Quantum of Science

Valjda je prvo ime koje nam padne na pamet kada neko kaže „globalna korporacija“ Coca-Cola. I sljedeće stvari nakon toga su asocijativni nizovi: crveno, led, oblik boce, font imena korporacije, reklame s Deda-Mrazom , zero, šećer...onda i drugi proizvodi ove kompanije. Mi manje razmišljamo o tome kako kompanija posluje, koliko je odgovorna, a to nam je zapravo za život mnogo važnije od samog proizvoda. Sva industrija, bilo ona teška – metalna, energetska, ili „laka“ prehrambeno-hemijska, ima svoj okolišni otisak. Ova malo nezgodna sintagma, koja možda još nije u uhu ljudima, jeste zapravo prevod sa engleskog termina „environmental footprint“, koji je ponekad zamjenljiv sa terminom „carbon footprint“ – ugljični otisak. Da razjasnim – svi mi imamo neki okolišni otisak. Svi mi utječemo na našu sredinu na ovaj ili onaj način – dišemo i oslobađamo ugljični dioksid. Ako pušimo, naš otisak je veći. Ako jedemo više povrća, a manje mesa, naš otisak je manji. Koliko hemikalija...

(Teskt je prvi put objavljen na Glasu Amerike )  Sa japanskog Nacionalnog instituta za studije okoliša u Tsukobi (National Institute for Environmental Studies, Tsukoba) dolaze prilično uznemirujuće informacije. Rad tima naučnika koji je predvodio Tomoko Hasegawa, objavljen u Nature Climate Change u julu 2018. pod naslovom  "Risk of increased food insecurity under stringent global climate change mitigation policy"   pokazuje kako su mjere smanjenja emisije stakleničkih gasova okidač za porast gladi u svijetu.  Prema simulacijama koje su rađene u ovoj studiji, stroge mjere namijenjene ublažavanju posljedica klimatskih promjena bi mogle dovesti do gladi više miliona ljudi nego same klimatske promjene. Već odavno naučnici predviđaju da će klimatske promjene dovesti do smanjenja uroda, što će rezultirati povećanjem cijena hrane i očekivalo se da će određene mjere poput poreza na emisije ugljikovog dioksida amortizirati ovaj problem.  Spomenuta japa...