Quantum of Science

Sjećate ste kako ste u školi morali učiti one cikluse mahovina i paprati i pitali se da li će ikada doći dan kada će vam to znanje trebati u životu? Taj dan nikada nije došao niti će. Oni koji su upisali studije na kojima se izučavaju razvojni ciklusi mahovina i paprati su sve to morali učiti ispočetka, jer se nisu sjećali cijelog ciklusa, a oni koji nisu upisali te fakultete - pa, te informacije im nikada nisu ni zatrebale. Istovremeno, jako puno ljudi izađe iz školskih klupa ne naučivši da su sljepić i blavor bezopasni beznogi gušteri, ne znajući prepoznati otrovne gljive i bilje, ne znajući praktično ništa o jestivom i ljekovitom bilju. Prosječan građanin zna prepoznati ružu, hrast, brezu i kesten, dok ostale vrste drveća za njega ostanu pod velom misterije. Smreka i jela, dvije različite vrste četinara, koje nije previše teško razlikovati ako se čovjek samo malo potrudi, obični građanin obično stavi pod skupni termin "borići". Kada izađu iz školskih klu...

Charles Darwin, Credit: Jelena Kalinić Zbog čega danas u društvu ima toliko otpora klasičnoj teoriji evolucije, Darwinu, pa i naučnom tumačenju postanka čovjeka te hipotezi o abiogenezi? Mnogi će potrčati da za to optuže udžbenike. Međutim, ja sam pregledala nekoliko udžbenika za 8. i 9. razred u kojima se obrađuje evolucija i postanak čovjeka i ne vidim ništa kritično, loše niti nagovještaje pseudonaučnih teorija. Ovdje ću obraditi udžbenike koji se koriste u školama koje rade po hrvatskom planu i programu, no, mislim da ni u udžbeniku Jasminka Hadžihalilović-Amela Begić, Biologija za 9. razred u izdanju Bosanske knjige nema problematičnih mjesta. Navešću samo par sitnica koje su mogle biti bolje i to je to. A onda ću pokušati objasniti zašto iz naših škola izlaze učenici koji nisu usvojili teoriju evolucije. Pregledala sam udžbenike Biologija 8. u izdanju Alfa Mostar, Biologija 8. u izdanju Školska naklada te Biologija 9. u izdanju Alfa Mostar i Biologiju 9. u izdanju Škols...

Dinosauri nisu izumrli. Zapravo su itekako živi, bar jedan ogranak ove grupe životinja.  Ptice su se razvile iz skupine dinosaura koji se hrane mesom i nazivaju se teropodi. To je ista skupina kojoj je pripadao Tyrannosaurus rex, iako su ptice evoluirale iz malih teropoda, a ne velikih poput T. rexa . Najstariji fosili ptica stari su oko 150 miliona godina. Ove drevne ptice izgledale su prilično poput malih, pernatih dinosaura i imale su mnogo toga zajedničkog. Njihova su usta još uvijek sadržavala oštre zube. Ali s vremenom su ptice izgubile zube i razvili kljunove. Možete li zamisliti da se nađete licem u lice sa zubatim golubom?  Udžbenici biologije za osnovnu školu u BiH se drže tradicionalne evolutivne sistematike kada se radi o podjelama hordate, naročito kičmenjaka. S aspekta metodologije nastave biologija u osnovni i srednjim školama, to je ispravan potez jer je tradicionalna podjela ribe-vodozemci-gmizavci-ptice-sisari učenicima mnogo jednostavnija za razumijeva...

Ne može se dovoljno naglasiti važnost dobre infografike u didaktici i udžbenici moraju imati više slika, a manje teksta. Međutim, u domaćim udžbenicima, bilo da su to oni koji se koriste u FBiH, bilo oni koji se koriste u RS, situacija je sasvim suprotna - ovo su "pseudoilustrovani" udžbenici u kojima od ilustracija nemaju previše koristi ni učenici ni nastavnici. Te slike su često mrljavo štampane, sitne, beskorisne, ili prosto loše urađene. Trebalo bi promijeniti paradigmu kreiranja udžbenika jer se u ovim udžbenicima dešava da je ilustracija popratno sredstvo (i manje važna stvar) od teksta, a trebalo bi biti suprotno: tekst bi trebao pratiti ilustraciju. Pod terminom "ilustracija" ovdje podrazumijevamo fotografije, crteže, sheme, infografike, grafikone, kladograme, simbolične prikaze, mape pamćenja, tabele. Paradigma koja se do sada koristila u stvaranju udžbenika je da autori prvo napišu tekst, a onda se nađe neko ko bi "ubacio" koju sliku. Naž...

ATP, Image by Francis Leroy, Biocosmos Još jedna mana udžbenika kod nas je to što autori imaju običaj spomenuti neki važan pojam, ali komplikovan za objasniti uzrastu djece za koju je udžbenik, pa onda taj pojam samo ostane "visiti" u zraku. Tako se u udžbeniku za 7. razred Hadžihalilović-Begić-Tupkušić odjednom spomenu enzimi, a ne objasni se šta su to enzimi (bjelančevine koje ubrzavaju hemijske reakcije u organizmu). Doduše, piše kako "mitohondriji sadrže enzime pomoću koji se obavlja razgradnja složenih materija, pri čemu se proizvodi energija", ali sve ovo iza riječi "mitohodriji" nije definicija enzima. Tako se može pomisliti da su enzimi samo tvari koje služe da se neke druge tvari razgrade, što nije tačno. Trebam naglasititi da se djeca nikad prije u biologiji nisu susrela sa pojmom enzima, te da se enzimi rade iz predmeta Hemija tek u 9. razredu. Još gori primjer za ovaj problem "pojmova padobranaca" imamo u...

