Quantum of Science

Izvor: Pixabay Bojan Šošić, dipl. psiholog, član Odbora za psihijatrijska i neurološka istraživanja Odjeljenja medicinskih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine; član Stručnog odbora Udruženja za uzajamnu pomoć u duševnoj nevolji TK „Feniks“ i član Društva "Nauka i svijet". Razgovarala: Jelena Kalinić Krajem 2019. godine u Kini su zabilježeni prvi slučajevi zaraze virusom za koji se ispostavilo da spada u grupu koronavirusa te da, kao i njegovi „srodnici“ koji su se pojavili od 2002. godine, SARS i MERS, potencijalno izaziva teški akutni respiratorni sindrom (eng. SARS – Severe Acute Respiratory Syndrome). Virus je tako nazvan SARS-CoV-2 , a bolest prema godini kada se javila nazvana COVID-19 (eng. Coronavirus disease – 19). Ovaj virus spada u grupu tzv. RNK virusa i jednostavnost u njihovoj građi povećava vjerovatnoću mutiranja, odnosno javljanja u obliku koji do sada nije postojao. Prema raspoloživim genetičkim nalazima, genske sekvence...

„Sa tipičnom ljudskom perverzijom, skoro uvijek želimo da budemo u godinama u kojima nismo.“ Desmond Morris Autor: Bojan Šošić, psiholog Svjetski dan mentalnog zdravlja, 10. oktobar/listopad, obilježava se na inicijativu Svjetske federacije za mentalno zdravlje od 1992. godine. Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja je „Mladi i mentalno zdravlje u svijetu koji se mijenja“. A kako se to svijet zapravo mijenja? „Svijet je nazadovao, djeca više ne slušaju svoje roditelje.“ Ova izjava danas zvuči trivijalno, ali to je napisao i jedan egipatski sveštenik prije oko šest hiljada godina. Slična izjava pripisuje se i Sokratu. Problemi jaza među generacijama svakako rezoniraju s društvenim promjenama i „duhom vremena“, ali vječitost tog pitanja o kojoj svjedoči dati navod, vjerovatno ima uporište u nekim temeljnim procesima koji se odnose na tok razvoja ličnosti i koji dovode do izvjesnih neslaganja između mladih i onih koji to više nisu. Buntovništvo u adoles...

„Samo onaj dan sviće, za koji smo budni.“ Thoreau Autor: Bojan Šošić, psiholog Ponašanje čovjeka je ogroman izazov za nauku. Nije nimalo utješno što javnost često otvara arenu s potrebom i pitanjima da se objasne neka ponašanja, koja izlaze iz okvira onoga što se, makar u statističkim terminima , može smatrati normalnim. Mediji u takvim primjerima nalaze priliku za brzo vezivanje pažnje pa se brzo ispostavi da kolaju ne samo upitna tumačenja, već i sumnjive tvrdnje koje pretenduju da odražavaju činjenice. U slučajevima za javnost bizarnih krivični h djela, tragedija ljudske sudbine, desi se da je teže od zadatka objašnjavanja ponašanja ispoljenih u trenucima krajnjeg rastrojstva (a obično i patnje ! ), objasniti potrebu medija da plasiraju nesažvakana mnijenja zapakovana nekad u formu intervjua (premd a se dogodi da zbog izostanka navodnika ne znate šta je upitani stvarno rekao), s natruhama termina koje bi da izrečenom mišljenju opravdaju epitet stručnog. Tako onda ...