Piezoelektrični efekat postoji i kod mekih tkiva

vezivno tkivo tetive
Ahilova tetiva je tetiva koja spaja dva mišića - gastrocnemius i soleus sa donje stranje potkoljenice. i izgleda da ona, kao i neka druga  meka tkiva može proizvesti električni napon kada ih se izloži nekom stresu, recimo, kada ih se stisne. Ovo bi otkriće moglo pomoći dijagnosticiranju nekih medicinskih problema.

Naime, dugo se zna da kristali, neki poluprovodnici te suha i čvrsta biološka tkiva poput kostiju pokazuju piezoelektrični efekat. Ovaj termin označava sposobnost stvaranja električne energije kada je objekat izložen mehaničkom stresu. Otkrili su ga braća Jacques i Pierre Curie 1880. 

Međutim, nismo do sada znali da i meka tkiva mogu pokazivati ovaj fenomen. 
Kenji Ikushima i njegove kolege s Tokijskog univerziteta za poljoprivredu i tehnologiju testirali su efekat na uzorcima zidova aorte i srčanih zalistaka svinja i ahilovih tetiva krava. Istraživači su inducirali mehanički stres u tkivima pomoću fokusiranih impulsa ultrazvučnih talasa. Pomoću sićušne antene, tim je otkrio rezultirajuće elektromagnetske talase proizvedene piezoelektričnim učinkom. Što su jači ultrazvučni valovi i naprezanja, to je jači bio signal koji je antena detektovala.

Detekcija piezoelektričnih fenomena u mekim tkivima bi se jednog dana mogla upotrijebiti za otkrivanje fibroze - ožiljaka tkiva koji oštećuje organe. 

 Rad je objavljen u Physics Review Letters početkom decembra 2019. pod naslovom "Electric Polarization of Soft Biological Tissues Induced by Ultrasound Waves".

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Kreacionizmi i inteligentni dizajn: infantilni pristup nauci kao "rješenje" za sva pitanja čovječanstva

Slika
Da, bila sam na predavanjima Tomislava Terzina koja je prošle sedmice održao u Sarajevu. Smatram da je biti na predavanju nekoga ko zastupa poziciju kreacionizma ili inteligentnog dizajna kulturološki kuriozitet te da svako ko se ozbiljno bavi pisanjem o nauci mora vidjeti i to čudo jer jednostavno, morate vidjeti sa čim se suočavate, a ne na slijepo konstatovati stavove ljudi koji imaju ovakvu poziciju. Naime, ima mnogo kreacionizama i inteligentih dizajna i glup je potez jedne optuživati za ideje koje brane druge frakcije.  Dakle, prvo malo o Terzinu. Kao prvo nije nimalo nesimpatičan - blag je, pastozan, mogao bi biti sjajan pop. Ako ga zamišljate kao ekscentrika a la Semir ili da je nekakav  psycho - razočaraću vas. Kada priča o genetici, strukturi DNK, restriktivnim enzimima, rekombinatnoj DNK, predavanja su mu tačna, jasna i bez nekih prevelikih pojednostavljenja. Ipak, čovjek je molekularni biolog. Zanimljivo je da je on više na strani inteligentnog dizajn...
Pročitajte više

Frka oko Jablaničkog jezera

Slika
Jablaničko jezero trenutno, izvor: Al Jazeera Balkans Pošto vidim da su svi bijesni sa ovim oko Jablaničkog jezera: jeste, ružna je slika. Međutim, koliko ja shvatam i koliko sam se raspitivala kod ljudi su na jezeru, Elektroprivreda i uprava akumulacije su morale to uraditi da ne bi došlo do presušivanja u donjim tokovima, Akumulacija je vlasništvo Elektroprivrede i nije prirodni ekosistem. Pustinja koju ste vidjeli na uskukalim snimcima Al Jazeere će se obnoviti uz malo sreće, ako bude snijega i kiša. Nemojte previše plakati za populacijom smuđa - to nije riba koja pripada slivu Neretve. Unesen je u Jablaničkom početkom osamdesetih, a to su uradili nesavjesni ribari. Ispalo je da je smuđ kompeticija autohtonoj i endemičnoj neretvanskoj mekousnoj pastrmci koja je potisnuta. Ipak, ribolovci su uporno nastavljali poribljavanje smuđem. Nažalost, nakon ovoga, populacija smuđa je uništena, kao i drugih riba, a kako je smuđ, pored šarana, postao praktično jedina riba u jezeru, t...
Pročitajte više