Ishrana bogata vlaknima ubrzava oporavak mikrobioma nakon terapije antibioticima

Izvor: Pixabay


 Vlakna, vlakna, vlakna...koliko ste puta čuli da trebate jesti hranu bogatu vlaknima? I to je baš istina - vlakna su veoma korisna našoj crijevnog flori, odnosno "dobrim" bakterijama. Još jedna rad, objavljen u Cell Host Microbe krajem 2019. pokazao je kako je hrana bogata vlaknima od presudne važnosti za dobar balans crijevne flore. 


Kerwyn Casey Huang sa  Stanforda i njegov  tim proučavali su crijevne bakterije na miševima čija su crijeva bila naseljena mikrobovima od ljudskog donora. Pet dana je tim liječio 'humanizirane' miševe uobičajenim antibioticima, poput streptomicina i ciprofloksacina, što je, očekivano, uzrokovalo poremećaj crijevne flore. 

Gustoća crijevnih mikroba pala je do 100.000x u roku od pola dana kod onih miševa kojima su davani antibiotici. Određene vrste mikroba su se počele oporavljati otprilike treći dan nakon "terapije" antibioticima, ali oporavak je bio sporiji kod miševa koji su bili na ishrani siromašnoj vlaknima.

Kod miševa je zabilježen i još jedan efekat - miševima koji su živjeli u grupama, kolonijama, crijevni mikrobiom se brže oporavio, od onih miševa koji su bili smješteni odvojeno. Vrlo vjerovatno da izmet u kolonijama doprinosi tome da se bakterije brže nasele. 

Autori sugerišu da dijeta siromašna vlaknima i visok nivo higijene uobičajen u našem zapadnom društvu mogu spriječiti ili usporiti oporavak mikrobioma kod ljudi koji su uzimali antibiotike. Dakle - umjesto puke potrošnje probiotika nakon terapije antbioticima, radije jedite hranu bogatu vlaknima, voće i povrće i - ne budite previše čisti. 


Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Kreacionizmi i inteligentni dizajn: infantilni pristup nauci kao "rješenje" za sva pitanja čovječanstva

Slika
Da, bila sam na predavanjima Tomislava Terzina koja je prošle sedmice održao u Sarajevu. Smatram da je biti na predavanju nekoga ko zastupa poziciju kreacionizma ili inteligentnog dizajna kulturološki kuriozitet te da svako ko se ozbiljno bavi pisanjem o nauci mora vidjeti i to čudo jer jednostavno, morate vidjeti sa čim se suočavate, a ne na slijepo konstatovati stavove ljudi koji imaju ovakvu poziciju. Naime, ima mnogo kreacionizama i inteligentih dizajna i glup je potez jedne optuživati za ideje koje brane druge frakcije.  Dakle, prvo malo o Terzinu. Kao prvo nije nimalo nesimpatičan - blag je, pastozan, mogao bi biti sjajan pop. Ako ga zamišljate kao ekscentrika a la Semir ili da je nekakav  psycho - razočaraću vas. Kada priča o genetici, strukturi DNK, restriktivnim enzimima, rekombinatnoj DNK, predavanja su mu tačna, jasna i bez nekih prevelikih pojednostavljenja. Ipak, čovjek je molekularni biolog. Zanimljivo je da je on više na strani inteligentnog dizajn...
Pročitajte više

Frka oko Jablaničkog jezera

Slika
Jablaničko jezero trenutno, izvor: Al Jazeera Balkans Pošto vidim da su svi bijesni sa ovim oko Jablaničkog jezera: jeste, ružna je slika. Međutim, koliko ja shvatam i koliko sam se raspitivala kod ljudi su na jezeru, Elektroprivreda i uprava akumulacije su morale to uraditi da ne bi došlo do presušivanja u donjim tokovima, Akumulacija je vlasništvo Elektroprivrede i nije prirodni ekosistem. Pustinja koju ste vidjeli na uskukalim snimcima Al Jazeere će se obnoviti uz malo sreće, ako bude snijega i kiša. Nemojte previše plakati za populacijom smuđa - to nije riba koja pripada slivu Neretve. Unesen je u Jablaničkom početkom osamdesetih, a to su uradili nesavjesni ribari. Ispalo je da je smuđ kompeticija autohtonoj i endemičnoj neretvanskoj mekousnoj pastrmci koja je potisnuta. Ipak, ribolovci su uporno nastavljali poribljavanje smuđem. Nažalost, nakon ovoga, populacija smuđa je uništena, kao i drugih riba, a kako je smuđ, pored šarana, postao praktično jedina riba u jezeru, t...
Pročitajte više