Postovi

Prikazuju se postovi od studeni, 2016

Strah od nauke

Slika
Nauka-znanost je testiran, provjerljiv i organiziran skup znanja. Z ašto su onda ljudi skloni vjerovati opskurnim i znanstveno neutemeljenim mišljenjima te emotivnoj retorici više nego činjenicama i znanstvenim radovima?  Naravno da svako ima pravo na svoje mišljenje i ljepota ovog našeg svijeta se sastoji upravo u tom diverzitetu. Svijet u kojem postoji samo jedno nametnuto i neupitno mišljenje je svijet bez ideja, sterilan svijet koji se odrekao prava da ide naprijed. Također, vrlo je jasno da ni znanstvene dogme nisu okamenjeno slovo. One se mijenjanju i ruše ako ima argumenata za to. Nipošto ako samo postoji potreba da se sruše. Ove paradigme se smjenjuju, zajedno sa evolucijom svijesti. Takve smjene mišljenja u znanosti možemo lako pratiti na primjerima modela atoma ili Centralne dogme genetike, te smo jednom takvom prevratu u biologiji svjedočili nedavno-kada su Gurdon i Yamanaka primili Nobelovu nagradu za otkriće nuklearnog reprogramiranja. Oni su, naime, otkrili kako s

Srce Plutona kuca gravitacionom anomalijom

Slika
Pluton, izvor: NASA/Johns Hopkins University Applied Physics Laboratory/Southwest Research Institute Pluton se pridružuje klubu planeta koje imaju skriven ocean ispod površine.  Ovo je još uvijek hipoteza, ali rad objavljen u Nature pod naslovom  "Reorientation of Sputnik Planitia implies a subsurface ocean on Pluto"   nudi pregršt argumenata koji potkrepljuju ovu pretpostavku. Kada je sonda New Horizonts prošla pored Plutona, na slikama smo mogli uočiti jedno područje srcolikog oblika koje su naučnici nazvali Sputnik Planitia. Ovaj ogromni bazen veličine oko 1050 x 800 km na površini Plutona je ispunjen zaleđenim nitrogenom, a leži na strani Plutona koja je suprotna Haronu i vjerovatno je nastala usljed nekog udara. Sputnik Planitia kao posljedica udara asteroida, izvor: James Tuttle Keane, University of Arizona Asteroid je prije nekoliko milijardi godina pogodio Pluton, a krater je poslije ispunjen "morem" nitrogena, što je

Znanje nije kviz

Slika
Reći da je čovjek Homo ludens , danas je već malo prevaziđeno. Igra je toliko  neodvojiv segment našeg društva i spomenuta sintagma koja opisuje današnjeg čovjeka kao biće koje se igra, kroz igru kreira i uči, luduje i uživa, postala je jedno opšte mjesto naše svijesti. Zapravo, ta fraza je dio nečega što nazivamo opšte znanje . Ili bi tako trebalo biti. Postavlja se pitanje: kako i gdje naučiti značenje ove fraze? Da li će je neko naučiti prije u školi ili neformalno? Da li Homo ludens više voli učiti ex cathedra ili kroz igru? U svakoj ćemo kući naći križaljke, koje predstavljaju svojevrstan simbol ovog savršenog spoja potrage za znanjem i zabave. Prisjetimo se i fenomena kvizova Milijunaš i Kviskoteka. Šta to smeta ovim sadržajima da ih možemo nazvati obrazovanjem? Simulirajmo kviz, kako bismo bolje shvatili esencijalnu razliku između obrazovanja i istinskog znanja te uspijeha u rješavanju križaljki i kvizova. Evo jedno tako pitanje: Ako je urologija grana medic

Religija i nauka mogu biti u dijalogu

Slika
Jedna od okoštalih predrasuda u društvu jeste to da su nauka i religija konfrontirane sile. Tamo gdje je nauka, religija nema šta da traži i obrnuto. Johannes Kepler je išao u sjemenište, Isaac Newton je bio veoma religiozan čovjek i izvrstan teolog te je čak napisao neke radove koji bi se danas mogli okarakterisati kao studije okultnog i religiozni traktati, s tim da nije bio "pravovjerni" hrišćanin nego bi ga u ono vrijeme svrstali više u heretike. Gregor Mendel je bio redovnik. Teodosij Dobžanski je branio teoriju evolucije i bio veliki protivnik kreacionizma (esej iz 1973. "Nothing in Biology Makes Sense Except in the Light of Evolution") , ali je istovremeno smatrao kako vjera i nauka nisu u primarnom konfliktu. Upravo se ove njegove riječi nalaze u mozaiku jednog katoličkog univerziteta u Indijani, Univerziteta Notre Dame:  by SteveMcCluskey  via wikimedia Na spisku naučnika koji su bili veoma religiozni, nalazi se i ime dobitnika Nobelove na

