Quantum of Science

Kombinacija stariji otac-mlađa majka je dominantna kombinacija stotinama hiljada godina. Muškarci su u prosjeku postajali roditelji  7 godina kasnije nego žene u posljednjih 250 000 godina. Istraživači su koristili mutacije DNK koje roditelji prenose na svoju djecu kako bi otkrili da je prosječna dob začeća za žene bila 23,2 godine i 30,7 godina za muškarce. Razlozi mogu biti biološki - muškarci mogu imati djecu kasnije u životu nego žene - ili mogu uključivati društvene faktore, poput činjenice da neka društva vrše pritisak na muškarce da izgrade svoj status prije nego što postanu očevi. Nije neobično ni da se njeguje izgled tako da muškarci izgledaju starije i zrelije, a žene mlađe - recimo salt&pepper look kod muškaraca.  Rad je izašao u januaru 2023. u Science Advances pod naslovom " Human generation times across the past 250,000 years ". Neobičnost ovog novog nalaza, koji doduše, i nije neočekivan, ogleda se u tome što su naučnici mogli ići dalje u prošlost - pretho...

Sljedeća pitanja u U-Report anketi koju je Društvo "Nauka i svijet" provelo preko ove platforme UNICEF-a, bila su vezana za evoluciju: "Zemlja je stara svega nekoliko hiljada godina - DA/NE/NE ZNAM" i "Ljudi su nastali od čimpanzi-DA/NE/NE ZNAM.  10% ispitanika je odgovorilo kako je Zemlja stara svega nekoliko hiljada godina, a čak 20% vjeruje kako su ljudi nastali od čimpanzi. Ovo su nedopustivo visoki procenti.  Na prvo pitanje, o starosti Zemlje, ispitanice su davale veći broj netačnih odgovora (11% u odnosu na 9% ispitanika), a dečki su bili bolji i u drugom pitanju - netačno ih je odgovorilo 19%, u odnosu na 21% žena/djevojaka/djevojčica.  Najveći procenat netačnih odgovora, tj. mišljenja kako je Zemlja stara svega nekoliko hiljada godina i da su ljudi nastali od čimpanzi imamo u populaciji osnovaca (0-14 godina). Vjerujući kako U-Report anketu prihvataju ispuniti malo stariji osnovci, oni koji su već nešto čuli o evoluciji čovjeka i Su...

Nova istraživanja otkrivaju nove, iznenađujuće momente u istoriji ljudskog roda i evoluciji naše vrste. Mislili smo da smo da imamo samo jednog bliskog rođaka - neandertalca, a onda se otkrilo da su se u spilji u Sibiru, nazvanoj Denisova, krili ostaci sestrinske grane roda Homo - denisovci, koji su bliski, ali ne baš potpuno jednaki neandertalcima. Također, sve više je zastupnika mišljenja kako je naša vrsta - Homo sapiens sapiens ili Homo sapiens recens, kako koja literatura kaže, zapravo mnogo bliža i neandertalcima i denisovcima nego što smo to mislili i da smo mi zapravo podrvrste vrste Homo sapiens . Ali, izuzetno mjesto u razumijevanju evolucije naše vrste i antropologiji imaju neke nešto primitivnije grane, možda bliže Homo erectusu , koje smo počeli pronalaziti, a koje su također pripadnici roda Homo . Takve su, primjerice, nedavno otkriveni Homo naledi te patuljasta vrsta koju su naučnici i mediji od milja nazvali "hobiti!, a čiji je naučni naziv Homo ...

