Spinovanje situacije u Australiji: Murdoch mediji i konzervativna vlada

Izvor: ABC

Požari velikog intenziteta u Australiji su doveli do masovnih evakuacija stanovnika i pokrenuli niz akcija spašavanja životinja, ali čak i odstrela životinja koje su teško povrijeđene. Tragične slike ispunjavaju medije, ali se u isto vrijeme šire i dezinformacija vezane za intenzitet i uzrok požara.

Procjenjuje se da je spaljeno oko 6.3 miliona hektara  što je 63 000 kvadratnih kilometara ili oko 16 miliona ari. Ovo znači da su požari u Australiji u sezoni 2019./2020. uništili  duplo veću površinu od one u požarima u Sibiru 2019. godine te oko 6 puta veću površinu nego u Kaliforniji 2018. godine ili prije par mjeseci u Amazoniji. To je površina veća od površine Bosne i Hercegovine, koja iznosi  51 197 kvadratnih kilometara.

Uništeno je preko 2500 objekata, od čega oko 1400 kuća, a za sada je stradalo preko 20 osoba. Požari su zahvatili i istočna predgrađa Melbourna, dio koji se zove Gippsland, a koji je jedna od glavnih poljoprivrednih zona Australije, te područje Sydneya i Canberre.

Pa ipak, došlo je do spinovanja ove tragedije i pokušaja da se obezvrijedi učinak klimatskih promjena na ova dešavanja. Naime, mediji u vlasništvu „kralja žute štampe“, Ruperta Murdocha, polariziraju debatu objavljivanjem netačnih infomacija da su namjerno izazvani požari i paljenja, koja čine piromani, glavni uzrok požara. News Corp, australijska medijska kuća u vlasništvu porodice Murdoch, između redova promoviše one koji dovode u pitanje to da su klimatske promjene itekako stvarne i da je jedna od konsekvenci globalnog porasta temperature i ovo što se događa u Australiji.

Parlamentarni zastupnik Craig Kelly je pokušao odgovornost za katastrofalne požare prebaciti na piromane, a britansku meteorologinju Lauru Tobin, koja je upozorila na klimatske promjene, nazvao je neznalicom. Istovremeno, premijer Australije, Scott Morrison, stoji na strani australske industrije uglja je ono što bismo nazvali climate-change denier, osoba koja omalovažava naučni konsenzus da su klimatske promjene uzrokovane povećanjem potrošnje fosilnih goriva i da uzrokuju niz poremećaja koji se odražavaju i na ljude i na biodiverzitet i na globalnu temperaturu.

Konzervativni mediji, poput britanskog The Spectator, prenose priče u kojima se govori o naučinima prirodne kontrole vatrom. Naime, praksa paljenja  rastinja oko kuća je jako dobra prevencija požara. Međutim, ovo nije tehnika koja e može primjenjivati na zaštićena područja nacionalnih parkova i rezervata. Kada bolje pogledamo tekst u The Spectator, otkrivano da ga piše Tim Blair koji piše kolumne za Daily Telegraph Australia, u vlasništvu News Corp.

Između redova, autor ovog teksta ubacuje bubicu o nepotrebnosti zaštićenih područja, jer se u njima ne smije raditi uklanjanje oštećenih stabala i niskog rastinja, a sve to kroz priču o "tradicionalnim metodama sprječavanja požara" koje su imale smisla samo na malim površinama i ne bi dovodile u pitanje integriret visokofragilnog ekosistema šuma tipičnih za Australiju. Nigdje nema osvrta na klimatske promjene, njima se čak ni ne suprotstavlja, nego ih elegantno sklanja sa stola!

Također, javili su se i spinovi kako ovi požari nisu toliko efekat klimatskih promjena, koliko piromana. Takvi spinovi, sa heštegom #arsonism su preplavili internet prostor, a zarazili su i našu regiju. Niz Twitter profila bliskih botovskom i konzervativnom te neoliberalnom miljeu su napadali sve one tvitove u kojima se ističu klimatske promjene kao zero ground tragedije u Australiji, kao po komandi. Više o ovom problemu možete pročitati i u članku u Guardian.

