Analiza U-Report ankete naučne pismenosti: prvo pitanje-"Da li se Sunce kreće?"

U saradnji sa UNICEF  BiH, Društvo "Nauka i svijet", tj. blog Quantum of Science, preko platforme U-Report je provelo anketu naučne pismenosti. Ova anketa je zapravo ponešto skraćena anketa koju smo proveli u sklopu projekta Dijalog za budućnost "Nauka/znanost - zajednički jezik planete" u 26 opština u BiH. Sama anketa u sklopu Dijalog za budućnost je već dala određene uvide i predvidjela rezultata tada još neobjavljenog PISA 2018 testiranja, gdje se BiH našla na 62. mjestu u zadnjoj trećini od 79 zemalja kojese učestvoale u testiranju. Rezultati ove prve ankete su  suženi na populaciju srednjoškolaca, koji su bili ciljna skupina projekta, dok su rezultati ankete U-report zahvatili nešto veću i širu populaciju te u ovom i nekoliko idućih postova analiziramo rezultate ankete. Odnosno - gdje smo sa naučnom (ne)pismenošću i šta ovi procenti netačnih i "ne znam" odgovora znače za bh. društvo.

Ukupno je anketirano 3366 ispitanika, i od tog broja je odgovorilo 3349 ispitanika,  stopa odgovora je iznosila 99%.

Prvi pitanje je glasilo: "Da li se i Sunce kreće?"

Naime, u jednom od udžbenika koje smo nekada prije analizirali na blogu, i to Moja okolina

udžbenik za 4. razred devetogodišnje osnovne škole, Samira Lugavić (Bosanska knjiga, Tuzla, 2007.), stoji "Sunce se ne kreće". To nas upućuje na problem da se djeci u ranoj dobi usađuju netačne, pseudonaučne stvari u glavu, koje, kada se jednom nauče, teško ih je izbiti iz glave. Zato je jedno od pitanja u anketi bilo upravo ovo, o kretanju Sunca. 

Na ovo pitanje je sa "Da" odgovorilo 47% ispitanika. 53% je odgovaralo sa "Ne" ili Ne znam". Znači nešto manje od polovine ispitanika u uzorku je sigurno da se i Sunce kreće, što je tačno na više nivoa, jer Sunce rotira, i postoje različita kretanja na površini Sunce te se kreće sa ostatkom galaksije Mliječni put. 

Dakle, više od polovine ispitanika u prilično reprezentativnom uzorku je pokazalo da su naučno nepismeni po osnovnim pitanjima strukture i ponašanja mjesta gdje žive - svemira i Solarnog sistema, što je prilično zabrinjavajuće. Na ovakva pitanja procenat tačnih odgovora bi morao biti iznad 95%. Ovo je rezultat površnosti, nedorečenosti u obrazovnom sistemu, kao i praktično nepostojanja bilo kakve nastave astronomije u školama. Astronomija jedino postoji za one koji je vole, u klubovima ljubitelja astronomije, Ovo također znači da postoje značajni prospusti u nastavi i kurikulima predmeta Geografija/Zemljopis, pošto bi se tu trebalo ponešto naučiti o kretanju Sunca. 

Ako dalje analiziramo, vidjećemo da više tačnih odgovora "Da, i Sunce se kreće" ima kod muških ispitanika - 51%, dok ispitanice tačno odgovaraju sa svega 42%. 

Prema dobnim grupama, najmanji procenat tačnih odgovora imamo u grupi 0-14 godina - 41% odgovora "Da", zatim dolazi grupa srednjoškolaca, 15-19 godina sa tačnošću odgovora od 43%, pa oni 20-24 godine (49% tačnih odgovora), skupine 25-30 i 31-35 godina sa 50% tačnih odgovora te oni iznad 35% godina koji su u 55% dali tačan odgovor da se Sunce, ipak, kreće. 

Ovo nam govori da su propusti najveći u osnovnom školstvu i to baš u razrednoj nastavi, gdje se konformistički ide linijom manjeg otpora i simplificiranja materije sve dotle dok se tačnost i preciznost ne izgube i to ostaje zabetonirano u glavama učenika. Očigledno je da se ponešto tog netačno naučenog ipak ispravi do kraja studija, ali je procenat tačnih odgovora srednjoškolaca u odnosu na osnovce tužno nizak - bolji su za svega 2%. Ovo znači da do amortizacije neznanja i netačno naučenog u osnovnoj ne dolazi ni u srednjim školama, te da učenici i iz srednjih škola izlaze bez razumijevanja osnovnih stvari o svijetu oko njih. 

Izgleda da tek individualni napori i radoznalost uspijevaju da ljude nauče činjenicama. U odrasloj dobi, iznad 35 godina, naši ispitanici su samo za 14% bolji od osnovaca.  

Ovo pitanje, a kako ćemo vidjeti, i ostala u anketi, pokazatelj su kraha obrazovnog sistema koji je nemoćan da učestvuje u modernim procesima i da spremi buduću radnu snagu i glasače za izazove 21. vijeka. Ovo pitanje je bilo jedno od osnovnih lakmus-papira, radi se o činjenici sa kojom praktično svi građani trebaju biti jako bliski i ne biti u dvojbi da li se Sunce kreće ili ne, pa ipak, manje od polovine je po ovom pitanju bilo naučno pismeno. 

U originalnoj anketi u sklopu Dijalog za budućnost, prvo pitanje je bilo "Zemlja se okreće oko Sunca?", i ponuđeni odgovori su bili DA/NE/NE ZNAM. U Republici Srpskoj je zabilježen 100% odgovor „da“ na ovo pitanje, dok je u FBiH bilo variranja od 2% (Kanton Sarajevo) do čak 9% (Tuzla) za odgovor „ne“. U Brčko Distriktu nije bio zabilježen niti jedan „ne“ odgovor, ali je bilo 4% „ne znam“. Dakle, iz nekog razloga, 2-9% ispitanika u FBiH - uglavnom srednjoškolaca, misli da se Zemlja ne okreće oko Sunca, što nas vraća u predkopernikanski period geocentričnog sistema.