Postovi

Prikazuju se postovi od studeni, 2016

Strah od nauke

Slika
Nauka-znanost je testiran, provjerljiv i organiziran skup znanja. Z ašto su onda ljudi skloni vjerovati opskurnim i znanstveno neutemeljenim mišljenjima te emotivnoj retorici više nego činjenicama i znanstvenim radovima?  Naravno da svako ima pravo na svoje mišljenje i ljepota ovog našeg svijeta se sastoji upravo u tom diverzitetu. Svijet u kojem postoji samo jedno nametnuto i neupitno mišljenje je svijet bez ideja, sterilan svijet koji se odrekao prava da ide naprijed. Također, vrlo je jasno da ni znanstvene dogme nisu okamenjeno slovo. One se mijenjanju i ruše ako ima argumenata za to. Nipošto ako samo postoji potreba da se sruše. Ove paradigme se smjenjuju, zajedno sa evolucijom svijesti. Takve smjene mišljenja u znanosti možemo lako pratiti na primjerima modela atoma ili Centralne dogme genetike, te smo jednom takvom prevratu u biologiji svjedočili nedavno-kada su Gurdon i Yamanaka primili Nobelovu nagradu za otkriće nuklearnog reprogramiranja. Oni su, naime, otkrili kako s

Srce Plutona kuca gravitacionom anomalijom

Slika
Pluton, izvor: NASA/Johns Hopkins University Applied Physics Laboratory/Southwest Research Institute Pluton se pridružuje klubu planeta koje imaju skriven ocean ispod površine.  Ovo je još uvijek hipoteza, ali rad objavljen u Nature pod naslovom  "Reorientation of Sputnik Planitia implies a subsurface ocean on Pluto"   nudi pregršt argumenata koji potkrepljuju ovu pretpostavku. Kada je sonda New Horizonts prošla pored Plutona, na slikama smo mogli uočiti jedno područje srcolikog oblika koje su naučnici nazvali Sputnik Planitia. Ovaj ogromni bazen veličine oko 1050 x 800 km na površini Plutona je ispunjen zaleđenim nitrogenom, a leži na strani Plutona koja je suprotna Haronu i vjerovatno je nastala usljed nekog udara. Sputnik Planitia kao posljedica udara asteroida, izvor: James Tuttle Keane, University of Arizona Asteroid je prije nekoliko milijardi godina pogodio Pluton, a krater je poslije ispunjen "morem" nitrogena, što je

Loša frizura? Krivci su geni

Slika
Čak se i kod nas udomaćila sintagma preuzeta iz engleskog jezika - "bad hair day". Zapravo, ta sintagma je toliko dobra da ima široko značenje i u prenesenom smislu označava dan u kojem se sve što je moglo poći loše - pošlo loše. Od frizure i kose koja nikako ne stoji onako kako zamišljate do svega ostalog. Međutim, "bad hair" nije samo stvar lošeg odabira sredstava za njegu i stilizaciju kose ili nepranja kose, ima veze i sa genima, konkretno u slučajevima zamršene suhe kose kod djece. Naučnici su pronašli tri gena odgovorna za ovakvo stanje kose kod djece i pronašli mutacije na ovim genima. Ovaj problem - kosa kod male djece koju je teško iščešljati jer je suha i ima čudnu strukturu te se brzo mrsi ima i svoje ime "uncomfortable hair syndrome". Ovo je češće u slučajevima svijetle kose koja se lako naelektriše pa je gotovo nemoguće izgladiti kosu i napraviti pristojnu frizuru. Pod elektronskim mikroskopom se pokazalo kako ovakva kosa zaist

Da li je tamna materija stvarna?

Slika
Mi pojma nemamo šta je to tamna materija. Lov na tamnu materiju do danas nije dao nikakve rezultate, naučnici su ostali praznih ruku. Eksperiment LUX (Large Underground Xenon collider tj. Veliki podzemni ksenonski sudarač) je pokušao dokazati prisustvo čestice zvane neutralino, teorijski povezane sa problematikom tamne materije.  U svom prvom pokušaju, LUX nije dao nikakve rezultate, ali naučnici ne gube nadu. Zatim, tu je i eksperiment ADMX (Axion Dark Matter Experiment) čiji je cilj pronalazak neobične čestice zvane aksion, još jedne hipotetičke čestice koja bi mogla biti kandidat za tamnu materiju. Neutralino i aksion naučnici isvrstavaju u WIMPs (Weakly Interacting Massive Particles). Treba dodati i to da se, paralelno u Italiji odvija eksperiment DAMA (DArk MAtter) te da NASA prati sondu WMAP (Wilkinson Mikrotalasna Anizotropna Proba), a tu su i  eksperimenti XENON1T, CRESST-II i XMAS-I. Niti jedan od ovih eksperimenata nije dao pozitivne rezultate u obliku potvrde pos