Kada saznate da postoji projekat u kojem Microsoft BiH pomaže digitalizaciju (tj. digitizaciju , kako bi možda bilo ispravnije reći) udžbenika, zaista želite da mislite sve dobro - plemenita ideja, potrebno nam je da imamo udžbenike i u digitalnoj formi i trebamo ići ukorak sa tim procesom. Osim. Osim. Osim ako je Microsoft tu samo kako bi dao softver-platformu u formi One Note, a digitaliziraju se knjige koje su natopljene materijalnim greškama i tipfelerima, pogrešnim interpretacijama i lošim ilustracijama. Radi se o izdavaču Bosanska knjiga iz Tuzle, a udžbenici koje oni prave još su i najbolje od ponuđenog. Već sam nekoliko puta pisala o traumatičnim iskustvima čitanja ovih udžbenika za predmete iz oblasti prirodnih nauka, a udžbenici drugih izdavača imaju još veće propuste.  Za proces digitalizacije udžbenika Bosanske knjige sam saznala sasvim slučajno, čitajući vijest na Klixu o tome kako se neko žalio da nastavnici odlaze na jednodnevni seminar digitalizaci...

Naš školski sistem je pun paradoksa. Nije ni čudo što je učenicima teško, što ne shvataju o čemu se priča i što im je nezanimljivo. U biologiji za 9. razred, autorice Jasminka Halilović i Aida Begić zaboraviše da objasne fagocitozu kada govore o stanicama krvne loze. Tek nekoliko strana kasnije, opisuje se proces fagocitoze, ali na mjestu kada je pojam prvi put upotrijebljen nema objašnjenja. Slično se dešava i sa njihovim udžbenikom Biologije za 7. razred u kojem se govori o tome kako masno tkivo funkcioniše kao izolator organizma, ali nigdje nije objašnjeno šta je to izolator. Ne smije se računati da djeca znaju taj pojam, pogotovo zato što su tek počeli učiti fiziku i nisu čak ni iz fizike došli do termina izolacija.  Ipak, udžbenici biologije Halilović/Begić nisu uopšte loši za trenutak u kojem se nalazimo i u poređenju sa onim što se nudi kao materijal za nastavu. Konkretno, sa udžbenicima biologije veliki je problem i to što postoji mnogo različitih udžbenika za...

model elektronskog oblaka Premda ovaj blog često kritikuje loše stvari u udžbenicima prirodnih nauka, potrkrepljujući kritiku primjerima, red je da se nekad kaže i nešto lijepo. Kritikovala sam udžbenik Muratović/Gabela Fizika za 9.razred, jer je elektromagnetizam, na način koji je predočen u ovom udžbeniku, vrlo apstraktan, nejasan i gotvo na nivou magije. Ipak, udžbenik istih autorica za 7. razred (a to je prvi put da se djeca susreću sa fizikom) nije loš: mnogo se insistira na matematici, pretvaranju veličina u veće ili manje, na mjerenju - a to je zaista osnov za bilo šta u nauci. Shvatiti kako pretvoriti jedan kubni centimetar u litar ili kubni metar i da te matematičke operacije postaju rutinske - to je osnov za rad sa fizikom do kraja školovanja. Na kraju ove knjige - nakon upoznavanje sa osnovnim jedinicima SI sistema, dolazi i upoznavanje sa materijom i atomima. Lično mislim da bi djeca još u 5. razredu trebala znati da postoji atom i da se sastoji od elektrona...

Izgleda da imamo još jedan dodatni problem za udžbenicima egzaktnih nauka u BiH,osim toga što su (bar neki) puni materijalnih grešaka, zastarjeli, suhoparni, lošeg stila. Nisu ujednačeni. I to ne govorim o malim stvarima.  Došla sam do udžbenika Biologije za 6. razred koji se koristi u Katoličkom školskom centru, a pretpostavljam da se koristi i u Hercegovačko-neretvanskom i još nekim kantonima u Federaciji. Radi se o udžbeniku Moja priroda 6 autora Edina Operta, Jozo Bogušić u izdanju Školska naklada Mostar i Školska knjiga Zagreb, 2011. Šta ne valja sa ovom knjigom? Sve. Kada uporedite gradivo, ozbiljnost kojom je gradivo iznijeto i nastavne jedinice u udžbeniku Biologija za 6. razred devetogodišnjeg obrazovanja autora Numić/Vidović (i zaboravimo neke sitnice) i ovaj udžbenik, biće vam jasno da dijete koje završi 6. razred učeći biologiju po udžbeniku Biologija 6 Numić/Vidović i dijete koje završi po udžbeniku Moja priroda 6 mostarskog izdav...