Loša frizura? Krivci su geni

Slika
Čak se i kod nas udomaćila sintagma preuzeta iz engleskog jezika - "bad hair day". Zapravo, ta sintagma je toliko dobra da ima široko značenje i u prenesenom smislu označava dan u kojem se sve što je moglo poći loše - pošlo loše. Od frizure i kose koja nikako ne stoji onako kako zamišljate do svega ostalog. Međutim, "bad hair" nije samo stvar lošeg odabira sredstava za njegu i stilizaciju kose ili nepranja kose, ima veze i sa genima, konkretno u slučajevima zamršene suhe kose kod djece. Naučnici su pronašli tri gena odgovorna za ovakvo stanje kose kod djece i pronašli mutacije na ovim genima. Ovaj problem - kosa kod male djece koju je teško iščešljati jer je suha i ima čudnu strukturu te se brzo mrsi ima i svoje ime "uncomfortable hair syndrome". Ovo je češće u slučajevima svijetle kose koja se lako naelektriše pa je gotovo nemoguće izgladiti kosu i napraviti pristojnu frizuru. Pod elektronskim mikroskopom se pokazalo kako ovakva kosa zaist

Da li je tamna materija stvarna?

Slika
Mi pojma nemamo šta je to tamna materija. Lov na tamnu materiju do danas nije dao nikakve rezultate, naučnici su ostali praznih ruku. Eksperiment LUX (Large Underground Xenon collider tj. Veliki podzemni ksenonski sudarač) je pokušao dokazati prisustvo čestice zvane neutralino, teorijski povezane sa problematikom tamne materije.  U svom prvom pokušaju, LUX nije dao nikakve rezultate, ali naučnici ne gube nadu. Zatim, tu je i eksperiment ADMX (Axion Dark Matter Experiment) čiji je cilj pronalazak neobične čestice zvane aksion, još jedne hipotetičke čestice koja bi mogla biti kandidat za tamnu materiju. Neutralino i aksion naučnici isvrstavaju u WIMPs (Weakly Interacting Massive Particles). Treba dodati i to da se, paralelno u Italiji odvija eksperiment DAMA (DArk MAtter) te da NASA prati sondu WMAP (Wilkinson Mikrotalasna Anizotropna Proba), a tu su i  eksperimenti XENON1T, CRESST-II i XMAS-I. Niti jedan od ovih eksperimenata nije dao pozitivne rezultate u obliku potvrde pos

Ljepota nauke

Slika
Ljudi danas preziru nauku. Neki je čak mrze. Međutim, iz potpuno pogrešnih razloga. Jasno mi je da neko može    kritikovati nauku i naučnike zbog atomske bombe, zbog onog skandala sa DDT-jem, zbog razvoja umjetne inteligencije i uopšte, zbog upotrebe naučnih dostignuća u vojne svrhe, ali ne mogu shvatiti da je nekome argument protiv nauke to što što su astronomi dali šifrovano ime nekog udaljenoj planete te je to predznak sudnjeg dana, znak da je nauka zla, površna, mehanistička i istrošena. To otprilike izgleda ovako: Naučnici su "tipovi". Nauka je "pustinja beznađa i statistike" i "zastrašujuće je što se propagira takav pogled na svijet". Znate, kada imate redovnu platu u firmi koja profitira od naučnih dostignuća korištenja elektromagnetne sile i prenosa informacija putem određenih frekvencija, šta drugo da radite u životu nego da pljujete po nauci?  Premisa 1: Naučnici dali ime planeti HD 188733 b Premisa 2: Prirodne nauke su m

Činjenice nisu važne

Slika
U post-mortem stanju razuma, naše društvo je sklono iracionalnosti, odbacivanju empirijskih činjenica, neukosti i strahu od nauke. Pošto slobodno možemo proglasiti razum zvanično mrtvom kategorijom, onda možemo i uzeti sedmični časopis Stav kao relevantan izvor informacija. Problem ovog magazina je što ga uređuju ljudi koji ni sami ne vjeruju u njega, ali su svjesni backgrounda ovog časopisa, pa onda nastoje opravdati svoja primanja svirajući u frulu onako kako im se kaže. Uredništvo Stava se dosjetilo da trebaju napisati nešto o genetički modificiranim organizmima, ali su odlučili ne pisati objektivno, nego napisati priču koja će odgovarati publici ovog časopisa. Naravno, u tekstu o kojem govorim ima nekih pokušaja balansiranja za i protiv stavovima, ali očigledno je na čiju se stranu stavlja autor teksta i uredništvo. Urednik je odabrao naslov "Miješanje u Božije nikada ne završi dobro" , parafrazirajući jednu sugrađanku koja je dala izjavu novinarki-autorici