Ljepota nauke

Slika
Ljudi danas preziru nauku. Neki je čak mrze. Međutim, iz potpuno pogrešnih razloga. Jasno mi je da neko može    kritikovati nauku i naučnike zbog atomske bombe, zbog onog skandala sa DDT-jem, zbog razvoja umjetne inteligencije i uopšte, zbog upotrebe naučnih dostignuća u vojne svrhe, ali ne mogu shvatiti da je nekome argument protiv nauke to što što su astronomi dali šifrovano ime nekog udaljenoj planete te je to predznak sudnjeg dana, znak da je nauka zla, površna, mehanistička i istrošena. To otprilike izgleda ovako: Naučnici su "tipovi". Nauka je "pustinja beznađa i statistike" i "zastrašujuće je što se propagira takav pogled na svijet". Znate, kada imate redovnu platu u firmi koja profitira od naučnih dostignuća korištenja elektromagnetne sile i prenosa informacija putem određenih frekvencija, šta drugo da radite u životu nego da pljujete po nauci?  Premisa 1: Naučnici dali ime planeti HD 188733 b Premisa 2: Prirodne nauke su m

Biotehnološka utrka SAD i Kine

Slika
Stanice imunog sistema napadaju stanice raka Izgleda da je na pomolu "biotehnološka utrka" između SAD i Kine. Ova tvrdnja možda zvuči prenapuhano, ali, ako pomno i svakodnevno pratite izvještaje u naučnoj periodici te odakle dolaze naučni radovi koji koriste najnovije biotehnološke metode, primijetićete da sve više radova i ispitivanja dolazi iz Kine. Ova utrka pandan je one između Rusije i SAD u istraživanju svemira u periodu 1957. - 1975.  Od onog trenutka kada je CRISPR tehnologija postala komercijalno dostupna, ona je praktično "pojela" sve ostale metode editovanja gena. Doduše, ako biste željeli ubaciti gen iz jedne vrste u genom druge vrste, tj. stvoriti transgenetički organizam, i dalje bi vam metode koje uključuju upotrebu virusnog vektora bile od koristi. Međutim, ako želite izrezati gen koji je mutiran, pa je uzrok nekog generičkog poremećaja, tu vam je mnogo više od koristi CRISPR. Međutim, istraživanja da li bi CRISPR mogao pomoći kao oruđe

Pseudoilustrovani udžbenici

Slika
Ne može se dovoljno naglasiti važnost dobre infografike u didaktici i udžbenici moraju imati više slika, a manje teksta. Međutim, u domaćim udžbenicima, bilo da su to oni koji se koriste u FBiH, bilo oni koji se koriste u RS, situacija je sasvim suprotna - ovo su "pseudoilustrovani" udžbenici u kojima od ilustracija nemaju previše koristi ni učenici ni nastavnici. Te slike su često mrljavo štampane, sitne, beskorisne, ili prosto loše urađene. Trebalo bi promijeniti paradigmu kreiranja udžbenika jer se u ovim udžbenicima dešava da je ilustracija popratno sredstvo (i manje važna stvar) od teksta, a trebalo bi biti suprotno: tekst bi trebao pratiti ilustraciju. Pod terminom "ilustracija" ovdje podrazumijevamo fotografije, crteže, sheme, infografike, grafikone, kladograme, simbolične prikaze, mape pamćenja, tabele. Paradigma koja se do sada koristila u stvaranju udžbenika je da autori prvo napišu tekst, a onda se nađe neko ko bi "ubacio" koju sliku. Naž

