Postovi

Prikazivanje postova s oznakom organoidi

Naučnici kreirali štakore koji u mozgu imaju i ljudske ćelije

Slika
  Naučnici su hirurški implantirali ljudske cerebralne organoide u mozgove novorođenih štakora. Zajedno sa svojim domaćinima, ljudski organoidi su počeli rasti. Tri mjeseca kasnije, organoidi su bili otprilike devet puta veći od početnog volumena, čineći u konačnici oko trećinu jedne strane korteksa štakora, vanjskog sloja mozga. 3D organoidi, razvijeni iz matičnih stanica da nalikuju pojednostavljenom modelu ljudskog korteksa, povezani su i integrirani s okolnim tkivom u korteksu svakog štakora kako bi formirali funkcionalni dio vlastitog mozga glodavca, pokazujući aktivnost povezanu s osjetilnom percepcijom. Ljudske ćelije su dobro napredovale jer štakorski mozgovi nude prednosti koje laboratorijsko posuđe poput petrijevki, u kojima se organoidi obično drže, ne može, poput opskrbe krvlju, precizne mješavine hranjivih tvari i stimulacije iz obližnjih ćelija. Ova podrška okoliša nagovorila je pojedinačne ljudske neurone da narastu veći - šest puta veći - od iste vrste ćelija koje...

Organoidi mozga razvili dijelove osjetljive na svjetlost

Slika
Organoid mozga s optičkim čašicama, credit Elke Gabriel Organoidi su nekima slatki, a nekima jezivi. Naučnicima - to je alat za bolju spoznaju našeg organizma,  testiranje lijekova, shvatanja razvoja organa i bolji uvid u ekspresiju gena.  Šta su organoidi? To su minijaturne verzije organa, koji u laboratorijskim uslovima in vitro (tj. u petrijevkama) nastaju iz matičnih stanica. Naravno, ne nastaju spontano, nego ih naučnici razvijaju i usmjeravaju u takve organe. Naučnici su već razvili minijaturne organoide mozga koji imaju mogućnost stvarati moždane valove slične onima detektovanim kod nedonoščadi. Također, naučnici su razvili i minijaturno srce, a nedavno i organoide suznih žlijezdi - koji plaču.  Organoidi nisu "vjerne kopije" organa niti to mogu biti - to su nakupine matičnih stanica koje su se u laboratorijskim uslovima, koliko mogu, diferencirale i udružile u neke strukture.  Sada su naučnici dobili i organoide mozga koji imaju strukture-preteče očiju (opt...

Organoidi koji plaču

Slika
Naučnici s Hubrecht Instituta i Univerziteta Utrecht su razvili prve ‘organoide’ suznih žlijezda - sklopove stanica koji su dizajnirani da podsjećaju na minijaturne verzije organa.  Takvi organoidi su dosta dobar, mada ne savršen model za pojedine organe. Nakon jednog dana ti organoidi su počeli - i da plaču. Poslije su ih naučnici  "natjerali" da zaplaču za samo pola sata.  Da bi stimulirali stvaranje suza, potom su izložili ove organoide nekoliko hemikalija, uključujući neurotransmiter noradrenalin, koji prenosi poruke između nervnih stanica i žlijezda. Rad o ovome objavljen je u martu 2021. u časopisu Cell Stem cell pod naslovom " Exploring the human lacrimal gland using organoids and single-cell sequencing ". organoidi koji plaču Credit: Marie Bannier-Hélaouët/Hubrecht Institute  Budući da organoidima nedostaju odvodni kanali za suze, stvaranje "suza" uzrokuje da oni oteknu. Suzne žlijezde se nalaze u gornjem dijelu očne duplje. Izlučuju suznu tekućinu...

Mini organi: mozgovi iz petrijevke imaju svijest?

Slika
Kada su naučnici Madeline A. Lancaster  i  Juergen A. Knoblich   2014. u Nature Protocols objavili da su uzgojili "mini-mozak", te da će se raditi na daljem usavršavanju različitih drugih mini-organa, ova vijest nije baš dočekana sa odobravanjem. Naime, uzgoj organa u vještačkim uslovima tj. u petrijevki  najvjerovatnije nikada neće moći dati organe za transplantaciju jer ovi organi ostaju nerazvijeni. Javnost je bila pomalo zgrožena time da se stanice fetusa koriste za stvaranje ovih organa, "organoida" Kada je riječ o mozgu, u ovakvim uslovima je nemoguće razviti kompleksnost ovog organa i imitirati njegove funkcije, ali čak i ovakvi organi, od svega nekoliko milimetara, mogu biti dobar materijal za testiranje nekih lijekova i proučavanje određenih stvari, recimo, načina organiziranja stanica. To nam može dati mnogo više informacija o ranim stadijima razvoja. Madeline Lancaster, postdoktorantica molekularne biologije u Beču je pokušavala dob...