Cilj ovakvih akcija na društvenim mrežama, trolanja i botovanja, jeste polarizacija društva po pitanju klimatskih promjena jer je zabrinutost za klimatske promjene uglavnom briga "lijeve" i građanske provinijencije ili se tako percipira. Sa druge strane, sam environmentalistički pokret koji, premda ističe postojanje klimatskih promjena, uveliko je antiglobalistički i odbija bilo kakvu saradnju sa korporacijama te koči razvoj civilizacije i suprotstavljanje klimatskim promjenama kroz kočenje, tabuizaciju i stigmatizaciju nuklearne energije.

Dvije suprotstavlje nestranje - krajnje ljevica i neoliberalno našminkana desnica več decenijama drže napredak kao taoca i ponašaju se krajnje antinaučno. 

Tačno je da je ovih dana u Australiji uhapšen velik broj piromana, međutim, stav niza naučnika povodom događaja u Australiji je da su požari uzrokovani sušama, do kojih je došlo usljed klimatskih promjena. Još važnije - uprkos australskoj vladi koja negira utjecaj klimatskih promjena na ovo stanje, Akademija nauka Australije čvrsto stoji pri stavu da su suše, i na kraju požari uzrokovani klimatskim promjenama. 

 Naime, već neko vrijeme dolazi do smanjenja količina padavina na ovom prirodno suhom kontinentu. U sezoni kiša 2019. godine u nekim područjima Australije, primjerice u državama Novi Južni Wales i Queensland, došlo je do smanjenja padavina za 77%.  Sa takvim drastičnim smanjenjem, nije moglo doći do punjenja ono malo vodenih tokova.

Jasno je da su požari na ovom kontinentu prirodna pojava, a ponekad su čak i poželjni te su flora, fauna i ljudi koji su naseljavali Australiju prije kolonizacije evoluirali u skladu sa tom činjenicom. Međutim, temperature su se znatno povisile u posljednjih 100 godina, a suše i požari češći nego 400 godina unazad. Predikcije klimatskih modela kažu da će sušna područja južne hemisfere postati još sušnija, a Australija je prva na udaru.

Postoji i utjecaj fenomena „Niño Indijskog oceana“, nazvan tako zbog analogije sa pacifičkim fenomenom, a čiji je pravi naziv dipol Indijskog oceana, neperiodičan je i nepredvidiv, a može izazvati suše u Australiji. Pozitivan dipol – kada zapadni dio Indijskog oceana, uz obale Afrike, ima višu temperaturu površine mora nego uobičajene, a zapadni dio nižu temperaturu, dovodi do jačih suša u Australiji. Ovakav dipol je zabilježen 2019. i smatra se da je jedan od najjačih u posljednjih 60 godina. Jak negativni dipol Indijskog oceana je 2010. i 2011. uzrokovao poplave u australskim državama Queensland i Victoria. Globalno zagrijavanje utječe i na temperaturu oceana i jedan od efekata su i oscilacije temperature Indijskog oceana te super-jaki dipoli.

Izvor: BBC

Emisije stakleničkih plinova ne biraju mjesto gdje će pokazati svoje efekte. Efekti ovise o toku vazdušnih i oceanskih struja, a imaju tendenciju pozitivne povratne sprege. U prevodu – pojačani efekti klimatskih promjena sami sebe pojačavaju. Nažalost, Australija je prva na dnevnom redu, i spada u red područja visokorazvijenih zemalja koje će prve osjetiti posjedice klimatskih promjena. Efekti ovih promjena će uglavnom prvo potresti zemlje trećeg svijeta, ali Australija, uprkos visokoj razvijenosti nije uspjela da ekonomiju prevede na sistem manje ovisan o fosilnim gorivima, pogotovo ovisan o eksploataciji, izvozu i korištenju uglja. Ekonomija ovisna na uglju – Australija je najveći izvoznik uglja na svijetu i četvrta po redu u proizvodnji ove sirovine – sada pere ruke od posljedica svog djelovanja, zajedno sa konzervativnom vladom, koja je u sprezi sa industrijom uglja.

Scenario koji gledamo sada u Australiji je nešto što će kroz koju deceniju postati i realnost velikog dijela svijeta, pa i naših krajeva. Trebamo se sjetiti katastrofalnih požara u Hrvatskoj i BiH prije koju godinu i shvatiti da bi nam to mogla biti svakodnevnica.