Nekada se dešava da se naučnici bave stvarima koje imaju očito objašnjenje, ali eto, oni se bave time samo da bi potvrdili hipotezu. No - u takvi slučajevima će se ispostaviti da ono što je logično nije uvijek i zakonitost. Evo o čemu želim pričati: da li su ženama atraktivniji muškarci sa bradom ili oni bez brade?  Dakle, brada=sekundarne spolne oznake=više testosterona=muževnost. No, zašto se onda muškarci ipak briju? Vrste često evoluiraju tako da im sekundarne spolne oznake postaju izraženije (ili manje izražene) u ovisnosti od toga šta suprotni pol više voli. Žene su tako evolucijom dobile nešto izraženije poprsje nego druge životinjske vrste, a, koliko vidim, steatopigija je opet u modi jer današnji muškarci vole te oznake. Međutim, ljudi su izgubili krzno kao čvrstu i debelu dlaku na tijelu, ali se ipak ta dlaka zadržala na nekim dijelovima, između ostalog, na licu muškaraca, ali e i na licu žena, osim u nekim slučajevima, kada se, zbog pore...

Homo floresiensis, izvor: Jim Watson/AFP Flores je indonezijsko ostrvo koje pripada grupi Malih Sundskih ostrva, a naseljavaju ga ljudi koji su, kao većina Indonežana, nešto niže stature od nas. To je naročito neobično jer su 2003. na zapadnom dijelu ostrva otkriveni ostaci jedne vrste iz roda Homo , koja će dobiti naziv Homo floresiensis ("čovjek sa Floresa"), a koji će u ostati upamćeni kao "hobiti" jer su rastom imali tek 1 metar. Novije procjene kažu da je ova vrsta postojala prije otprilike 50 000 - 60 000 godina, dakle, paralelno sa našom vrstom. Stanovnici ostrva Flores, komparacija visine, izvor: IFLS Morali bismo se zapitati da li današnji stanovnici ostrva Flores imaju mrvicu "hobitske" DNK. U radu nadavno objavljenom u časopisu  Science   (1), naučnici Richard Green sa University California, Santa Cruz, Joshua Akey sa Princeton University te njihove kolege su proučavali genetičku varijaciju kod 32 stanovnika ostrva Flores...

Prošle smo godine saznali da je naša vrsta starija oko 100 000 godina nego što se do tada mislilo : ljudski o staci, pronađeni u pećini  Jebel Irhoud , koja je bila rudnik barita, smeštenoj na zapadu Afrike na oko 75 km zapadno od Marakeša, stari su oko 300 000 godina, dok su do tog otkrića najstariji fosilni ostaci naše vrste bili stari oko 200 000 godina. Ove godine imamo dokaze da su migracije naše vrste nastupile znatno ranije nego što su to naučnici procijenili: čak  40 000 - 100 000 godine ranije. Praistorijska vilica pronađena u špilji Misliya u Izraelu, 12 km južnije od Haife, najstariji je fosil ljudske vrste pronađen van Afrike, kontinenta gdje je Homo sapiens nastao. Drugim riječima, ovaj dokaz sugerira da su neki pripadnici naše vrste napustili Afriku u migracijama ne prije 100 000, nego prije 200 000 godina.  Rad u kojem se raspravlja o ovom otkriću objavljen je u magazinu Science pod sasvim jednostavnim naslovom " The earliest modern humans o...

Evolucija je veoma spor proces i jedan ljudski život nije obično dovoljan da bismo na oči vidjeli kako se događa, osim ako ne proučavamo bakterije i još neke organizme koji se brzo razmnožavaju te možemo pratiti osobine na nizu generacija. Međutim, ako pručavamo niz viših organizama, primjerice, sisavce, efekte evolucije ćemo teško uočiti u toku nekih 70-100 godina. Stoga je nekima lakše odbaciti evoluciju kao stvarnost. Ljudi su fizički isti već jako dugo vremena: naša vrsta se veoma malo izmijenila od posljednjeg ledenog doba, što je nekih više od 40 000 godina. Kažu da je posljednja velika promjena na Homo sapiensu bila pojava jake donje vilice, koju naši rođaci čimpanze, gorile i orangutani nemaju. Pa ipak, evolucija naše vrste nije stala: stalno smo izloženi faktorima sredine i selekciji. Naposlijetku, žene su evoluirale bujne grudi, kakve naše pretkinje nisu imale, jer je to u seksualnoj selekciji bila poželjna osobina. No, osim ovih uočljivih, postoji niz sitnih, g...