Quantum of Science

  Komitet za dodjelu Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu je odlučio dodijeliti ovu nagradu za otkriće receptora za temperaturu i dodir Davidu Juliusu i Ardemu Patapoutianu – za razumijevanje toga kako osjećamo svijet oko sebe. Svijet osjećamo čulima, na naš mozak obrađuje informacije koje mu čula „pošalju“. Grlimo se, rukujemo, a osjećaj bola nas informiše o opasnosti. Svijet doživljavamo kroz čula, stupamo u interakciju s drugima preko čula. Pa ipak, dugo nismo znali mnogo o tome koji procesi omogućavaju sve ovo. Ono što je neobično u slučaju ovih dobitnika jeste do da nisu prestari i da nisu predugo čekali na Nobelovu nagradu: Julius je većinu svog rada za koji ćee mu biti uručena nagrada obavio potkraj devedesetih i početkom 2000—tih, a Patapoutian između 2010. i 2015. Julius je rođen 1955. u New Yorku, a Pataputian 1967. u Bejrutu. Njihov rad je identificirao nekoliko jonskih kanala koji su važni za mnoge fiziološke procese,   koji pored toga što nas informišu...

Kada neko spomene fake news, među prvim stvarima koje nam padnu na pamet su teme iz politike i mnoge druge "teške teme". No, lažne vijesti, dezinformacije, netačne, a potencijalno i opasne stvari vrebaju i u drugim oblastima, na mjestima gdje odlazimo da potražimo savjete o zdravlju, ljepoti i ishrani, pa čak i na sadržajima o kućnim ljubimcima. Niti jedan oblik vijesti nije imun na laž. Vjerovatno pratite stranice posvećene modi, šminkanju, ishrani, fitnesu, automobilima i igricama. Da li ste do sada naletili na nešto za šta vam je bilo jasno da je "fejk"? Dezinformacije i netačnosti nastaju na različite načine. Ponekada sami mediji prenesu neistinitu informaciju bez provjere, a u nekim slučajevima pojedinac ili grupa ljudi   namjerno kreiraju dezinformaciju koja se potom plasira u online prostoru. Širenju takvih informacija doprinose i osobe sa statusom poznate ličnosti koje daju izjave nebazirane na nauci i dokazima, ali se njihove riječi svejedno br...

Patohistološki slajd glioblastoma mulliforme IV Glioblastom je tip tumora mozga za koji do danas nije pronađena efikasna terapija, a stopa preživljavanja unutar 5 godina je veoma niska. Smrt senatora Johna McCaina je bila podsjetnik kako nauka veoma malo zna o ovom obliku tumora i da, za sada, može veoma malo pomoći oboljelima. Smrt senatora Johna McCaina je privukla pažnju javnosti na jednu bolest o kojoj se malo priča, a kada se priča, priča se sa strahopoštovanjem: glioblastom. Glioblastom (glioblastoma multiforme, GBM - gradus IV) spada u najagresivnije oblike tumora moždanog tkiva, a nastaje usljed poremećaja stanica mozga od kojih nastaju tzv. „potporne stanice“ (glija stanice, astrociti i oligodendrociti). Drugim riječima, mutacije određenih tipova matičnih stanica moždanog tkiva su uzrok ovog oblika tumora. Čini oko 15% svih tumora mozga. Procjenjuje se da od glioblastoma godišnje oboli 3 od 100 000 ljudi te da je ovaj oblik tumora češći kod muškaraca neg...

Iz farmaceutskog giganta GlaxoSmithKline (GSK) 2018. je stigla vijest da investiraju 300 miliona dolara u kompaniju koja se bavi sekvencioniranjem ljudskog genoma 23andMe .     Cilj saradnje ove dvije kompanije je rad na otkrivanju novih djelotovornih terapija koje bi mogle unaprijediti živote miliona ljudi. Spomenute kompanije su već sarađivale na istraživanjama i analizama vezanim za LRRK2 gen, koji je povezan sa nekim slučajevima Parkinsonove bolesti. GSK je nastojao razviti lijek specijalno namijenjen pacijentima sa Parkinsonovom bolešću koji imaju rizičnu varijantu spomenutog gena, što bi omogućilo da terapija za njih bude ciljana i efikasnija. Međutim, za testiranje lijeka im je bilo potrebno oko 100 pacijenta sa ovim specifičnim i relativnom rijetkim oblikom bolesti. Ono što je za GSK bilo skoro pa nemoguće, za 23andMe je bilo na dohvat ruke, jer su u bazi podataka već imali oko 250 korisnika sa upravo ovom varijantom gena. No, obavještenje o saradnji j...

Figure 1 screenshot, Izvor: Figure 1 Odnedavno je i u našem regionu dostupna besplatna aplikacija Figure1 , koja omogućava zdravstvenim radnicima da postavljaju i dijele fotografije različitih zdravstvenih stanja te da diskutuju o slučajevima. Aplikacija je prvo bila dostupna samo na području Sjeverne Amerike, ali se pokazala korisnom, te je sada mogu skinuti i svi zainteresovani iz Evrope. Može se naći na AppStore i GooglePlay. Teme su poredene prema specijalnostima ili prema anatomiji, a sama aplikacija predstavlja svojevrsnu interaktivnu medicinsku enciklopediju. Međutim, već u startu su neki eksperti su izrazili bojazan kako bi ova aplikacija mogla narušiti imperativ povjerljivosti između doktora i pacijenta te ugroziti privatnost. Tvorac ove aplikacije je Dr Josh Landy, internista iz Toronta, kojeg interesuju multimedijalni pristupi zdravstvenoj zaštiti . U Figure 1 ne dopuštaju otkrivanje informacija o pacijentu, poput dana rođenja, imena ili lica. Dr Josh Landy k...