Quantum of Science

Usamljeni Džordž, izvor: Science Usamljeni Džordž je bio najtužnija životinja na svijetu - bio je posljednji primjerak kornjača sa galapagoskog ostrva Pinta (vrsta  Chelonoidis abingdonii) , a uginuo je 24. juna 2012. Smatra se da je rođen nekad 1910. godine, tako da je imao 102 godine kada je uginuo. Bio je najrjeđa i najusamljenija životinja ikad, simbol potrebe za konzervacijom biodiverziteta.  Razlog izumiranja ove vrste je vezan za uvođenje koza na ostrvo, koje su pobrstile sve rastinje kojim su se hranile ove kornjače. Kornjače su se kretale presporo da bi pobjegle od neprijatelja, a parile isuviše rijetko da bi održale brojnost populacije. Sam Usamljeni Džordž je premješten i držan u zatočeništvu, a već tada, dok je bio živ, vrsta je proglašena funkcionalno izumrlom. Pokušaji parenja Usamljenog Džordža sa srodnim vrstama su propali - embriji nisu bili vijabilni. Kornjača je je preparirana i nekada je dio izložbi posvećenih istraživanjima Charlesa Darwi...

Charles Darwin, Credit: Jelena Kalinić Zbog čega danas u društvu ima toliko otpora klasičnoj teoriji evolucije, Darwinu, pa i naučnom tumačenju postanka čovjeka te hipotezi o abiogenezi? Mnogi će potrčati da za to optuže udžbenike. Međutim, ja sam pregledala nekoliko udžbenika za 8. i 9. razred u kojima se obrađuje evolucija i postanak čovjeka i ne vidim ništa kritično, loše niti nagovještaje pseudonaučnih teorija. Ovdje ću obraditi udžbenike koji se koriste u školama koje rade po hrvatskom planu i programu, no, mislim da ni u udžbeniku Jasminka Hadžihalilović-Amela Begić, Biologija za 9. razred u izdanju Bosanske knjige nema problematičnih mjesta. Navešću samo par sitnica koje su mogle biti bolje i to je to. A onda ću pokušati objasniti zašto iz naših škola izlaze učenici koji nisu usvojili teoriju evolucije. Pregledala sam udžbenike Biologija 8. u izdanju Alfa Mostar, Biologija 8. u izdanju Školska naklada te Biologija 9. u izdanju Alfa Mostar i Biologiju 9. u izdanju Škols...

Source: Google+ Fight against ignorance, anachronistic ideas and anti-science is needed today more than ever. Last week in Serbia controversy arose due to a petition to revise the teachings of theory evolution in Serbian universities and schools. The petition was signed by 52 academics and a number of advisers, artists, singers, engineers, philologists, philosophers and five priests. The first page of this petition states: “Globalists and atheists in influential positions in the world, due to personal and globalist reasons, affirm the theory of evolution and finance the promoters of this idea. We are witnessing more and more famous scientists throughout the world stepping out and warning that the theory of evolution is a hypothesis whose attitudes on the creation of the world, life and man are scientifically unprovable or contrary to scientific facts”. It is clear that a petition like this is only a pamphlet created by people who, in fact, don't understand what i...

Source:Google + Borba protiv neznanja, anahronih ideja i antinauke je danas potrebnija više nego ikada prije. Prošle sedmice se u Srbiji digla prašina oko peticije za reviziju izučavanja teorije evolucije na srbijanskim fakultetima i u školama. Peticiju su potpisala  52 akademika te niz naučnih savjetnika, umjetnika, pjevača, inženjera, filologa i filozofa te 5 sveštenika. Na prvoj stranice ove antinaučne peticije stoji: „ Globalisti i ateisti koji danas u svetu zauzimaju najuticajnije pozicije, iz ličnih i globalističkih razloga, afirmišu teoriju evolucije i finansiraju promotere ove teorije. Danas se u celom svetu javljaju brojni poznati i priznati naučnici, među kojima ima i značajan broj ateista, koju upozoravaju da je teorija evolucije hipoteza čiji su stavovi o nastanku sveta, života i čoveka naučno nedokazivi ili u suprotnosti sa naučnim činjenicama".   Jasno je da je ovakva peticija pamflet ljudi koji ne razumiju o čemu zapravo govori teorija evolucije...

Teško je ostati inertan na svijet orhideja. Jarke boje, preljevi ljubičastih i ružičastih tonova kao da su litografije Toulouse-Lautreca, neobični cvjetovi, više nalik na ptice i insekte nego na ono što smo navikli zvati cvijetom, rijetke biljke koje traže mnogo pažnje, pravi dragulji botanike - sve to nas tjera da ih nastavimo praktično obožavati, nakon što nam jednom ukradu pažnju. Ipak, orhideje nisu nimalo rijetke biljke - ima ih praktično svugdje, postoji oko 25 000 vrsta unutar porodice Orchidaceae , a to predstavlja oko 8% svih viših (vaskularnih) biljaka. Prema Domčevom ključu, u našem regionu se može naći oko 60 vrsta samoniklih orhideja, uglavnom rodovi Orchys , Gymnadenia , Platanthera i Ophrys . Ophrys Orhideje su uspjele opčarati i zavesti jednog od najvećih prirodnjaka svih vremena, i to do te mjere da im je on posvetio knjigu. Nakon što je napisao i izdao Porijeklo vrsta  1859., Charles Darwin je iduću knjigu posvetio orhidejama. Oplodnja orh...