Rezistencija na antibiotike: raste u zemljama sa srednjim i niskim BDP

Međunarodni tim naučnika pod vođstvom ETH Zurich pokazao je da problem rezistencije na antibiotike raste i to naročito u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.

Ljudi u Indiji, Kini, Latinskoj Americi i Africi postaju imućniji, a to se odražava na njihove prehrambene navika - oni počinju konzumirati više mesa i mliječnih proizvoda. U Africi je potrošnja mesa porasla za više od 50%, a  u Aziji i Latinskoj Americi za čak 75%. Ovo vodi intenziviranju stočarstva, a to, opet, i intenzivnijom upotrebi antibiotika. Poljoprivrednici koriste antibiotike za liječenje i sprječavanje infekcija životinja uzgajanih u pretrpanim uslovima, ali takvi se lijekovi koristi i za povećanje mase ovih životinja, čime se povećava profitabilnost uzgoja.  Suštinski, antibitici se koriste previše i nekontrolisano. 

Ova pretjerana i neselektivna uporaba antimikrobnih sredstava ima ozbiljne posljedice: udio bakterija otpornih na antibiotike naglo se povećava u cijelom svijetu: lijekovi gube na efikasnosti, što ima posljedice po zdravlje životinja, ali i ljudi.

Zemlje s niskim i srednjim dohotkom imaju ograničene nadzorne kapacitete za praćenje upotrebe antimikrobnih sredstava i razvoja rezistencije na antibiotike na farmama. Primjena antimikrobnih sredstava obično je manje regulisana i dokumentovana u tim regionima nego u bogatim industrijaliziranim zemljama sa uspostavljenim sistemima nadzora.

Tim istraživača predvođen Thomasom Van Boeckelom, docentom za zdravstvo SNF-a pri ETH Zurich nedavno je objavio mapu pojave rezistencije na antibiotike u zemljama u razvoju, sa srednjim i niskim dohotkom. Rad je objavljen u časopisu Science ("Global trends in antimicrobial resistance in animals in low- and middle-income countries", objavljeno 19.9.2019.).

Tim je skupio veliku bazu podataka i otkrio gdje i kod kojih životinja je postojala otpornost na vrste bakterija Salmonella, E. coli, Campylobacter i stafilokok. Prema ovom istraživanju, regije povezane s visokim postocima antimikrobne rezistencije kod uzgajanih životinja su sjeveroistok Kine, sjeveroistok Indije, južni Brazil, Iran i Turska. 

Najveća stopa otpornosti na antibiotike bila je povezana s antimikrobnim lijekovima koji se najčešće koriste u liječenju životinja: tetraciklini, sulfonamidi, penicilini i kinoloni. U određenim regijama ovi su spojevi gotovo potpuno izgubili efikasnost. 

U 50% slučajeva čak jedna trećina lijekova nije efikasna u primjeni na pilićima, a jedna četvrtina u primjeni na svinjama (također 50% slučajeva). Piletina ostaje jedna od najosjetljivijih namirnica i vrlo često može biti kontaminirana, posebno antibiotik-rezistetnim sojevima. 

"Ovaj zabrinjavajući trend pokazuje da lijekovi korišteni u uzgoju životinja brzo gube efikasnost", kaže Van Boeckel. To će utjecati na održivost životinjske industrije i potencijalno na zdravlje potrošača. Posebno je zabrinjavajuće to što antimikrobna rezistencija raste u zemljama u razvoju, jer upravo tu potrošnja mesa raste najbrže, dok pristup veterinarskim antimikrobnim lijekovima ostaje u velikoj mjeri neregulisan. „Antimikrobna rezistencija je globalan problem. Malo je smisla ulagati znatne napore da se smanji na jednoj strani svijeta ako se dramatično poveća na drugoj strani “, kažu sa ETH Zurich.

Za ovaj rad, tim istraživača s ETH-a, Univerziteta Princeton i Slobodnog univerziteta u Bruxellesu prikupio je hiljade publikacija kao i neobjavljene veterinarske izvještaje iz cijelog svijeta. Istraživači su koristili ovu bazu podataka za izradu mape otpornosti na antimikrobne lijekove.

Međutim, karte ne pokrivaju cijelo područje istraživanja i nisu potpune: postoje velike praznine u Latinskoj Americi, što naučnici pripisuju nedostatku javno dostupnih podataka. "Gotovo da nema službenih podataka ili podataka iz velikih dijelova Latinske Amerike", kaže koautor i postdoktorant na ETH, Joao Pires. Čak je dostupno mnogo više podataka iz nekih afričkih zemalja, uprkos tome što su resursi za provođenje anketa bili ograničeniji nego u Latinskoj Americi.

Međutim, ovaj rad i mapa su tek početak i moći će se dopunjavati. Tim je stvorio web platformu otvorenog pristupa resistancebank.org, kako bi podijelio svoja otkrića i prikupio dodatne podatke o otpornosti na antibiotike kod životinja. Na primjer, veterinari i državne institucije mogu unijeti podatke o rezistenciji u svojoj regiji na platformu i podijeliti ih s drugim zainteresiranim osobama.

Van Boeckel se nada da će naučnici iz zemalja s ograničenim resursima za koje troškovi objavljivanja u akademskom časopisu mogu biti prepreka, moći dijeliti svoja otkrića i dobiti priznanje za svoj rad na ovoj platformi.