Quantum of Science

Kako dolazi do stvaranje novih varijanti i sojeva virusa, pa tako i virusa SARS-COV-2, uzročnika bolesti koju narodski zovemo ,,koorna" a tačan naziv je COVID-19? Stvar je prilično jednostavno, ali istovremeo i kompleksna - virusi se repliciraju, baš kao što se ćelije dijeli...međutim, i kod ćelija i kod virusa u procesu umnožavanja genetičkog materijala, može doći do ,,slovnih grešaka" . Neke od tih grešaka, zapravo veliki broj njih, ne mijenja svojstva virusa. Ali ponekad se javljaju promjene u odnosu na originalnu tj. prethodnu verziju, koje ponešto promijene osobine virusa. Danas, modernim sredstvima sekvenciranja genoma, lako otkrivamo te promjene u odnosu na podatke koje već imamo. Zato lakše i češče detektujemo nove varijante virusa. WHO je varijantu od interesa (VoI) iz novembra 2021.  B.1.1.529  nazvala Omikron, preskočivši slova grčkog alfabeta ,,Ni" (ili Nu) i ,,ksi" (Xi) iz određeih razloga. Mada WHO nije zvanično objasnila zbog čega je to učinjeno, post

Izvor: IBM IBM je objavio kako su stvorili čip za kvantne kompjutere koji ima 127 kvantnih bitova ( kjubita ), što ga čini prvim takvim uređajem koji doseže 3 znamenke. Ali postignuće je samo jedan korak u agendi građenja kvantnih kompjutera u koju se investiraju milijarde dolara. Čip 'Eagle' korak je prema IBM-ovom cilju stvaranja 433-kjubitnog kvantnog procesora sljedeće godine, nakon čega slijedi jedan s 1121 kubita, nazvan Condor, do 2023.  Takvi ciljevi odražavaju one koje je decenijama elektronička industrija postavljala za minijaturizaciju silicijskih čipova, kaže Jerry Chow, voditelj IBM-ove eksperimentalne grupe za kvantne računare u Istraživačkom centru Thomas J. Watson u Yorktown Heightsu, New York. Eagle čip ima gotovo dvostruko više kjubita od prethodnog IBM-ovog 65-kjubitnog Hummingbirda. Druge kompanije - uključujući  Google i Honeywell, te niz dobro financiranih start-up kompanija,  imaju slične ambiciozne planove. U konačnici, cilj im je učiniti kvantna računal

  U informacijskom neredu, koji je nastao nakon proglašenja pandemije, odlično su se snašli manipulatori iz brojnih područja djelovanja (protivnici cijepljenja, nošenja maski ili upotrebe 5G mreže, teoretičari zavjera, zagovornici sumnjivih metoda liječenja), kojima su najčešća žrtva bili nauka i naučna zajednica. Piše: Mladen Obrenović Nekad se, u nedostatku drugih argumenata, kao nesporni autoritet za potvrdu informacije koja se prenosi u društvu govorilo „i novine su o tome pisale“, ili „na radiju su govorili“, „javila je televizija“. Danas je mnogima jedina i prava istina ono što se pročitalo, čulo ili vidjelo na portalima, društvenim mrežama, platformi YouTube ili drugdje u online svijetu. Moderni život donosi nove trendove, o propasti novina u njihovom tradicionalnom, papirnom obliku provedena su brojna istraživanja, ispisane stranice studija, objavljene mnoge knjige, no novine nisu propale – možda se manje čitaju, ali nisu propale. Radio se uglavnom sluša u automobilu ili kao „p

Izgled DART letjelice, izvor: NASA Možemo li promijeniti kretanje asteroida? Važan nam je odgovor na ovo pitanje jer to u budućnosti može spasiti nas i našu planetu, ako naleti neki asteroid koji juri pravo na nas.  Kako ne bismo prošli kao dinosauri, NASA-ina misija Double Asteroid Redirection Test (DART) trebala bi biti prva koja će pokušati promijeniti pravac nekog asteroidi tako što će udariti u njega! DART bi trebao biti lansiran najkasnije u 1:21 ujutro po istočnom standardnom vremenu u srijedu, 24. novembra na raketi SpaceX Falcon 9 iz baze Vandenberg u Kaliforniji. DART misija je test tehnologije kako bi se utvrdilo može li slanje velike letjelice velike brzine da se namjerno sudari s asteroidom u svemiru promijeniti njegovo kretanje. DART-ov ciljni asteroid ne predstavlja prijetnju Zemlji, ni prije niti će nakon udara DART-a. To je planetarna odbrambena test tehnologija za sprječavanje sudara Zemlje opasnim asteroidom. DART će biti prva demonstracija kinetičke tehnike udarca z

