Quantum of Science

XBB.1.5— kojeg su kanadski profesor biologije dr. Ryan Gregory i njegovi sljedbenici na Twitteru nazvali 'Kraken', prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, dosad je najprenosivija varijanta COVID-a. Kada date nadimak varijanti/podvarijanti virusa koji je maltene zaustavio Zemlju "Kraken" prema morskom čudovištu - trebate očekivati strah u javnosti i paniku. Službeni naziv ove varijante je XBB.1.5 i malo je teže pamtljivo bilo od "kraken",ali trebali bismo se držati službene oznake. Nakon "Kentaura" i ovo je jedno mitološko ime za varijantu virusa. Nažalost, ovakva se imena često zalijepe i nastave koristiti. Varijanta k'o varijanta - ako se čuvate i vakcinišete, smanjujete rizik da ćete biti zaraženi. Sada se uočava pad smrtnih slučajeva o COVID-19, ali treba znati da je to u velikoj mjeri zasluga vakcina. Bez vakcina, i ova varijanta bi bila problematična XBB.1.5 počeo je alarmirati naučnike krajem prošle godine nakon što je broj slučajeva o...

Podatak da je 50% oboljelih u „Delta valu“ u Izraelu potpuno vakcinisano, mnogima se učinio kao argument protiv vakcinacije jer „ionako će oboljeti“ i „vakcine ne pomažu“. Međutim, ovo je jedan od onih slučajeva kada relativni brojevi ne govore mnogo i kada treba pogledati veću sliku, odnosno, naći podatke koliko je vakcinisanih u odnosu na sve vakcinisae oboljelo, a koliko nevakcinisanih u odnosu na nevakcinisane i sve to još jednom sagledati na opštoj populaciji. Haaretz  je prenio odgovor iz jedne radijske emisije generalnog direktora izraelskog Ministarstva zdravstva, profesora Chevy Levyja, na pitanje koliko je novih slučajeva COVID-19 vakcinisano. Levy je izjavio da "gledamo stopu od 40 do 50%". To nije isto kao da je rekao da je pola vakcinisanih ljudi inficirano. Ovo je logička greška pogrešnog tumačenja odnosa i relativnih brojeva. Naime, što je više vakcinisanih u populaciji, više će biti i slučajeva infekcije među vakcinisanima jer vakcine, podsjetimo, nisu 100% ef...

Varijante i sojevi virusa SARS-CoV-2 više nazive neće dobijati po regionu gdje se registrovani, nego će se imenovati prema slovima grčkog alfabeta. Već neko vrijeme vlada debata oko imenovanja novih sojeva i varijanti ovog virusa, ali problem je još širi od pandemije COVID-19: naime, i za ostale viruse i varijante virusa do sada je bilo uobičajeno da dobijaju prema zemljama ili mjestima u nekoj zemlji gdje su registrovani. Ovakva nomenklatura, premda je lako pamtljiva, vizuelna i logična ima jednu veliku manu – dovodi do stigmatizacije regija, pa i cijelih zemalja. Tako su varijante ebolavirusa dobijale ima Zair, Sudan, Reston, Obala Slonovače i Bundibugyo, a Marburg virus je dobio naziv po mjestu u Njemačkoj jer je ovdje došlo do pojave slučajeva hemoragijske groznice kod nekoliko majmuna. Virusi influenze imaju, pored naziva soja i podtipa, u svojoj nomenklaturi i naziv mjesta gdje su izolirani (Brsbane, Sidney, Denver i slično). Međutim, sa svim ovim virusima nikada situacija ...

Varijante virusa SARS-CoV-2 B.1.351 ("južnoafrički soj") i P.1 ("brazilski soj") mogu da inficiraju stanice miševa i repliciraju se u njima bez potrebe za ljudskim ACE2 receptorom. Te mutacije ne samo da pojačavaju prenos i jačaju sposobnost izbjegavanja antitijela, nego i proširuju raspon domaćina za virus. Ovo je objavljeno u radu s Instituta Pasteur, koji još nije recenziran i nalazi se tek na pre-print platformi bioRxiv pod naslovom " The B1.351 and P.1 variants extend SARS-CoV-2 host range to mice" . Svakako da treba biti oprezan prilikom tumačenja pre-print radova, ali ovo je nešto što alarmira nauku i biće potrebno utvrditi činjenice vrlo brzo. Podsjetimo, SARS-CoV-2 virus inficira ljudske stanice preko ACE2 receptora koji je važan za održavanje nekih tjelesnih funkcija, ali je istovremeno poslužio kao kapija naših stanica za ovaj virus. Pomoću Spike proteina ("šiljaka"), virus bi se spajao s ACE2 receptorima. Do sada se smatralo kako vir...

Novi sojevi  virusa – britanski, brazilski, kalifornijski, njujorški, južnoafrički i koji sve ne – imaju nekoliko mutacija, a za britanski se već pokazalo kako ima mutacije koje dovode do promjena u proteinu šiljka (Spike protein) virusa.  Radi s o proteinu koji omogućava ulazak virusa u naše ćelije tako što se, preko još jednog proteina, spaja s receptorima ACE2 na membrani ćelija. Te promjene omogućavaju veći afinitet virusa za ćelije.  U suštini, to ne znači da se bolest mnogo promijenila i da ćemo vidjeti mnogo strašije simptome. Međutim, znači da više virusa može napasti naše ćelije i da se virus lakše širi s ćelije na ćeliju inficirane osobe, zahvatajući više ćelija. Ovo može značiti da će klinička slika kod oboljelih biti teža, jer će im više plućnog tkiva i tkiva ostalih organa biti zahvaćeno virusom. Jedno od pitanja na koje građani žele znati odgovor jeste to da li su postojeći PCR testovi i dalje efikasni, odnosno, da li će se virus moći detektovati, bez obzi...

Ovo je autorski tekst dr. Miloša Babića, molekularnog biologa i neurobiologa, objavljen na " Nauka u Srbiji " Kao što smo govorili u prethodnim tekstovima, koronavirus je različit od gripa: za razvoj novih sojeva je potreban veliki broj inficiranih koji služe kao “inkubatori” za nove mutacije. Što je više zaraženih, to je više mutacija, i samim tim veća je šansa da neki virus ubode “dobitnu kombinaciju” i zaobiđe stečeni imunitet — kako onaj razvijen kod ljudi koji su preležali bolest, tako i onaj razvijen kroz vakcinaciju. Mere ograničenja širenja virusa i vakcinacija za cilj imaju ne samo smanjenje opterećenja medicinskog sistema, već i sprečavanje ovakvih daljih promena u virusu. Vakcinacija ne znači da je sada sve gotovo . Imunitet se gradi i u tome vakcine pomažu. Međutim, dok su neki vakcinisani, postoje mnogi drugi koji nisu. Suočeni smo sa dva problema: Nevakcinisani mogu da se zaraze, da virus kod njih mutira, i da novi mutant ugrozi i one vakcinisane. ...