stvaranje antitijela na ovaj virus. Taj dizajn imaju i Sputnjik V te Johnson & Johnson COVID-19 vakcine. Ova vakcina, premda nije bila skupa i ne zahtijeva ultrahladni lanac čuvanja, danas se sve više zaboravlja. Osim problema s nuspojavama, kao da se našla u procijepu između Brexita i Evropske unije.   Počeci problema Jedna od prvih zamjerki proti

Beba Yingliang: savršeno očuvan embrij dinosaura u jajetu

Slika
Embrio star 72 do 66 miliona godina pronađen u fosiliziranom jajetu dinosaura baca novo svjetlo na vezu između ponašanja modernih ptica i dinosaura, prema novoj studiji. Embrij, nazvan 'Baby Yingliang', otkriven je u stijenama iz perioda kasne krede u Ganzhouu, južna Kina, i pripada bezubim teropodnim dinosaurusima ili oviraptorosauru. Među najpotpunijim embrijima dinosaura ikada pronađenim, fosil sugeriše da su ti dinosauri unutar jajeta imale položaje poput ptica prije izlijeganja. Naučnici su otkrili da je držanje 'bebe Yingliang' jedinstveno među poznatim embrijima dinosaura - njegova glava leži ispod tijela, sa stopalima na obje strane, a leđa uvijena uz tupi kraj jajeta. Ovo je držanje slično držanju modernih ptičjih embrija. Nakon proučavanja jaja i embrija, naučnici vjeruju da je takvo ponašanje prije izleganja, koje se prije smatralo jedinstvenim za ptice, možda postojalo među neptičjim teropodima. Predvođen naučnicima sa Univerziteta u Birminghamu i Kineskog u

Još jedna od mogućih posljedica prebolijevanja COVID-19: dijabetes

Slika
COVID-19 ima dalekosežne posljedice po zdravlje i kvalitet života. Uz upalu i oštećenja pluća, pojavu krvnih ugrušaka, oštećenje funkcije jetre i druge ozbiljne zdravstvene probleme uzrokovane infekcijom koronavirusom SARS-CoV-2, neke studije također su identificirale još jednu zabrinjavajuću vezu. Neki ljudi mogu razviti dijabetes nakon akutne infekcije COVID-19. Dvije studije koje je podržao Nacionalni institut za zdravlje (NIH) u SAD otkrile su da COVID-19 uzrokuje ozbiljna oštećenja beta stanica pankreasa,  ograničavajući količinu inzulina koja se može stvoriti. Ako postoji insuficijencija inzulina, razina glukoze u krvi će skočiti, što će rezultirati dijabetesom. Obje studije potvrdile su infekciju beta stanica gušterače u obdukcijskim uzorcima ljudi koji su umrli od COVID-19. Dodatne studije sugerišu da koronavirus može inficirati beta stanice koje proizvode inzulin. Beta stanice i drugi tipovi stanica u gušterači imaju na svojoj membrani protein ACE2 receptor, protein i neuropi

Više od hiljadu nogu

Slika
Stonoge, dvojenoge, hiljadunoge...stvarno koliko nogu (ili noga) ima stonoga? Kakva je razlika između centipeda i milipeda?  Ove nam životinjice nisu baš drage, ali svakako je zanimljivo vidjeti da postoje biće za toliko nogu. Centipeda bi značilo ,,sto nogu", a milipeda - "hiljadu nogu". No sada je otkrivena i vrsta koja ima više od hiljadu nogu.  Naučnici u Australiji (a gdje drugo?) opisali su prvu zabilježenu životinju koja ima više od hiljadu nogu Životinja ima 1.306 nogu - što je srušilo prethodni rekord od 750 nogu - i pronađena je 60 metara pod zemljom u rudarskom području zapadne Australije.  Blijeda je i slijepa, s dugim tijelom nalik na niti koje se sastoji od do 330 segmenata. Istraživači su vrstu nazvali Eumillipes persephone , po grčkoj božici podzemlja, Perzefoni. Prvi dio imena, Eumillipes bismo mogli prevesti kao ,,zaista hiljadu nogu". Entomologinja Juanita Rodriguez kaže da je vjerojatno evoluirala da bi bila toliko duga za bolje kretanje pod zeml

