Quantum of Science

Početak godine je obilježen trijumfom Kine: Kinezi su na „tamnu stranu Mjeseca“ uspjeli spustiti robotizovanu sondu Chang'e 4 i mjesečev rover Yutu   i to se dogodilo 3. januara 2019. Ova strana ima mnogo više kratera i teren je neprohodniji tako da su prethodne misije izbjegavale slijetanja na nju. Kineska svemirska agencija se odlučila na slijetanje baš tu, kako bi uradili nešto što do sada nije bilo učinjeno i pokazali su u stanju da ne kopiraju NASA i Evropsku svemirsku agenciju-ESA.   To bi trebala biti poruka svijetu kako su kineski svemirski programi sazreli i kako Kina postaje velika ekonomska,   naučna i svemirska sila. U februaru je objavljen rad u kojem naučnici objašnjavaju kako su stvorili „ hachimoji DNK “, odnosno „osmoslovnu“ dezoksiribonukleinsku kiselinu, koja pored 4 postojeća „slova“ – baza adenin, timin, gvanin i citozin, sadrži još 4 nove baze. U martu je objavljeno kako je zabilježen još jedan slučaj pacijenta u stabilnoj remisiji HIV...

Poznata je činjenica kako Sahara nekada nije bila pustinja i kako je bila zelena. Međutim, nismo znali kada je ozelenjena, koliko se prostirao zeleni pojas Sahare i koliko je dugo trajao ovaj period tzv. "afrički humidni period". Sada znamo nešto više.  Prije nekoliko hiljada godina na sjeveru Afrike je bilo dovoljno kiše da su na području Sahare bila jezera umjesto pustinje. Ljudi su lovili krupne životinje po zelenom krajoliku i crtali prizore iz svojih života na zidovima pećine. Sada su stalagmiti iz jedne marokanske spilje otkrili kako je zapravo Sahara izlgledala ne tako davno, u geološkim terminima.  Zelenilo Sahare je doseglo vrhunac prije 9000–6000 godina. Međutim, do sada nismo znali koliko se sjeverno protezala zelena Sahara, ni koliko je dugo trajala na njezinom sjevernom rubu. Sada imamo bolju predstavu kako je ono što je sad pustinja izgledalo nekad. Hai Cheng sa Xian Jiaotong univerziteta u Kini i njegov tim su proučavali tri stalagmita iz spilj...

Kako podstaći interesovanje za nauku ili samo za neku naučnu oblast, u digitalnom dobu? Odgovor je vrlo jednostavan – pomoću digitalnih tehnologija. Međutim, ovakav način približavanja nauke ljudima nije uvijek lak. U Švicarskoj, grupa naučnika sa Švicarskog instituta za bioinformatiku (Suisse Institute of Bioinformatics, Lausanne) je za obilježavanje 20 godina postojanja ove institucije, pored svega što rade, imala vremena i da smisle igricu – aplikaciju za mobilne uređaje preko koje korisnici mogu učiti više o svojim genima. Igrica se zove GenomeJumper , a dostupna je i na Google Play  i na Apple store .   Genetika i biotehnologija možda nisu prve stvari koje ćemo povezati sa igranjem igrica, ali za naučnike je dešifriranje sekvence nekog gena, proučavanje strukture nasljednog materijala i utjecanja njegovih produkata na nas upravo igra. Naučnici moraju odrediti mjesto nekog gena u genomu, na kojem se hromosomu i na kojem dijelu hromosona nalazi te odrediti se...

Izvor: Pixabay Vlakna, vlakna, vlakna...koliko ste puta čuli da trebate jesti hranu bogatu vlaknima? I to je baš istina - vlakna su veoma korisna našoj crijevnog flori, odnosno "dobrim" bakterijama. Još jedna rad, objavljen u Cell Host Microbe krajem 2019. pokazao je kako je hrana bogata vlaknima od presudne važnosti za dobar balans crijevne flore.  Kerwyn Casey Huang sa  Stanforda i njegov  tim proučavali su crijevne bakterije na miševima čija su crijeva bila naseljena mikrobovima od ljudskog donora. Pet dana je tim liječio 'humanizirane' miševe uobičajenim antibioticima, poput streptomicina i ciprofloksacina, što je, očekivano, uzrokovalo poremećaj crijevne flore.  Gustoća crijevnih mikroba pala je do 100.000x u roku od pola dana kod onih miševa kojima su davani antibiotici. Određene vrste mikroba su se počele oporavljati otprilike treći dan nakon "terapije" antibioticima, ali oporavak je bio sporiji kod miševa koji su bili na ishrani ...

