Quantum of Science

  NASA-in svemirski teleskop James Webb pokazuje svoje mogućnosti svojom prvom slikom Neptuna. Ne samo da je Webb snimio najjasniji pogled na prstenove ovog daleke planete već njegove kamere otkrivaju ledenog diva u potpuno novom svjetlu. Najupečatljiviji na Webbovoj novoj slici je oštar pogled na prstenove planete – koji nisu viđeni   otkako je NASA-in Voyager 2 postao prva svemirska letjelica koja je posmatrala Neptun tokom preleta 25. avgusta 1989. Uz nekoliko svijetlih, uskih prstenova, Webb slika jasno pokazuje Neptunove slabije trake prašine. „Prošle su tri decenije otkako smo posljednji put vidjeli ove blijede prstenove, a ovo je prvi put da smo ih vidjeli u infracrvenom spektru", primjećuje Heidi Hammel, stručnjakinja za Neptun koja radi   za Webb. Webbova iznimno stabilna i precizna kvaliteta slike dopušta da se ovi vrlo slabi prstenovi otkriju tako blizu Neptuna. No, ovo baš  nije tačno - prstene smo vidjeli i 2003. pomoću Keck teleskopa  (Hawaii) ...

Ovo što vidite gore je slika Webb teleskopa snimljena kamerama na raketi Ariane koja ga je lansirala u svemir, netom nakon što su se njih dvoje razdvojili. (Izvor: Arianespace, ESA, NASA, CSA, CNES) Svemirski teleskop James Webb stigao je na svoje odredište u ponedjeljak, 24. januara 2022: smjestio se u orbitu oko točke zvane L2, ili druge Lagrangeove tačke, oko četiri puta udaljenije od Zemlje od Mjeseca.  Lagrangeove tačke dobile su ime po matematičaru Joseph-Louisu Lagrangeu, koji ih je 1772. otkrio kao mjesta gdje malo tijelo može orbitirati zajedno s dvije veće mase. To čini L1 i L2, najbliže Lagrangeove točke Zemlji, očiglednim mjestima  za istraživanje svemira. Ali, niti jedan svemirski objekt nije uputno staviti baš u te tačke jer su gravitacijski nestabilne.  Webb putuje duž elipse s velikom poluosom (maksimalna udaljenost između letjelice i L2) koja se kreće između 250.000 i 832.000 kilometara oko L2.   L2 je poseban iz nekoliko razloga. Nalazi se na suprot...