Quantum of Science

Izvor ilustracije: L. Slimak, Science Naša vrsta je migrirala u valovima i manjim grupama u Evropu još ranije nego što smo mislili. Najraniji dokaz o modernim ljudima - Homo sapiens vrsti  u Evropi iskopan je u spilji u južnoj Francuskoj, a zaključci su objavljeni u februaru 2022. u časopisu Science Advances  po naslovom ,, Modern human incursion into Neanderthal territories 54,000 years ago at Mandrin, France " Ovaj nalaz pokazuje još nešto zanimljivo - da je grupa modernih ljudi iz Mandrin spilje tamo živjela u isto vrijeme kad i neandertalci - nešto za što se dugo sumnjalo, ali nikad dosad nije utvrđeno. Postoje mišljenja da su se sapiensi uselili u spilju neko vrijeme (možda godinu dana?) nakon što su neandertalci iselili iz nje.  Nalazi u Grotte Mandrin, pećini u dolini Rhône sjeverno od Marseillea, fokusiraju se na jedan zub Homo sapiensa i na karakteristične fragmente kremenih vrhova alata za koje se smatra da su strelice koje su ljudi ranog modernog doba koristi...

Ovo ste vjerovatno već pročitali u mainstream medijima - kosti pronađene u izraelskom kamenolomu pripadaju grani jednoj grani našeg roda Homo i evolucijski su nam bliske, a stare su između 120.000 i 140.000 godina. No još nemaju imena - onog naučnog. Antropolozi s Hebrejskog univerziteta u Jeruzalemu i Univerziteta Tel Aviv godinama su analizirali fragmente lubanje, kosti donje čeljusti i zub otkrivene 2010. godine u Nesher Ramli, jugoistočno od Tel Aviva. Izraelski fosili nagovještavaju da je prethodno nepoznata skupina hominina, za koju se pretpostavljalo da su izravni preci neandertalaca, možda dominirala Levantom i živjela zajedno s Homo sapiens . Ono što je također privuklo pažnju antropologa ove godine, jeste i jedno staro-novo otkriće iz Kine. Naučnici su proučavali izuzetno dobro očuvanu drevnu ljudsku lubanju pronađenu u Kini 1930-ih kontroverzno su je klasificirali kao novu vrstu - nazvanu Zmajev čovjek (Dragon man). Ali ove kineske zmajske hominine bi mogle biti još bliže ...

  Credit: M. Teschler-Nicola  et al./Commun. Biol.  (CC BY) Analiza DNK otkrila je da su dva dječaka pažljivo pokopana u istom grobu prije više od 30 000 godina u doba paleolitika bili jednojajčani blizanci – i to   su najstariji poznati jednojajčani blizanci iz arheoloških nalazišta. Maria Teschler-Nicola iz Prirodoslovnog muzeja u Beču, Ron Pinhasi s Univerziteta u Beču i njihove kolege pregledali su dva kostura zakopana ispod lopatice mamuta na nalazištu u Austriji zvanom Krems-Wachtberg, gdje su lovci-sakupljači boravili prije 31 000 godina (između 31 700 i 31 000 godina, prema radiokarbonskom datiranju, dakle gornji paleolitik). Oni su svoje nalaze objavili početkom novembra u Communications Biology u radu pod naslovom „ Ancient DNA reveals monozygotic newborn twins from the Upper Palaeolithic“ . Poređenjem DNK u fragmentima kosti s onom iz nedavno otkrivenih ostataka iz regije, naučnici su otkrili da kosturi pripadaju dječacima blizancima. Jedan je premi...

Izvor: Smithsonian Magazine Učili smo da su ljudi, prije nego što su prešli na sjedilački ratarski način života, bili lovci - sakupljači. I učili smo da su muškarci uglavnom bili ti koji su išli u lov, dok su žene skupljale bobice, gljive, ljekovite i jestive bilje, nosile vode. Sada se ta slika mijenja - i žene se išle u lov, bacale koplja. Najstariji poznati grob lovca u Americi pripada jednoj mlađoj ženi i to dodatno podriva stereotip o "muškarcu-lovcu". Ova teza je preovladala nakon jednog simpozijuma u Chicagu, koji je održan 1966. međutim, novi nalazi upućuju na to da ne smijemo ovu tezu prihvatati zdravo za gotovo i da bismo trebali napustiti ponavljanje ove predrasude u udžbenicima. Ova teza nije nastala prema arheološkim dokazima, nego etnografskim posmatranjima recentnih grupa koje žive lovačko-sakupljačkim načinom života Radi se o grobu pronađenom u Andima, a tu je pronađeno još nekoliko skeletnih ostataka žena s vršcima kopalaj, što sugerira da se i one bavile lov...

