Quantum of Science

S dozvolom prenosim komentar dr. Stribora Markovića u FB grupi Cijepljenje/vakcinacija - grupa za sve one koji imaju pitanja i nedoumice kao reakcija na podijeljeni editorial tekst iz Science magazine pod naslovom     „ Time to unriend Facebook?" koji poziva na veće uključivanje naučnika u FB rasprave i uopšte rasprave na društvenim mrežama. Bez babavangoizma, što znači da sa što manje predviđanja budućnosti, osim za neke vrlo očigledne projekcije. EZO-TV nacija gladna je proricanja, baš kao i znatan dio medija. Kad sam to zamjerio, na Al-Jazeera teta novinarka se vidno zapjenila i u montaži to odrezala i komentirala ljutito "pa narod ima pravo znati". Od tada su mi na crnoj listi.  Treba paziti na svaku riječ, odvagati mogući prostor manipulacije, ne iznositi Virginia Woolf struju svijesti.  „ SARS-CoV-2 je zoonoza, pa kako je rezervoar tog virusa u šišmišima, bit će stalno tu" ne očekujemo od stručnjaka u tom području u izjavi za medije, baš kao ni  „cje...

Kao i obično oni koji ne znaju ništa o nauci, koji su bježali s predavanja genetike, ili su samo imali neki ovlaš kurs genetike nimalo se ne stide svoje nepismenosti i toga da sebe nazivaju "medicinom zasnovanom na dokazima".  Ne možete pisati i govoriti mRNK vakcine JER TO NE POSTOJI.  Možete samo pisati mRNA (i to ako izgovarate kao em ar en ei) ili iRNK. Objasnite mi dragi stručnjaci, šta znači mRNK? Mesindžer RNK? Šta je to? Prvo se opismenite, pa onda stručna mišljenja i nebuloze, Ovako stvarno nemate pravo na mišljenje, ovo su osnovne stvarima. Kod mojih profesora genetike bi vas na ovakve budalaštine samo vratilo s ispita. Jedna od stvari koja me jako nervira, osim toga da neko piše i govori "genetski" umjesto ispravnog ,,genetički" jeste pravljenje hibridnih akronima za osnovne nukelinske kiseline. Dakle, RNK i DNK! Možemo pisati i RNA i DNA, ali ako ih izgovaramo po pravilima engleskog jezika. Jer, kod nas nema termina ribonukleinska ESID, niti dezoks...

Posljednje pitanje u U-report anketi naučne pismenosti glasilo je: Laseri djeluju po principu fokusiranja zvučnih talasa" i imalo je odgovore Da/Ne/Ne znam. Ovo pitanje je bilo indikator toga koliko ispitanici znaju o nečemu što se često spominje i viđa (ako ništa, onda u  "Ratovima zvijezda"), a što se u školi ne uči. Zapravo, provjeravali smo šta se dešava sa naučnim faktima i fenomenima koji su praktično dio pop-kulture, ali, iz nekog razloga nisu još ušli u kurikulume, I pogodite šta - ovdje su rezultati bili bolji nego na drugim pitanjima! 22% ispitanika je odgovorilo kako laseri djeluju pomoću fokusiranja zvučnih talasa, dok se 78% ispitanika nije složilo sa ovim. Ako išta znamo o laserima, onda je to da su vezani za fenomene svjetla, a ne zvuka.  Procenat žena/djevojaka koje nisu znale ili nisu bile sigurne u to šta su laseri je nešto veći od prosjeka i od procenta muškaraca koji nisu znali ovo (22% muškarci, 23% žene), ali to nije strašno. ...

U ovom tekstu analiziramo tri samo naizgled nepovezana pitanja u U-Report anketi naučne pismenosti. To su četvrto, peto i šesto pitanje: 1. Geni majke određuju spol bebe 2. Antibiotici ubijaju i bakerije i viruse 3. Neki virusi mogu izazvati rak Ponuđeni odgovori su  DA/NE/NE ZNAM. Dakle, ova pitanja se tiču naučne pismenosti o zdravlju, reproduktivnom zdravlju i ljudskoj reprodukciji uopšte.  Svi bi trebali znati kako majke nemaju nikakvog udjela u određevanju spola djeteta. Jajne stanice imaju samo X hromosom, dok spermatozoidi nose ili X ili Y hromosom. Ako se spoji spermatozoid koji nosi X hromosom sa jajnom stanicom, onda će sretni mama i tata dobiti djevojčicu, a ako se sa jajnom stanicom spoji spermatozoid koji nosi Y hromosom, onda će biti dječak. Kraj priče. Simple as that, ukoliko na stranu stavimo problematiku trisomija, što ćemo ovaj put uraditi.  Pa ipak, ukupno 15% ispitanika odgovara kako geni majke određuju spol bebe.  U ...