Genetički modifikovane bakterije "spašavaju" temelje zgrada

Slika
Izvor: Newcastle University Velikom broju zgrada na svijetu prijeti opasnost od urušavanja, iako su njihovi temelji napravljeni po propisu: naime, zbog promjena u pritisku, u konfiguraciji podloge te zbog aktivnosti tla ili korozije, ovi temelji trpe oštećenje. Zbog toga je građevinska industrija neprestano u potrazi za novim materijalima. Bioinženjeri upravo testiraju novu tehnologiju gradnje koja bi mogla spriječiti rušenje zgrada. Tim istraživača iz Ujedinjenog Kraljevstva je bio inspirisan bakterijom koja može „popravljati“ beton: ovu bakteriju, nazvanu BacillaFilla, stvorili su studenti dodiplomskog studija sa Univerziteta Newcastle za jedno takmičenje iz oblasti sintetske biologije. Istraživači sa Univerziteta Newscastle i Univerziteta Northumbria, na čelu sa arhitektom dr. Martyn Dade-Robertsonom, predstavili su svoj projekat 29. oktobra na   Association for Computer Aided Design in Architecture conference (ACADIA). Inženjeri nastoje stvoriti nešto što su

Rehabilitacija Pacijenta 0

Slika
Naučnici su sprali ljagu sa imena  Gaëtana Dugasa  kao "nultog pacijenta" epidemije SIDA u New Yorku i sjevernoj Americi uopšte. Genetička analiza uzoraka virusa je pokazala kako je virus imao drugačiju rutu. Rad pod nazivom " 1970s and ‘Patient 0’ HIV-1 genomes illuminate early HIV/AIDS history in North America " objavljen je u časopisu Nature , 26. oktobra 2016.  Dugas   (20. februar, 1953. – 30. mart, 1984.) , bio je Kanađanin, a radio je kao stjuart. U knjizi novinara Randyja Shiltsa, And the Band Played On : Politics, People, and the AIDS Epidemic   iz 1987. godine,    koja dokumentuje širenje epidemije SIDA u SAD, Dugas je opisan kao osoba koja je donijela virus u SAD. Također, opisan je kao sociopata koji je namjerno inficirao svoje partnere te kao "Kolumbo SIDA-e". Nakon izlaska ove knjige, javnost se počela referirati na Shiltsovu nedokazanu hipotezu kako je od Dugasa sve počelo. Sam Shilts je također bio HIV pozitivan, testirao se na p

Evolucija ljepote: orhideje

Slika
Teško je ostati inertan na svijet orhideja. Jarke boje, preljevi ljubičastih i ružičastih tonova kao da su litografije Toulouse-Lautreca, neobični cvjetovi, više nalik na ptice i insekte nego na ono što smo navikli zvati cvijetom, rijetke biljke koje traže mnogo pažnje, pravi dragulji botanike - sve to nas tjera da ih nastavimo praktično obožavati, nakon što nam jednom ukradu pažnju. Ipak, orhideje nisu nimalo rijetke biljke - ima ih praktično svugdje, postoji oko 25 000 vrsta unutar porodice Orchidaceae , a to predstavlja oko 8% svih viših (vaskularnih) biljaka. Prema Domčevom ključu, u našem regionu se može naći oko 60 vrsta samoniklih orhideja, uglavnom rodovi Orchys , Gymnadenia , Platanthera i Ophrys . Ophrys Orhideje su uspjele opčarati i zavesti jednog od najvećih prirodnjaka svih vremena, i to do te mjere da im je on posvetio knjigu. Nakon što je napisao i izdao Porijeklo vrsta  1859., Charles Darwin je iduću knjigu posvetio orhidejama. Oplodnja orhidej

Sučelje mozak-kičmena moždina: nova nada za paralizirane

Slika
U toku rata, majka moje dvije prijateljice, teta-Senada, ranjena je u kičmu i ostala je nepokretna. Danas, Senada živi u Australiji, ima prilično kvalitetan život, ali je prikovana za invalidska kolica. Međutim, istraživanje  Grégoire Courtine  sa  École polytechnique fédérale de Lausanne   iz Švajcarske nudi novu nadu za Senadu i ljude poput nje. Naročito za djecu koja su zadobila povrede kičme. Švajcarsko-kineski tim od dvadesetak naučnika, predvođen profesoricom  Grégoire Courtine ,   objavio je 9. novembra 2016. vrlo zanimljiv rad u časopisu Nature . Rad, pod nazivom   " A brain–spine interface alleviating gait deficits after spinal cord injury in primates"    opisuje kako je ovaj tim uspio premostiti spinalnu povredu kod makaki rezus majmuna pomoću specijalnog bežičnog uređaja. 23. juni 2015. će ostati bitan datum u istoriji nauke - to je, naime, datum kada je jedan primat pomoću sučelja mozak-kičmena moždina prohodao uprkos povredi kičme.  Sučelje mozak