Quantum of Science

Prethodni dio: Šta je to zapravo disanje? Počela sam set postova o disanju i odlučila da krenem sa kraja, od molekule zbog koje se sve ovo dešava i koja daje energiju da se sve ovo što nazivamo život dešava: kriptovaluta živog svijeta se zove adenozin trifosfat, ali ga možete slobodno zvati ATP. Znate kako biologe možete razlikovati od sviju ostalih? Pitajte šta znači ATP i ako osoba krene da priča o tenisu...pa, vrlo vjerovatno da nije biolog.  U prošlom postu sam pisala kako postoje različiti načini na koji živa biće koriste energiju te da su određene hemijske veze bogate energijom. Naša vozila i avioni se kreće pomoću derivata nafte, određenih smjesa ugljikovodika koje zovemo benzin, dizel i kerozin. U motorima sa unutrašnjima sagorijevanjem ova smjese oksidiraju i oslobađaju energiju koju koristima za rad. Dio te energije se oslobađa kao toplota, a hemijski produkti ove oksidacije su ugljikov dioksid te još neki gasovi, reimo ugljikov monoksid. Fitilj svijeće se n...

Na blogu Quantum of Science već postoji "feljton" o fotosintezi , iz pet dijelova, gdje sam pokušala jedan tako kompleksan proces, ovisan o kvantnim fenomenima, objasniti učenicima srednjih škola te svima onima koji žele nešto saznati o finesama ovog procesa. Naime, čini mi se da se fotosinteza ovlaš pređe, pred kraj godine, da se ponekad ni nastavnici biologije ne mogu izboriti sa ovim lekcijama, a učenici ostaju u neobranom grožđu vezano za ovu oblast. Međutim i suprotan proces fotosintezi, disanje , ostaje uglavno enigmatičan. Pod disanjem u svakodnevnom životu podrazumijevamo proces uzimanja kisika, a izbacivanja ugljičnog dioksida, ali nekako se predstava o disanju na tome i završi.  Međutim, kao što fotosinteza ima svoje faze - inicijalnu, svijetlu i tamnu, tako i disanje ima više aspekata i faza. Pod disanjem, a fokusiraćemo se na kičmenjaka, posebno na više, toplokrvne kičmenjake - ptice i sisare - podrazumijevamo i ono što zovemo razmjena gasova tj. udisa...

Svima nama - ljudima, biljkama, životinjama, čak i onim bićima koja ne vidimo golim okom, poput bakterija - potrebna je energija da bi živjeli. Sva živi bića rastu i razvijaju se. Kada vama mama kaže da jedete kako biste rasli, ona to kaže jer zna da se u hrani koju jedemo nalaze materije koje daju energiju organizmu, koja ga grade i materije koje potpomažu određene procese u organizmu. Od svega toga rastemo. I ne samo to - dišemo, trčimo, učimo, treniramo, igramo se, radimo.  Sve hranljive materije dijelimo na one koje nam daju energiju (od koji se možemo udebljati ako ih previše jedemo, a premalo trošimo nekim radom, sportom ili igrom), one od kojih rastemo i one koje su potrebne za zaštitu organizma i  normalno odvijanje nekih važnih procesa u organizmu. Materije koje daju energiju su masti (razne vrste ulja i masti, poput maslaca, suncokretovog ulja ili maslinovog ulja) i ugljeni hidrati (kristal šećer za slatkiše, ali i skrob koja se nalazi u brašnu, kokicama, t...