Quantum of Science

Donedavno smo morali naglašavati da nema genetički modificiranog paradajza - bio je jedan, sorta zvana FlavrSavr (flavor saver, "spasilac okusa", paradajz koji je imao produženi život na policama supermarketa), ali joj je patent istekao, i više se ne proizvodi. No Japan je odlučio da napravi svoj GMO paradajz i to, ni manje ni više, ljekovit.  Japanska start-up kompanija Sanatech Seed Co, u saradnji s Univerzitetom Tsukuba, razvila je novu sortu genetički modifikovanog paradajza koji će postati prva GM hrana u komercijalnoj upotrebi u Japanu, a koja je razvijena korišćenjem tehnike editovanja genoma. U poređenju s konvencionalnim sortama paradajza, ovaj je modifikovan tako da proizvodi pet puta više gama aminobuterne kiseline (GABA), molekule čija se funkcija u ljudskom organizmu povezuje s regulacijom prenosa nervnih impulsa i kontrolom normalnih vrednosti krvnog pritiska. Konvencionalni paradajz ima gen koji ograničava razinu GABA. Kompanija je koristila tehnologiju za ur...

Fotosinteza - taj nevjerovatni, kompeksni proces u kojem biljke od fotona i ugljičnog dioksida stvaraju šećere je proces na kojem počiva život na Zemlji. Međutim, toplota i suša uzrokuju stres za biljke i one na većim temperaturama ne mogu biti tako efikasne u ovoj konverziji.  Međutim, genetičko inženjerstvo može pomoći biljkama da se bolje nose sa većim temperaturama. Jaka toplota i svjetlo remete funkciju određenih podjedinica fotosistema II  i fotosinteza se u takvim uslovima zaustavlja. Gen za jednu od podjedinica, zvanu D1, nalazi se u genomu samih hloroplasta (ne zaboravimo - hloroplasti osim pigmenta hlorofila imaju u svoju DNK) i kada bi biljke proizvodile D1 u suvišku, to bi moglo amortizirati problem i pomoći u fotosintezi.  Teoretski, moguće je editovati i gene hloroplasta, ali je to mnogo pipljivije nego editovati gene u nuklearnoj DNK. Zato su se naučnici opet okrenuli nuklearnog DNK i mijenjali ono što im je bilo lakše. Tim koji je pre...

Većina GMO koje danas imao na tržištu su GMO varijante industrijskih biljaka, poput kukuruza, pamuka i soje. Tu je nekoliko hortikulturnih varijanti i postoji GMO patlidžan i papaja. Također, većina GMO je usmjerena na to da su otporni na pesticide (Bt variajnte), ali zapravo obećanje da će GMO davati hranljivije i produktivnije usjeve, ostalo je vrlo daleko, najviše zbog širenja straha od GMO tehnologije i sabotiranja koje radi anti-GMO pokret. Upravo zbog toga ni zlatna riža nije još komercijalna. Ipak, zanimljivo je da i trenutni GMO usjevi trebaju manje površine obradivog zemljišta nego klasični hibridi i organski uzgojeni usjevi. No, postoji još jedan razlog zašto nema produktivnijih GMO usjeva - jednostavno, vrlo je teško targetovati geni koji bi bili odgovorni za povećanje mase uroda, jer ova osobina zavisi o finom tjuningu mnogo gena.  Ipak, nedavno su naučnici uspjeli stvoriti GMO kukuruz koji daje za 10% viši urod, bez obzira na uslove rasta, targetujući gen ...

Kako bi bilo napraviti neki  ljuti sos sa paradajzom? Možda u budućnosti, ako budete imali volju kulinarski eksperimentirati sa genetički modificiranim organizmima, nećete morati kupovati posebno paradajz, a posebno ljute papričice.  Naučnici su na putu da stvore - ljuti paradajz! Da, dobro ste čuli, Sočan kao paradajz, a ljut kao one male jalape ñ o papričice. Naučnici u Brazilu su već ponešto eksperimentirali i sa paradajzom i sa paprikom. Tim  Agustina Zsögöna  sa Odsjeka za biologiju biljaka Univerziteta   Viçosa  je već prošle godine pomoću CRISPR metode uspio u svega nekoliko generacija pripitomiti divlji paradajz i proizvesti biljke koje daju veće i sočnije plodove nego divlja biljka. Međutim, u nešto novijem radu, objavljenom u Trends in Plant Science , tim opisuje genetičke-metaboličke puteve stvaranja ljutine. Paprike ljutinu duguju postojanju jedinjenja zvanog kapsaicin te srodnih jedinjenja (kapsaicinoidi). Sam kapsaicin je po ...