vezivno tkivo tetive Ahilova tetiva je tetiva koja spaja dva mišića - gastrocnemius i soleus sa donje stranje potkoljenice. i izgleda da ona, kao i neka druga  meka tkiva može proizvesti električni napon kada ih se izloži nekom stresu, recimo, kada ih se stisne. Ovo bi otkriće moglo pomoći dijagnosticiranju nekih medicinskih problema. Naime, dugo se zna da kristali, neki poluprovodnici te suha i čvrsta biološka tkiva poput kostiju pokazuju piezoelektrični efekat. Ovaj termin označava sposobnost stvaranja električne energije kada je objekat izložen mehaničkom stresu. Otkrili su ga braća Jacques i Pierre Curie 1880.  Međutim, nismo do sada znali da i meka tkiva mogu pokazivati ovaj fenomen.  Kenji Ikushima i njegove kolege s Tokijskog univerziteta za poljoprivredu i tehnologiju testirali su efekat na uzorcima zidova aorte i srčanih zalistaka svinja i ahilovih tetiva krava. Istraživači su inducirali mehanički stres u tkivima pomoću fokusiranih impulsa ultr...

Nervne stanice u crijevima imaju veoma važnu ulogu u sprječavanju problema u radu digestivnog trakta koji su uzrokovani infekcijom salmonelom, a očituju se kao proljev i povraćanje. Zapravo, prema radu objavljenom u Cell , pod nazivom " Gut-Innervating Nociceptor Neurons Regulate Peyer’s Patch Microfold Cells and SFB Levels to Mediate  Salmonella   Host Defense" , nervne stanice - nociceptori u crijevima trig eruju neugodne signale prilikom infekcije salmonelom.  Nervne stanice koje zovemo nociceptori "nadziru" crijeva i, ako primijete probleme, pokreću odbrambeni odgovor, poput bolova u želucu. Nociceptori su senzorni neuroni koji odgovaraju na one stimuluse koji bi mogli naštetiti organizmu, proizvodeći bol.  Kako bi istražili obrambene sposobnosti ovih stanica, Isaac Chiu s Harvard Medical School u Bostonu, Massachusetts, i njegove kolege su uzgojili miševe kojima je nedostajala jedna klasa nociceptora.   Onda su ove miševe inficirali ...

Kada vam neko "ubode" poklon, onda znajte da vas zaista poznaje i voli. Uglavnom, meni su tako uboli poklon, Minamisoma uljnu kupku od Lusha (ne, ovaj tekst nije sponzorisao Lush), a ja sam kao svaki nerd morala da pogledam sastav. I u sastavu  i priči o ovom proizvodu piše kako sadrži repičino ulje, koje je zapravo porijeklom iz mjesta Minamisoma u Japanu, a koje se nalazi u prefekturi Fukushima, oko 25km sjeverno od nuklearne elektrane Fukushima Daiichi I. Minamisoma Lush uljana kupka, izvor: FB page Lush UK Većini nas je još svježe sjećanje na nesreću i oštećenje ove nuklearne elektrane koje je bilo posljedica Tohoku zemljotresa jačine 9 stepeni Rihterove skale i posljedičnog cunamija 11. marta 2011. Dio stanovnika mjesta će napustiti grad, a dio će ostati. Utvrđeno je kako je područje Minamisome kontaminirano radioaktivnim cezijumom, Cs-137. Ovaj izotop je nađen u govedini iz Fukushima prefekture, ali i u biljkama, posebno visoke koncentracije su pro...

  Metoda: anketni listić Opštine u kojima smo radili anketu smo skupili u iduće kohorte: -Republika Srpska (Doboj, Banjaluka, Trebinje, Sokolac, Trnovo, Pale, Istočni Stari Grad, Istočno Novo Sarajevo i Istočna Ilidža). Opština Bijeljina je izuzeta iz sume odgovora jer su tu publiku činili učenici 5. i 7. razreda te nije bilo moguće provesti validnu anketu koja neće dati lažno negativne rezultate pošto se ovaj uzrast još nije sreo sa većinom termina iz ankete. Učenici iz Trnova su bili iz osnovne škole, ali 9. razred te se anketa mogla provesti -Kanton Sarajevo (Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža) -Mostar -Tuzlanski kanton: samo Tuzla   1.        Zemlja se okreće oko Sunca   -u RS je zabilježen 100% odgovor „da“ na ovo pitanje, dok je u FBiH bilo variranja od 2% (Kanton Sarajevo) do čak 9% (Tuzla) za odgovor „ne“. U Brčko Distriktu nije bio zabilježen niti jedna „ne“ odgovor, ali je bilo 4% „ne znam“. Moguć...

Jedna vijest o kvantnim kompjuterima početkom decembra je prošla malo ispod radara. Naučnici sa Univerziteta Chichago, sa Pritzker škole molekularnog inženjerstva, demonstrirali su da mogu uspješno kontrolisati kvantna stanja unutar silicijevog karbida.  U časopisima Science i Science Advances , objavljeni su radovi grupa Davida D. Awschaloma  sa Univerziteta Chichago u kojima se opisuje kako je grupa uspjela kontrolisati spin - jednu od kvantnih osobina i to u poluprovodniku.  Veoma je važno da su to uradili na poluprovoniku te bi njihov rad mogao omogućiti stvaranje ekonomski održivijih kvantnih kompjutera jer se oni danas zasnivaju na egzotičnim materijalima, poput egzotičnih stanja materije - superprovodnika.  Kvantna stanja u silicij-karbidu  imaju i sposobnost emitiranja pojedinih čestica na talasnim dužinama u blizini telekomunikacijskog pojasa, što ih čini prikladnim za prenos na daljinu putem mreže s optičkim vlaknima, kakve se danas k...