Sljedeća pitanja u U-Report anketi koju je Društvo "Nauka i svijet" provelo preko ove platforme UNICEF-a, bila su vezana za evoluciju: "Zemlja je stara svega nekoliko hiljada godina - DA/NE/NE ZNAM" i "Ljudi su nastali od čimpanzi-DA/NE/NE ZNAM.  10% ispitanika je odgovorilo kako je Zemlja stara svega nekoliko hiljada godina, a čak 20% vjeruje kako su ljudi nastali od čimpanzi. Ovo su nedopustivo visoki procenti.  Na prvo pitanje, o starosti Zemlje, ispitanice su davale veći broj netačnih odgovora (11% u odnosu na 9% ispitanika), a dečki su bili bolji i u drugom pitanju - netačno ih je odgovorilo 19%, u odnosu na 21% žena/djevojaka/djevojčica.  Najveći procenat netačnih odgovora, tj. mišljenja kako je Zemlja stara svega nekoliko hiljada godina i da su ljudi nastali od čimpanzi imamo u populaciji osnovaca (0-14 godina). Vjerujući kako U-Report anketu prihvataju ispuniti malo stariji osnovci, oni koji su već nešto čuli o evoluciji čovjeka i Su...

Iduće pitanje u anketi naučne pismenosti U-Report bilo je " Elektroni su manji od atoma" i ponuđeni odgovori Da/Ne/Ne znam. Da vidimo šta se dogodilo. Samo 65% ispitanika je bilo sigurno kako su elektroni manji od atoma, dok je 35% odgovorilio ili sa "Ne" ili sa "Ne znam". Prema spolnoj strukturi, 64% ispitanika je odgovorilo da su elektroni zaista manji od atoma, i 66% ispitanica, pa su cure bile neznatno bolje.  Međutim, prije nego što se obrušimo na kritiku, hajmo pogledati dobnu strukturu ispitanika vezano za ovo pitanje i procente tačnih odgovora u različitim dobnim kategorijama. Dakle, najmanje tačnih odgovora smo imali kod osnovnoškolaca, njih 47% je odgovorilo da su elektroni manji od atoma. U grupi srednjoškolaca, 15-19 godina, situacija se poboljšava, i njh 66% je odgovorilo kako su elektroni manji od atoma, kao i u grupi 20-24 godine. U grupi 25-30 godina njih 67% zna da su elektroni manji od atoma, a 31-34 taj procena...

U saradnji sa UNICEF  BiH, Društvo "Nauka i svijet", tj. blog Quantum of Science, preko platforme U-Report  je provelo anketu naučne pismenosti. Ova anketa je zapravo ponešto skraćena anketa koju smo proveli u sklopu projekta Dijalog za budućnost "Nauka/znanost - zajednički jezik planete" u 26 opština u BiH. Sama anketa u sklopu Dijalog za budućnost je već dala određene uvide i predvidjela rezultata tada još neobjavljenog PISA 2018 testiranja, gdje se BiH našla na 62. mjestu u zadnjoj trećini od 79 zemalja kojese učestvoale u testiranju. Rezultati ove prve ankete su  suženi na populaciju srednjoškolaca, koji su bili ciljna skupina projekta, dok su rezultati ankete U-report zahvatili nešto veću i širu populaciju te u ovom i nekoliko idućih postova analiziramo rezultate ankete. Odnosno - gdje smo sa naučnom (ne)pismenošću i šta ovi procenti netačnih i "ne znam" odgovora znače za bh. društvo. Ukupno je anketirano 3366 ispitanika, i od tog broja j...

Ne znam da li će pomoći nastavnicima, učenicima i roditeljima, ne znam čak ni da li vam se sviđaju jer nekada zvuk nije baš besprijekoran, a animacija nije sad nešto profesionalna, ali tu su: animirane video-lekcije iz nauke na Youtube i biće ih još. Još prije nego što smo osnovali Društvo za promociju prirodnih nauka "Nauka i svijet", nastajali su ovi mali 3-minutni videi (ok, nekada traju i malo duže) gdje sam pokušavala objasniti neke stvari iz biologije, hemije i fizike osnovnoškolcima, a videe nisu zabranjeni ni učenicima srednjih škola. Sa nastankom Društva "Nauka i svijet" uvrstili smo još jednu vrstu videa, one o poznatim naučnicima, pod skupnim naslovom "Naučnici koji su promijenili svijet", pa smo tu imali nekoliko njemačkih naučnika, francuskih, a biće i drugih slavnih imena.  Videe prilično prate bh. nastavni program, pa je  jedan video =  jedna lekcija u udžbeniku. Tu je praktično cijela hemija/kemija za 8. razred (odgovara he...

(tekst u malo drugačijoj formi objavljen još 2015. u tiskanom Školegijumu)  Kada neko kaže „Pisa“, prva asocijacija bude onaj nesretni krivi toranj u Pisi, sa kojeg je, prema predanju, Galileo Galilei vršio svoje eksperimente u kojima je pokazao djelovanje ubrzanja Zemljine gravitacije. Međutim, kada napišete „PISA“, taj akronim ima jedno drugo značenje – postaje Programme for International Student Assessment, odnosno Međunarodni program procjene učeničkih postignuća. PISA testiranja se već neko vrijeme rade u susjednim državama, a ovaj test je kuca na naša vrata naše zemlje. U PISA testiranjima još od 2006. učestvuju sve zemlje regiona, osim BiH. Preciznije, zemlje regiona su učestvovale na ukupno 4 ciklusa testiranja: 2006. 2009. 2012. i 2015. godine, a   ove godine je i BiH prijaviljena za testiranje koje će se održati 2018. Jedino međunarodno testiranje učenika na kojem je BIH ikada učestvovala je bio TIMSS ( Trends in International Mathematics and Science S...