Naučnici su genetički modificirali koke da nose jaja u kojima ima proteina važnih za terapiju nekih vrsta tumora. Zapravo, sama metoda kojom je ovo urađeno nije ni inovativna ni bombastično šokantna - radi se o danas vrlo uobičajenoj proceduri. Naučnici sa Univerziteta u Edinburghu su ubacili ljudske gene u DNK domaće kokoši, praktično "sakrili" fragmente ovih gena u genom kokoši. Rad je objavljen u časopisu BMC Biotechnology (izdavač Springer Nature), pod naslovom " A chicken bioreactor for efficient production of functional cytokines " . Zapravo, jaja ovih transgenetičkih koka su postala bioreaktori u kojima se nalaze dva moćna citokina, proteini manje molekularne mase koji imaju veliku ulogu u staničnom signaliranju i imunomodulaciji. Proteini se nalaze u bjelancetu jaja ovih GMO koka. Prvi gen koji je ubačen jeste gen za INFalpha 2b, jedan interferon koji ima antivirusnu ulogu, a pod imenom Intron-A se koristi u terapiji hepatitisa B i C, multip...

Skraćenica GMO stoji za genetički modifikovane organizme tj. genetički modificirane organizme. Napravimo samo jednu malu digresiju jer treba reći da se u medijima, svakodnevnom životu, pa čak i u zakonskom aktima susreće uglavnom  nepravilan termin „genetski modifikovani organizmi“ , međutim, treba naglasiti da ovaj termin dolazi od riječi genetika i da pridjevi od ove riječki glase „genetički“ a ne genetski. PPogledajte i animirani video o GMO: Dakle, šta su to genetički modificirani organizmi? To su svi oni organizmi kod kojih je genetički materijal – obično je to DNK – promijenjena na način koji se rijetko može dogoditi u prirodi. U užem smislu, GMO su organizmi dobijeni pomoću tehnologija manipulacije genetičkim materijalom tj. tehnologija genetičkog inženjerstva, poput rekombinantne DNK ili tehnologije zvane CRISPR. Dakle, GMO u užem smislu su biotehnologija. Međutim, u širem smislu, sve ono što su ljudi uzgojili procesom vještačkog odabira ili metodama stvara...

Madagaskarski zimzelen, izvor: By Joydeep, CC BY-SA 3.0, via Wikimediacommons   Jednostavno nije tačna tvrdnja kako klasična moderna medicina ne prihvata lijekove bazirane na prirodnim sastojcima, lijekove iz biljaka, kao što to tvrde pristaše "holističke medicine". Primjer za to su citostatici, od kojih se neki dobijaju iz biljaka. Međutim, problem je to što se iz biljaka ne mogu dobiti dovoljne količine aktivne supstance, što poskupljuje cijenu citostatika i terapije. Zato su se naučnici okrenuli pokušajima stvaranja tih materiaj pomoću genetički modificiranih organizama, prije svega, nekih bakterija i kvaščevih gljivica. No, proces dobijanja ovih tvari čest je kompliciraniji, nego, primjerici, proces dgobijanja insulina, jer je insulin protein i potrebno je u bakteriju ili kvasac ubaciti samo jedan gen, dok su tvari koje djeluju kao citostatici jednostavnije građe, ali nisu proteini, te postoji niz gena koji kodiraju niz enzima koji, opet, učestvuju u s...

Polje, uljane repice jedne od kultura koja postoji u genetički modificiranoj varijanti Od svih jahača antinaučne apokalipse najpoznatiji su protivnici genetički modificiranih organizama (GMO) i hrane, pa čak i produkata koji se ne koriste u ishrani, ali su porijeklom od GMO. Zapravo, vrlo je lako postati anti-GMO i često čak i ljudi koji imaju diplome iz oblasti prirodnih nauka zauzimaju stavi protiv GMO. Možete imati fizičare koji se protive GMO, ali i biologe, posebno biologe usmjerene na ekologiju.  Šta ljude odbija od GMO? Odgovor je vrlo jasan - najčešće je to strah, baziran na poluistinima, nestručnom i namjerno lošem tumačenju toga šta su GMO te potpunim neistinama i bedastoćama. Kao i u slučaju antivakcinalnog pokreta, stav protiv genetički modifikovanih organizama privlačan je jednako i simpatizerima i lijevih i liberalnih političkih opcija, kao i simpatizerima  i desnih i konzervativnih opcija. Međutim, kako vidimo, nauka se ne bazira na nečijoj ide...

Izvor ilustracije: Genetic literacy project, https://geneticliteracyproject.org Pseudonauka je pozicija koja koristi naučne termine, predstavlja ne-naučne stvari i vjerovanja kao naučne spoznaje. Pseudonauka često zauzima stav kako zvanična nauka, naučna zajednica ne prihvata "spoznaje" pseudonauke jer nije spremna za to, jer je zvanična nauka bliska vladajućim strukturama i da se svaka novotarija i epohalna promjena ismijavaju u zvaničnim krugovima.  Da, to je bio slučaj sa teorijom evolucije i mnogim drugim naučnim spoznajama. Međutim, zaključivanje po analogiji i nije najbolji način zaključivanja, ali jeste jedan od najlakših i najbržih. Vrlo često zagovornici pseudonaučnih teza citiraju Arthura Schopenhauera, koji je rekao da istina uvijek prolazi 3 stepena: prvo bude ismijana, zatim joj se agresivno suprotstavlja i na kraju bude prihvaćena. Međutim, teza da, primjerice "voda pamti" nikada neće proći 3. stepen.  Ova teza je vrijedna ismijavanja i t...