Swiss Federal Institute of Technology, Zurich/Erlich Lab LLC, Israel Naučnici su napravili 3D printanog zeku od poliestera koji je sadržavao informaciju kako napraviti samog sebe. Suštinski, uradili su ono što DNK radi stalno, pa čak i upravo u vama u ovom trenutku.  Timovi Roberta Grassa sa Švicarskog Federalnog tehnološkog instituta u Zürichu ( Swiss Federal Institute of Technology)  i Yaniva Erlicha iz Erlich Lab u Izraelu, kompanije koja se bavi potencijalom  DNK za skladištenje podataka, malo su se poigrali sa 3D printerima i stvorili nešto jako zanimljivo. Dakle, DNK pomoću ona 4 "slova" - A, C, T i G ne samo da kodira proteine, nego i kodira svoju vlastitu replikaciju. Suštinski, DNK je kopija kopije koja je postala original, a život na Zemlji je palimpsest sačinjen od ova četiri slova.  Ove četiri baze-slova DNK baze su korištene za kodiranje 45-kilobajtnih uputa za pravljenje zečića, a zatim je sintetizovan odgovarajući slijed DNK. DN...

Nedostatak sna negativno utječe na mnoge stvari u našem organizmu: na imunološki odgovor, na osjetljivost na bol, na kardivaskularni sistem...čak nas čini podložnijim da želimo jesti kaloričnu hranu (i to obično kaloričnu nezdravu hranu). Međutim, rad iz eLife pokazuje kako se to dešava usljed promjena u mozgu u načinu percepcije mirisa. Dolazi do povećanja razine nekih molekula iz endokanabinoidnog sistema, a ovaj sistem utječe na percepciju mirisa. Upravo je miris hrane ono što pobuđuje našu želju za jelom ili da želimo neku hranu. Naučnici, predvođeni Thorsenom Kahntom sa  Northwestern University’s Feinberg School of Medicine u Chicagu su zamolili  25 zdravih dobrovoljaca  da spavaju ili 4 sata ili 8 sati po noći. Četiri sedmice kasnije, dobrovoljci su ponovili eksperiment, ali oni koji su spavali 4 sata u toku prvog kruga spavali su 8 sati i obrnuto. Sljedeće večeri, dobrovoljci su dali uzorke krvi.  izvor: Pixabay Dobrovoljci uskraćeni za...

Postoje stvari koje jako zbunjuju fizičare i onda oni svojim istraživanjima zbunjuju nas. Možda nama te stvari ne znače puno, ali jako su važne - i to ne samo fizičarima.  Recimo, problem leži u činjenici da masa nukleusa svega 9% dolazi od mase kvarkova koji čine protone i neutrone. Jednostavno, u kosmosu postoji jedan dio neobjašnjene normalne mase, one koju ne zovemo tamna materija. Mase koja čini mene, vas, svijet oko nas. Masa elektrona je zanemarljivo mala tako da masa atoma uglavnom potječe od nukleusa.  Higgsov mehanizam - mehanizam interakcije elementarnih čestica sa Higgsovim poljem oko Higgsovog bozona, objašnjava samo masu elementarnih čestica i to je bit detekcije ove čestice 2019. godine. Ali to nije dovoljno. Objašnjava, recimo, masu kvarkova, ali masa kvarkova ne objašnjava masu nukleusa atoma. Dakle, sad je, nadam se jasnije, važnost rješavanja ovog problema u fizici.  Masa protona iznosi oko 938 MeV/ c 2   a dobar dio te mase do...

Koja je molekula nastala prije - ribonukleinska ili dezoksiribonukelinska kiselina? Dosta dokaza upućuje na to da je prva ipak bila RNK. A sada smo ribozu - jednu od komponenti RNK pronašli i u meteoritima.  Ovo otkriće je objavljeno u novembru 2019. godine,  u Zborniku Nacionalne akademije nauka ( Proceedings of the National Academy of Sciences - PNAS) , pod naslovom " Extraterrestrial ribose and other sugars in primitive meteorites" . Rad podupire ideju da su mnogi "sastojci života" došli na Zemlju putem interplanetarnih objekata kakvi su meteoriti tj. sa asteroida - matičnih objekata od kojih nastaju meteoriti. Naravno, već je pokazano kako se na meteoritima nalaze neke organske molekule, ali do sada nikada nije pronađena riboza. U eksperimentalnim uslovima, opisanim 2016. u jednom radu u časopisu Science , pokazano je kako bi teoretski riboza mogla nastati u uslovima meteora i kometa.  Američko-japanski tim  je otkrio šećere analizirajući u...