Biotehnološka utrka SAD i Kine

Slika
Stanice imunog sistema napadaju stanice raka Izgleda da je na pomolu "biotehnološka utrka" između SAD i Kine. Ova tvrdnja možda zvuči prenapuhano, ali, ako pomno i svakodnevno pratite izvještaje u naučnoj periodici te odakle dolaze naučni radovi koji koriste najnovije biotehnološke metode, primijetićete da sve više radova i ispitivanja dolazi iz Kine. Ova utrka pandan je one između Rusije i SAD u istraživanju svemira u periodu 1957. - 1975.  Od onog trenutka kada je CRISPR tehnologija postala komercijalno dostupna, ona je praktično "pojela" sve ostale metode editovanja gena. Doduše, ako biste željeli ubaciti gen iz jedne vrste u genom druge vrste, tj. stvoriti transgenetički organizam, i dalje bi vam metode koje uključuju upotrebu virusnog vektora bile od koristi. Međutim, ako želite izrezati gen koji je mutiran, pa je uzrok nekog generičkog poremećaja, tu vam je mnogo više od koristi CRISPR. Međutim, istraživanja da li bi CRISPR mogao pomoći kao oruđe

Pseudoilustrovani udžbenici

Slika
U oktobarskom izdanju Školegijuma, Enes Kurtović lijepo primjećuje važnost dobre infografike u didaktici te podvlači kako udžbenici moraju imati više slika, a manje teksta. Međutim, u domaćim udžbenicima, bilo da su to oni koji se koriste u FBiH, bilo oni koji se koriste u RS, situacija je sasvim suprotna - ovo su "pseudoilustrovani" udžbenici u kojima od ilustracija nemaju previše koristi ni učenici ni nastavnici.  Trebalo bi promijeniti paradigmu kreiranja udžbenika jer se u ovim udžbenicima dešava da je ilustracija popratno sredstvo (i manje važna stvar) od teksta, a trebalo bi biti suprotno: tekst bi trebao pratiti ilustraciju. Pod terminom "ilustracija" ovdje podrazumijevamo fotografije, crteže, sheme, infografike, grafikone, kladograme, simbolične prikaze, mape pamćenja, tabele. Paradigma koja se do sada koristila u stvaranju udžbenika je da autori prvo napišu tekst, a onda se nađe neko ko bi "ubacio" koju sliku. Nažalost, često se dešava d

Genetički modifikovane bakterije "spašavaju" temelje zgrada

Slika
Izvor: Newcastle University Velikom broju zgrada na svijetu prijeti opasnost od urušavanja, iako su njihovi temelji napravljeni po propisu: naime, zbog promjena u pritisku, u konfiguraciji podloge te zbog aktivnosti tla ili korozije, ovi temelji trpe oštećenje. Zbog toga je građevinska industrija neprestano u potrazi za novim materijalima. Bioinženjeri upravo testiraju novu tehnologiju gradnje koja bi mogla spriječiti rušenje zgrada. Tim istraživača iz Ujedinjenog Kraljevstva je bio inspirisan bakterijom koja može „popravljati“ beton: ovu bakteriju, nazvanu BacillaFilla, stvorili su studenti dodiplomskog studija sa Univerziteta Newcastle za jedno takmičenje iz oblasti sintetske biologije. Istraživači sa Univerziteta Newscastle i Univerziteta Northumbria, na čelu sa arhitektom dr. Martyn Dade-Robertsonom, predstavili su svoj projekat 29. oktobra na   Association for Computer Aided Design in Architecture conference (ACADIA). Inženjeri nastoje stvoriti nešto što su

Rehabilitacija Pacijenta 0

Slika
Naučnici su sprali ljagu sa imena  Gaëtana Dugasa  kao "nultog pacijenta" epidemije SIDA u New Yorku i sjevernoj Americi uopšte. Genetička analiza uzoraka virusa je pokazala kako je virus imao drugačiju rutu. Rad pod nazivom " 1970s and ‘Patient 0’ HIV-1 genomes illuminate early HIV/AIDS history in North America " objavljen je u časopisu Nature , 26. oktobra 2016.  Dugas   (20. februar, 1953. – 30. mart, 1984.) , bio je Kanađanin, a radio je kao stjuart. U knjizi novinara Randyja Shiltsa, And the Band Played On : Politics, People, and the AIDS Epidemic   iz 1987. godine,    koja dokumentuje širenje epidemije SIDA u SAD, Dugas je opisan kao osoba koja je donijela virus u SAD. Također, opisan je kao sociopata koji je namjerno inficirao svoje partnere te kao "Kolumbo SIDA-e". Nakon izlaska ove knjige, javnost se počela referirati na Shiltsovu nedokazanu hipotezu kako je od Dugasa sve počelo. Sam Shilts je također bio HIV pozitivan, testirao se na p