Quantum of Science

  Zašto nam je srce okrenuto više prema lijevoj strani,   zašto se jetra nalazi baš na desnoj strani? Najmanje jedna od svakih 10.000 osoba rođena je s organima na krivom mjestu, deformiranim ili potpuno nestalim, stanjima koja variraju od benignih do smrtonosnih. Ćelije otkrivene krajem devedesetih, nazvane organizatori(tj. lijevo-desno organizoatori – left-right organizers ili LRO) služe kao svojevrstan saobraćajac koji usmjerava embrionsku tekućinu na određenu stranu i tako se organi fromiraju baš na toj, strani a ne na drugoj. No i ove ćelije su naravno, pod utjecajem gena. Postoje geni koji imaju utjecaja na položaj organa i njihov razvoj. Naučnici su otkrili pet takvih gena, izvjestili su nas krajem decembra u Nature Genetics . Istraživači su se prvo usredotočili na jedan koji se zove CIROP, a kojeg niko prije nije opisao. Projektiranjem ovog gena za stvaranje fluorescentne oznake kada je aktivan, naučnici su utvrdili da se CIROP uključio na nekoliko sati baš kada ...

izvor ilustracije:geneticliteracyproject.org Ljudski genom ima, prema radu iz 2014. godine , oko 19 000 gena (a procjene idu i do 20 000 -21 000), koji kodiraju oko 100 000 proteina. Od tih 19 000, nekih 100 gena su top-geni za istraživanje i oko četvrtine radova iz ove oblasti se odnosi na te gene. Od ovih 100 gena, postoji 10 koji su se pojavili kao objekt istraživanja nekih 40 000 radova. Pretraga u tražilici Nature.com na tag " TP53 ", što je, kako ćemo vidjeti, apsolutno najistraživaniji gen (i ne samo u našem genomu) daje 5865 rezultata. Pretraga za p53, proizvod tog gena, daje preko 24 000 rezultata.  Međutim, ovo također znači i to da mi zapravo vrlo malo znamo o ljudskom genomu i genima - hiljade i hiljade gena jedva da su istražene i čekaju svojih pet minuta . Kao što postoji moda i pomodnost u sferi odijevanja i šminkanja, tako postoji i pomodnost u istraživanju gena. U nekom razdoblju, neki gen naučnicima bude naročito interesantan ili imaju sreds...

Kako se to geni uključuju i isključuju? Omče koje stvore izolatori u 3D strukturi hromatina odvajaju neke sekvence DNK koje u međusobnoj sinergiji imaju utjecaja na ekspresiju gena. Te regione nazivamo pojačivači (enhancers) i promotori (promoters). Promotor je dio na DNK, preciznije, lokacija u samom genu (nekom genu) na koji se vezuje enzim RNK polimeraza. RNK polimeraza je, opet, enzim ključan u transkripciji DNK na informacionu RNK i on "prepoznaje" promotor kao mjesto gdje se treba vezati i odakle kreće prepisivanje RNK.  Međutim, u stanicama koje nisu bakterijske, proces vezivanja RNK polimeraze je jako komplikovan i treba nekoliko različitih faktora koji će pokrenuti vezivanje . Međutim, promotori rade orkestrirano sa drugim elementima - sa pojačivačima, insulatorima i prigušivačima. Dakle sve ovo pobrojano - promorori, pojačivači, prigušivači i insulatori su sekvence na samoj DNK, ne neki enzimi. To su sekvence za koje se nešto veže - za promotore se ve...