James Webb svemirski teleskop: novo, zlata vrijedno oko

Slika
  Tri decenije nakon što se rodila ideja o još jednom svemirskom teleskopu, ,,nasljednik" svemirskog teleskopa Hubble, James Webb teleskop,   trebao bi biti lansiran 25. decembra, dva dana kasnije nego što je predviđeno. Kada teleskop poleti - nakon mnogo kašnjenja i nekih kontroverzi - svemirski teleskop James Webb (JWST) postaće novi alat i nada astronoma širom svijeta. Dugo očekivano lansiranje James Webb Space Telescope (JWST) odgođeno je na 25. decembar zbog  olujnog vremena u Francuskog Gvajani i nekih poteškoća s opremom za komunikaciju i NASA je zvanično izvijestila da lansiranje neće biti prije. Prvo je najavljeno za 18. decembar, pa za 22., pa za 24. i na kraju odgođeno za 25. Samo teleskop kasni čak 14 godina - naime, nije bilo jednostavno napraviti uređaje potrebne da on postiže ono što treba.  Kako je u svom tvitu istakao fizičar dr. Darko Donevski, JWST zapravo nije nasljednik Hubblea.  Ta dva teleskopa će biti komplementarni, jer imaju drugačije uređaje i obuhvata

Otpor gluposti

Slika
Protivnici vakcinacije su se jako uzbudili i slave? Što slave? Pa neko od njih je Haškom tribunalu napisao tužbu protiv kovid propusnica i vakcinacije jer je to, kako pišu to ,,kršenje Nurnberških zakona". Evo kako izgleda to copy-paste (antivakseri većinom kopipejstaju) slavodobitno (slaBodobitno) likovanje:  Da bismo razumjeli šta je ovdje tačno razlog za likovanje, moramo, je li, provjeriti šta su to Nurnberški zakoni.  Nürnberški zakoni je naziv za 3 zakona koji su doneseni i stupili na snagu 1935. godine u nacističkoj Njemačkoj i ostali na snazi do 1945. godine. Naziv su dobili po njemačkom gradu Nürnbergu u kojem su izglasani. Doneseni su 15. septembra 1935. godine za vrijeme nacizma u Njemačkoj. Prema Enciklopediji holokausta, prva dva zakona su  Zakon o državljanstvu Reicha i Zakon o zaštiti njemačke krvi i njemačke časti. ,,Ti su zakoni utjelovili mnoge rasne teorije koje su poduprle nacističku ideologiju. Oni bi osigurali pravni okvir za sistemski progon Židova u Njemačk

Izostanak nuspojava nakon vakcinacije: treba li brinuti?

Slika
  Ako treba nešto razumjeti iz oblasti vakcina, to je svakako činjenica da je imunologija jedna kompleksna nauka, i da su imunološki odgovori vrlo individualni. Radi se o kaskadi biohemijskih reakcija u kojima jedne stanice djeluju na druge nizom signalnih molekula. Često u kolokvijalnom govoro možemo čuti kako neko kaže da su jake nuspojave i prisustvo nuspojava „znak“ da vakcina „radi svoj posao“. Onda, oni koji nemaju jake i izražene nuspojave nakon vakcinacije protiv COVID-19 brinu da li im tijelo uopšte razvija imunitet protiv bolesti. Zatim čujemo kako neko naziva one vakcine kod kojih postoje nuspojave ili su češće „jakim“, a one kod kojih ih ima manje „slabijim“. Ovo nije tačno. Jačina i učestalost nuspojava nisu znaci efikasnosti vakcina. Zapravo, čini se da je priča o tome potekla iz svih onih tješenja kada smo bili djeca, kada su nam govorili da to što se poneko i ponekad loše osjeća nakon vakcine znači da ćemo poslije biti zaštićeniji   i da trebamo junački otrpiti tu