Ljudska bedrena kost od koje je napravlje duvački instrument, Credit: Wiltshire Museum Praistorijski ljudi čuvali su kosti svojih rođaka i prijatelja generacijama kao relikvije. I koristili ih. Ljudi koji su u praistoriji, u bronzanom dobu, naseljavali Britaniju modificirali su ljudske kosti u svojim zajednicama i držali su te relikte pri ruci, često čuvajući dijelove kostura decenijama nakon smrti te osoba, kaže analiza artefakata s desetak praistorijskih nalazišta, objavljena u časopisu Antiquity od Cambridge University Press. "Smrt nije kraj", početak je naslova ovog rada, a to je ovdje i bukvalno - neke ljudske kosti su obrađene da služe kao duvački instrumenti. Thomas Booth i Joanna Brück, s Univerziteta u Bristolu u Velikoj Britaniji, istraživali su radiokarbonske datume za 54 ljudskih i životinjskih kostiju, ugljen i jednu ljusku lješnjaka koji su prikupljeni na britanskim arheološkim nalazištima, a datiraju iz 2500. do 600. godine prije nove ere. Smatra se da su svi p...

Izvor: Twitter Ljudska nastamba stara oko 25 000 godina napravljena od kostiju mamuta možda je služila kao divovska smočnica hrane za praistorijske ljude.  U području Rusije ima mnogo ostataka koji upućuju na neke nastambe izrađene od kostiji mamuta, a koje su prve ljudski "stanovi" iz kamenog doba.  2014. godine arheolozi su otkrili jednu takvu strukturu na ruskom nalazištu Kostenki koja je u promjeru od 12.5 metara i jedna je od najvećih ikada pronađenih. Izgrađena je od kostiju najmanje 64 mamuta, izvijestio je tim koji je predvodio Alexander Pryor sa Univerziteta u Exeteru u Velikoj Britaniji. Detaljna iskopavanja građevine sugerirala su da su ljudi u njoj palili  vatru. Neki od ovih primitivnih objekata služili su za stanovanje, a neki su bili za odlaganje hrane. Iskopana struktura je sadržavala samo male količine krhotina od pkamenih alata i gotovo nijednu životinja nije ostala osim mamuta - što sugeriše da ljudi nisu koristili tu konstrukciju kao ...

Vanila je tropska biljka, porijeklom iz Latinske Amerike, a najveći udio u proizvodnji vanilinih mahuna danas ima Madagaskar.  Ipak, sudeći po novim istraživanjima, i kulture koje su u Brončano doba naseljavale područje današnjeg Izraela, poznavale su vanilu. Posuđe nađeno na arheološkom nalazištu, grobnici, u blizini mjesta Megiddo sadrži ostatke u kojima su pronađeni hemijski spojevi karakteristični za vanilu - vanilin i 4-hidroksibenzaldehid. Hemijske analize su identifikovale prisustvo nekoliko biljnih ulja, uključujući i maslinovo, što i nije iznenađenje, ali vanila jeste. Procjenjuje se da je grobnica stara oko 3600 godina.  Vanessa Linares sa Univerziteta Tel Aviv je na konferenciji Američke škole za orijentalna istraživanja rekla kako ovi nalazi pokazuju da su kulture brončanog doba na ovom području neke vrste orhideja koje daju aromatične mahune koristile u medicini, kao hranu, ali možda i za balzamovanje mrtvih. Grobnica u kojoj su pronađene posud...

Ötzi Kada je u septembru 1991. pronađen u Alpama negdje na italijansko-austrijskoj granici, " Ötzi" - Ledeni čovjek" je privukao pažnju naučnika, ali i amatera te do danas ne prestaje da bude predmet proučavanja. A svašta možemo saznati iz ovih ostataka. Dakle,  Ötzi   je živio prije oko 5300 godina, što ga čini najstarijom evropskom mumijom. Bio je visok oko 165 cm, imao oko 60kg, a sami ostaci koji su pronađeni u ledu imali su masu od oko 13 kg. Sa medicinskog aspekta, Ledeni čovjek je sa svojih četrdesetak godina imao hrpu zdravstvenih problema - loše zube, crijevnog parazita, zatim Helicobacter pylori , a vjerovatno i niz drugih parazita i patogena, zatim probleme sa koljenima, spondilozu i da - imao je strijelu u ramenu, što je  prilično siguran uzrok njegove smrti.  Međutim, jadni Ledeni čovjek je ipak koristio određene medicinske pripravke, koji su, naravno, najbliži onome što danas koriste naturopate i šarlatani. Uz sebe nosio jednu brezovu g...

Statue sa Uskršnjih ostrva, Moai, koje su prosječno teške oko 12-13 tona, a neke su čak i veće i teže, već dugo vremena predstavljaju enigmu za naučnike: kako su stanovnici ovog dijela Polinezije uspjeli pomjeriti te statue i postaviti ih na njihova mjesta? Prema nedavnom radu objavljenom u Journal of Archeological Science pod naslovom " The colossal hats ( pukao ) of monumental statues on Rapa Nui (Easter Island, Chile): Analyses of   pukao   variability, transport, and emplacement" , to možda i nije tolika misterija. Neke od statua imaju neki vrstu kamenog "turbana", šešira na glavi, koji se zove "pukao", a kojeg i nije toliko teško transportirati i montirati, kako se to na prvi pogled čini.  Sama simbolika pukaoa nije sasvim jasna - postoje hipoteze da je to znak moći i vid krune, jer nisu sve glave imale ovo obilježje, ili da je to primitivna reprezentacija kose. Šeširi su izrađeni od jedne vrste vulkanske stijene, zvane scoria , sa ...