Betoniranje neznanja

Kada saznate da postoji projekat u kojem Microsoft BiH pomaže digitalizaciju (tj. digitizaciju, kako bi možda bilo ispravnije reći) udžbenika, zaista želite da mislite sve dobro - plemenita ideja, potrebno nam je da imamo udžbenike i u digitalnoj formi i trebamo ići ukorak sa tim procesom.

Osim. Osim. Osim ako je Microsoft tu samo kako bi dao softver-platformu u formi One Note, a digitaliziraju se knjige koje su natopljene materijalnim greškama i tipfelerima, pogrešnim interpretacijama i lošim ilustracijama. Radi se o izdavaču Bosanska knjiga iz Tuzle, a udžbenici koje oni prave još su i najbolje od ponuđenog. Već sam nekoliko puta pisala o traumatičnim iskustvima čitanja ovih udžbenika za predmete iz oblasti prirodnih nauka, a udžbenici drugih izdavača imaju još veće propuste. 

Za proces digitalizacije udžbenika Bosanske knjige sam saznala sasvim slučajno, čitajući vijest na Klixu o tome kako se neko žalio da nastavnici odlaze na jednodnevni seminar digitalizacije upravo u vrijeme nastave. Zatim sa proguglala i našla o čemu se radi.

Digitalizacija, opisana u ovom projektu nije ni izbliza ono što digitalizacija podrazumijeva - to nije puko skeniranje udžbenika i dodavanje interaktivnog materijala, multimedije sa različitih izvora (recimo youtube-a) - bilo bi potrebno da sam izdavač napravi  svoj vlastiti digitalni sadržaj, a ne da đoni tuđi, a upravo je to ono što ova i ovakva digitalizacija nudi.

Međutim, kako bih skrenula pažnju na to kako ovi udžbenici moraju biti dorađeni, ispravljeni i poboljšani prije nego budu digitalizirani, osim svojih starijih postova na temu udžbenika izdavača Bosanska knjiga, koje možete naći klikom na ovdje i ovdje, napisaću još jedan tekst o svega jednom listu udžbenika biologije ovog izdavača za 7. razred devetogodišnjeg školovanja, poglavlje o sisarima, autorice su Jasminka Halilović, Amela Begić i Rasima Tupkušić, udžbenik je iz 2013.

Evo šta piše:

Problem 1: zar je moguće da udžbenik prođe recenziju, a da ključni pojam, označen drugačijom bojom, ovdje "karilari" ostane sa tipfelerom? Razumijem da u knjigama ovakvih grešaka ima i bilo bi oprošteno da se radi o nekoj riječi koja nije naglašena, ali ovdje se radi o vizuelno izdvojenoj riječi i ona je napisan pokrešno. Kapilari. Kapilari. 

Problem 2: "Iz organizma se odbacuje ugljendioksid, a usvaja kisik.". Ovdje su autorice demonstrirale svoj nedostatak talenta za maternji jezik. "Odbaciti" i "izbaciti" nose u sebi semantičku nijasnu razlike. Ne može se nešto odbacivati iz nutrine, odbacuje se nešto sa površine. Odjeća, oklop...nešto što ne dolazi iznutra, kao što ugljendioksid dolazi iz unutrašnjosti organizma. Ugljendioksid se samo može izbaciti, što implicira da se izbacuju iznutra u vanjsku sredinu. Organizam može odbaciti kožu, kao što zmija odbacuje kožu, ali ne može odbaciti krv ili neki sastojak krvi. Kao što ni kožu ne može izbaciti. Prefiksi, gospodo, prefiksi, morfologija...

Kada okrenete iduću stranicu, autorice će vam objasniti kako su "arterije krvni sudovi koji nose oksidovanu krv", a vene "sudovi koj nose redukovanu krv", što naprosto nije tačno i vrlo je loša interpretacija i simplifikacija onoga što se zaista dešava. Po definiciji, arterije su sudovi koji izlaze iz srca, a ne sudovi koji nose oksidovanu krvu, jer u plućnom krvotoku (i u umbilikalnom, ali to je već kompliciranje lekcije), arterije nose redukovanu krv, a plućne vene oksidovanu krv. 

Shema krvotoka je očajna, opskurna i mrljava. Nigdje spominjanja inverzije kod plućnog krvotoka. Ništa. Samo betoniranje neistina i pogrešnih predodžbi. Na istoj strani se objašnjava i reproduktivni sistem sisara, a na crtežu koji je potpisan kao "Reproduktivni sistem" stoji samo reproduktivni sistem ženke, i to Homo sapiensa. 

Za primjer sjajne knjige i sjajnog objašnjenja problematike krvnih sudova i oksidovane/redukovane krvi, izdvojila bih Usborneov ilustrovani rječnik biologije, u prevodu pokojne prof. dr Smilje Mučibabić:

Također, letimičan pogled na englesku Wikipediju po ovom pitanju kaže da je ova  Wikipedija sasvim legitiman izvor informacija.

Da li su ovo udžbenici koje treba digitalizirati i upotrebljavati? Da li su preloši? Odgovor je da ih ne treba digitalizirati još, ali prije digitalizacije treba amortizirati ove materijalne greške, uraditi poštenu, a ne kozmetičku recenziju i lekturu, pa tek onda raditi digitalizaciju.