Quantum of Science

A sada, ne baš lijepe vijesti:    stotine gena za rezistenciju na antibiotike nalaze se u bakterijama koje žive u crijevima dojenčadi. Uzimanje  antibiotika tokom kasne trudnoće utječe na takve gene u mikrobiomu dojenčeta. U ljudskim crijevima žive milijarde i milijarde bakterija, a mnoge od njih imaju i gene koji im pomažu u borbi protiv antibiotika te ih čine rezistentnim na antibiotike. Ove grupe gena, kao i način na koji se nasljeđuju i prepisuju nazivamo "rezistom". Inače, ovo je pojam koji se koristi za dva potpuno drugačija koncepta - gene koji omogućavaju rezistenciju na antibiotike kod bakterija, ali i geni organizma koji mu omogućavaju da bude otporniji na viruse i bakterije. I ova dva rezistoma ne teba miješati. Vratimo se početku priče - mikrobiomu dojenčadi. Kako bi istražio kako rezistencija na antibiotike nastaje kod bakterija koje borave u nekoj osobi, Søren Sørensen s Univerziteta u Kopenhagenu i njegov tim analizirali su uzorke stolice 662 jednogodišnjak...

Rezistencija na antibiotike se danas često naziva „tiha pandemija“, a odnosi se na pojavu da mnoge patogene bakterije stiču otpornost na postojeće antibiotike. Svjetska zdravstvena organizacija je proglasila ovu pojavu jednom od 10 najvećih prijetnji čovječanstvu, problemom koji se mora hitno adresirati. Antimicrobial resistance - AMR - odnosno, "rezistencija na antibiotike" nastaje kao posljedica evolucije bakterija koja im daje otpornost na nama do sada poznate lijekove koji na različite načine uništavaju bakterije.Takve bakterije, koje imaju otpornost na lijekove, nazivamo "superbakterije" (superbugs). Nemamo novih antibiotika i malo se ulaže u pronalaženje novih antibiotika te nam je sada jedini način borbe racionalna upotreba do sada postojećih lijekova. Neke od bolesti koje su uzrokovane bakterijama su tuberkuloza, veliki kašalj, tetanus, niz bakterijskih spolnih bolesti te kuga. Danas već ima nekoliko tipova uzročnika tuberkuloze koji su rezistentni na anti...

Izvor: Pixabay/Sasint Grupa švicarskih istraživača, pod vodstvom Univerzitetskih bolnica u Ženevi ( University Hospitals of Geneva -  HUG), Univerziteta u Ženevi (UNIGE) i Univerzitetske bolnice u Zürichu, pokazuje da više od 50% pacijenata koji su primili transplantaciju organa može razviti ozbiljne infekcije - bakterijskog porijekla u 60% slučajeva -unutar prve godine nakon transplantacije. Iako je trenutno u Švicarskoj broj multirezistentnih bakterijskih infekcija za sada malen, trend je vrlo alarmantan s obzirom na progresiju rezistencije na antibiotike u cijelom svijetu. Gotovo 3000 ljudi bilo je uključeno u ovu studiju, koja je trajala od 2008. do 2014. godine, tj. uključila je gotovo sve pacijente na transplantaciji u Švicarskoj, kao dio Studije švicarske kohorte za transplantaciju ( Swiss Transplant Cohort Study - STCS).  Studija je pokazala znatan napredak u profilaksi infekcija citomegalovirusom, toksoplazmom i pneumocistisom, koje su postale ri...

Međunarodni tim naučnika pod vođstvom ETH Zurich pokazao je da problem rezistencije na antibiotike raste i to naročito u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. Ljudi u Indiji, Kini, Latinskoj Americi i Africi postaju imućniji, a to se odražava na njihove prehrambene navika - oni počinju konzumirati više mesa i mliječnih proizvoda. U Africi je potrošnja mesa porasla za više od 50%, a  u Aziji i Latinskoj Americi za čak 75%. Ovo vodi intenziviranju stočarstva, a to, opet, i intenzivnijom upotrebi antibiotika.  Poljoprivrednici koriste antibiotike za liječenje  i sprječavanje infekcija životinja uzgajanih u pretrpanim uslovima, ali takvi se lijekovi  koristi i za povećanje mase ovih životinja, čime se povećava profitabilnost uzgoja.  Suštinski, antibitici se koriste previše i nekontrolisano.  Ova pretjerana i neselektivna uporaba antimikrobnih sredstava ima ozbiljne posljedice: udio bakterija otpornih na antibiotike naglo se povećava u cijelo...

Virusi koji napadaju bakterije imaju i poseban naziv – naučnici ih zovu bakteriofagi, što bi značilo „oni koji jedu bakterije“. Ime su dobili 1917. kada je  Félix d’Herelle potvrdio nalaz  Fredericka Williama Tworta koji je 1915. pokazao da postoje virusi koji napadaju bakterije.   Neki od ovih bakteriofaga imaju sposobnost da se ugrade u genetički materijal  (lizogenički bakteriofagi) bakterija, dok drugi  razaraju njihove stanice (litički bakteriofagi).  Bateriofagi ili samo fagi imaju prilično jednostavnu strukturu, kao, uostalom, i svi virusi.  Njihov genetički materijal sadržan je u glavi u obliku prizme, okružen proteinskom kapsidom. Ta "glava" je povezana s nastavcima, te nam se fag na nekim slikama može učiniti kao neki mali robot.  Litički bakteriofagi su nedavno korišteni u terapiji 15- godišnja Isabelle Carnell, koja inače ima cističnu fibrozu, nasljednu bolest, zbog koje je ujedino bila i jako sklona infekcijama ...

Rezistencija na antibiotike je sve veći problem u medicini. Zbog različitih razloga došlo je do stvaranja sojeva bakterija na koje tradicionalni antibiotici ne djeluju. Zato naučnici pokušavaju pronaći antibiotike na koje ovi patogeni nisu razvili otpornost. Možda je ljekovito tlo iz Sjeverne Irske, koje su kao lijek koristili još i drevni drudi, jedan od ključeva borbe za ovom opasnošću. Vrlo često se za lijekove narodne medicine ispostavi da su tek bapske priče i da nisu efikasni. Međutim, naučnici ne odbacuju mogućnost da se iza nekog preparata koji se tradicionalno koristio u narodnoj medicini ipak krije određen efikasan mehanizam djelovanja. Kora vrbe, koja se stoljećima koristila za liječenje, sadrži salicilnu kiselinu, koja je hemijski vrlo bliska acetilsalicilnoj kiselini – nadaleko poznatom aspirinu. Tako se jedan tip tla iz područja mjesta Boho u Sjevernoj Irskoj vijekovima koristio kao ljekoviti blatnjavi oblog za rane, a naučnici sa velškog Swansea univerzitet...