Quantum of Science

Izvor: Facebook Napisao: Radoslav Dejanović Kad čujete naziv „neutrofili”, možda pomislite na kakve neutralne stanice, male krvne Švicarce koji se ne bi htjeli miješati u sukob imnosustava i vanjskih napadača. No, oni su sve samo ne neutralni.   Zapravo, kad bismo ih pobliže pogledali, zaključili bismo kako su to vrlo neobični svati, sa karakteristikama kakve nemaju „obične” stanice o kojima smo učili na satu biologije.  Ponajprije, neutrofili nemaju „običnu” staničnu jezgru: njihova jezgra sastoji se od tri do pet segmenata; iako je taj broj za njih normalan, prilikom bolesti poput leukemije ili poremećaja poput jake anemije ili manjka vitamina B12 postat će učestaliji neutrofili sa velikim brojem segmenata – šest ili više.  Neobično svojstvo ovih stanica da imaju jezgru segmentiranu u nekoliko odvojenih dijelova omogućuje im fascinantne kamikaze-sposobnosti: jedan od načina na koji se neutrofili bore protiv patogena je suicidalni napad u koj...

Beauty sleep nije samo beauty sleep nego vas štiti i od - bola. Deprivacija sna pojačava osjećaj bola, a nove studije su i pokazale zašto je to tako. Sheme signalizacije u mozgu koji je pretrpio nedostatak sna i u mozgu koji nije nisu iste i to utječe na percepciju bola, pokazala je jedna studija sna, objavljena The Journal of Neuroscience , pod nazivom " The pain of sleep loss: A brain characterization in humans" .  Na Univerzitetu Kalifornija, Berkeley, Matthew P. Walker i njegov tim su izložilli dobrovoljce deprivaciji sna i onda testirali njihov prag bola na temperaturu. Dobrovoljci su morali odrediti najnižu temperaturu koju doživljavaju bolno nakon što im je uskraćen normalan san. Pokazalo se ono što je bilo očekivano - ljudi koji su iskusili manjak sna su izvještavali da su im niže temperature stvarale osjećaj bola, dok, ukoliko su dobrovoljci bili naspavani, bol i nepodnošenje nadražaja su osjetili pri nešto malo višim temperaturama. Ovo je korelir...

"Placentalna duga", Photo credit dr Suchita Nadkarni Preeklampsija je poremećaj u toku trudnoće koji karakteriše suženje krvnih žila, što opet dovodi do povećanja krvnog pritiska. Osim povećanja pritiska, kod preeklampsije dolazi i do povećanja nivoa proteina u urinu. Međutim, suženje krvnih žila placente, znači da će plod dobijati manje kisika, što znatno utiče na razvoj fetusa. Može ugroziti zdravlje djeteta i majke, a uzrok je i prijevremenih poroda. Međutim, iako se zna dosta o posljedicama ovog stanja, kao i o eklampsiji, još uvijek nije jasan uzrok niti postoji neki naročit test da se utvrdi postojanje ovog problema. Zna se da su faktori rizika pretilost, hipertenzija i diabetes mellitus.  Preeklampsija se događa u 2-8% trudnoća, a jedan je od vodećih rizika maternalne i perinatalne smrtnosti u svijetu. Dijagnosticira se tek nakon 20 sedmice trudnoće, u drugom trimestru.   Međutim, Suchita Nadkarni, imunolog sa Univerziteta Queen Mary u londonu, i ...

Postoje anegdotalne priče o ljudima čija je kosa postala sijeda nakon preležane neke infekcije. Još su češće priče o onima koji su posijedili "preko noći" nakon nečega veoma stresnog. No, izgleda da postoji fiziološko-genetička veza imunog sistema i melanocita, stanica koje proizvode pigment melanin.  Melanin je porodica pigmenata, koju čine eumelanin, feomelanin i neuromelanin. Eumelanin je odgovoran za smeđu do crnu boju kose, boju madeža i taman ten, dok je feomelanin više za crvenkaste i riđe tonove kose.  Eumelanin, je polimer koji se sastoji od više jedinica DHI (5, 6 dihidroksi indol), jedinjenja koje je suštinski heterociklus (ciklično jedinjenja koje u prstenu ima i atom koji nije karbon, u ovom slučaju, to je atom nitrogena).  Prema radu objavljenom u časopisu PLoS Biology 3. maja 2018. pod naslovom " A direct link between MITF, innate immunity, and hair graying ", imuni sistem ima neke veze sa pojavom sijedih, ali ta veza još nije jasna....

Model CRISPR-Cas9, izvor:  https://www.3dmoleculardesigns.com/Custom-3D-Print-Molecular-Models/CRISPR-Cas9.htm Vijesti: nauka i tehnologija - genske terapije  CRISPR -Cas9  editiranja gena je tehnologija pomoću koje ćemo moći dosta toga učiniti. Sekvence RNK i enzim koji siječe DNK na tačno određenim mjestima bi mogli poslužiti da isijecamo mutirane gene koji su uzrok kongenitalnih bolesti. Međuti, kako je Cas9 enzim, a enzimi su proteini, teoretski bi imuni sistem mogao reagovati na ovaj antigen.  U radu, objavljenom 5. januara na preprint bazi bioRxiv, pod nazivom " Identification of Pre-Existing Adaptive Immunity to Cas9 Proteins in Humans ",  tim sa Univerziteta Stanford je pokazao kako bi imuni sistem osobe mogao sabotirati gensku terapiju baziranu na CRISPR-Cas9. Antitijela na Cas9 protein,  koji je u ovom slučaju antigen, bi se mogla vezati za Ca9 već u krvotoku i tako spriječiti enzim da obavi svoju funkciju. Također, T-limfociti mogu na...

Image: Trustees of the Natural History Museum, London                          Geni koje su Homo sapiensi naslijedili od neandertalaca i denisovijanaca u mnogome su poboljšali naš imuni sistem. Tako kažu studije objavljene u januaru 2016. u časopisu The American Journal of Human Genetics ( ovdje i ovdje ). Radi se o dvije neovisne stuje - jedne koju su vodili naučnici sa Instituta Max Planck  u Leipzigu i druge koju su radili na Pasterovom institutu u Parizu. Na Max Plancku, naučnici su tražili neandertalske i denisovijanske gene u genomima nekoliko hiljada ljudi iz cijelog svijeta. Ranije studije su utvrdile kako 1-6% gena kod Homo sapiensa vodi porijeklo od ranih ( i danas izumrlih)  vrsta iz roda Homo - od Homo neanderthalensis i Homo sp. altai . U ovoj studiji su pronađena jata srodnih gena, koje naučnici zovu Toll-like-receptor family (TLR).  TLR1, TLR6 i TLR10 geni kodiraju p...