Quantum of Science

Sloj atoma ugljika iz grafena  čuva boje slike - i može se nanijeti i ukloniti bez oštećenja. Moderni umjetnički materijali su skloni nepovratnim promjenama boje pri izlaganju svjetlu i oksidantima. Međutim, grafen koji se može proizvoditi u tankim velikim pločama, blokira ultraljubičasto svjetlo i nepropustan je za kisik, vlagu i korozivna sredstva; stoga se može koristiti kao prozirni sloj za zaštitu umjetničkih predmeta u muzejima, tokom skladištenja i prijevoza. Naučnici s  Institute of Chemical Engineering Sciences, Foundation for Research and Technology u Grčkoj testirali su ovajgrafenski štit na slici "Triton i Nereida".  Boje na polovini slike Triton i Nereida blijedile su dok je bila u svijetloj, toploj i vlažnoj komori. One s druge polovine, koja je imala grafenski štiti su se držale čvrsto, zaštićene  tim nevidljivim "velom". Grafen  je "čudesni materijal" iz mnogo razloga, a može blokirati ultraljubičasto svjetlo, kisik i vlagu - najveće neprij...

Izvor: Munch Museum, Oslo Svijetle žute nijanse koje su nekada bile tako upadljive na čuvenoj slici "Vrisak" (ili, još bolji prevod "Krik", norveški " Skrik ") norveškog ekpresioniste Edwarda Muncha postale su  s vremenom prigušene, manje jarke. Krivac za to su hemijske reakcije potaknute vlagom. Međutim, nauka može produžiti život umjetnosti.  Munch je slikao boje zalaska sunca naj jezerima žutom bojom koja sadrži sada izblijedjeli pigment kadmij sulfid. Letizia Monico i Costanza Miliani iz Izalijanskog nacionalnog istraživačkog vijeća u Perugiji te njihove kolege analizirali su verziju Vriska koja se nalazi u Munchovom muzeju u Oslu slikajući sliku svjetlošću različitih valnih duljina. Tim je također uzeo šest sitnih ljuskica boje i sondirao ih zračenjem. Analiza je otkrila kako je žuti kadmijum sulfid na slici djelomično pretvoren u druge kadmijumske spojeve koji su bjelkaste boje. Naučnici su izveli slične analize na uzorku kadmijum...

Credit: Maria Laura Petruzzellis/Peggy Guggenheim Collection of Venice Stvaranje mekog, poroznog gela omogućilo je uklanjanje prljavštine s grubih, teksturiranih površina uljanjih slika vodećeg slikara dvadesetog stoljeća bez ostavljanja traga. Konzervatori  i restauratori umjetnina moraju balansirati na tankoj liniji između ispiranja prljavštine koja se zahvatila na umjetničkom djelu i ispiranja boje. Piero Baglioni sa Univerziteta u Firenci i njegove kolege tražili su metodu u kojoj se ne bi koristilo otapalo kako bi očistili umjetnička djela. Ova metoda bez otapala bi umanjila rizik od oštećenja.Međutim, problem je bilo naći odgovarajući materijal. Naučnici su za ovaj posao razvili poseban hidrogel - meku čvrstu tvar nalik na želatinu napunjenu vodom. To uključuje zamrzavanje mješavine polimernih molekula dugih i kratkih lanaca u vodi tokom 16 sati, a za to se vrijeme molekulie povezale u jednu  mrežu. Kraći lanci ometaju stvaranje kristala leda, sprječavaj...