Ova drama oko ivermektina ne jenjava.Iako sam već 2 puta ( ovdje , ovdje ) pisala o ivermek(e)tin-COVID-19 slučaju, izgleda da to opet moram. Naime, upotreba ivermek(e)tina kao terapije za kovid je dosta raširena u antinaučnim ultra desničarskim, ultranacionalističkim krugovima koji često za sebe vole reći da su ,,borci za slobodu", ,,da se bore protiv fašizma"  uz to povikivati antifašističke pokliče koje su kidnapovali, zajedno sa cijelom ZDS-klerikalnom-ravnogornjskom-antisemitskom idolatrijom. Još nije jasno kako su ove grupe umislile da istovremeno mogu biti i antifašisti i ultradesničari koji ugrožavaju zdravlje drugih, ali dobro... Ove grupacije imaju običaj isticati barem dvije ,,metastudije" kao dokaze o efikasnosti ivermektina kod COVID-19. Kažu kako postoje metastudije sa 129 studija koje pokazuju efikasnost i da ,,moćnici" (institucionalno zdravstvo, UN i tako to) krije jeftin lijek.  Još nešto - ovdje ću se osvrnuti i na one koji tvrde da je to ,,konjsk

Majke često kažu kako vole miris beba. I kažu da bi sve učinile za dijete - i znamo da će majka biti i agresivna da bi zaštitila dijete. Istovremeno, dosta muškaraca postaje manje agresivno onda kada dobiju djecu. Da li...da li možda bebe utječu ovako na žene i muškarce? Izgleda da da.  Jedno hemijsko jedinjenje koje stvaraju bebe utječe da žene postanu agresivnije, a muškarci pitomiji. Naučnici su identificirali spoj bez mirisa koji ispuštaju ljudi – a posebno bebe – nazvan heksadekanal ili HEX, a čini se da potiče agresivno ponašanje kod žena i otupljuje ga kod muškaraca. Ljudi emitiraju HEX putem kože, sline i izmeta, a to je jedna od najzastupljenijih molekula koje bebe emitiraju iz područja kože glave. Kada su naučnici izolirali ovaj spoj i ubacili ga u kaveze za miševe, imao je opuštajući učinak na životinje. Naučnici s izraelskom Weizmann instituta su dalje posmatrali učinak heksadekanala na ponašanje. Kreirali su kompjutersku igricu koja izaziva frustracije jer sudionici imaju

Tržnica Huanan, Wuhan Jedan naučnik je odradio veliki i naporan detektivski poduhvat koji je pokazao neke propuste u WHO studiji porijekla virusa i - da je virus ipak potekao s tržnice u Wuhanu, a ne da se radilo o laboratorijskom curenju.  Novi   izvještaj objavljen je u Science , pod naslovom ,, Dissecting the early COVID-19 cases in Wuhan " , a komentar na njega izašao je u NY Times , iz pera Karla Zimmera, Benjaminu Muelera i Chrisa Buckleya.  Michael Worobey, vodeći stručnjak za praćenje evolucije virusa na Univerzitetu u Arizoni, došao je do zaključka kako postoje odstupanja u vremenskoj liniji razvoja pandemije, pročešljavajući ono što je već objavljeno u medicinskim časopisima, kao i video intervjue u kineskim novinama s ljudima vjeruje se da ima prve dvije dokumentirane infekcije. Dr. Worobey tvrdi da veze dobavljača s veleprodajnim tržištem morskih plodova Huanan, kao i nova analiza veza najranijih hospitaliziranih pacijenata s tržištem, snažno upućuju na to da je pandem

naučna diplomatija je spoj nauke i diplomatije, a koristi se za rješavanje nekih pitanja od globalnog značaja u kojima nauka ima riječ; takva pitanja su klimatske promjene, svemirski programi, energetski projekti, međunarodne naučne kolaboracije, upotreba atomske energije; nauka pruža savjete za informisanje i podršku ciljevima vanjske politike, može poboljšati međunarodne odnose, a diplomatija može olakšati međunarodnu naučnu saradnju. Autor: Jelena Kalinić Jeste li ikada čuli za naučnu/znanstvenu diplomatiju? Da li možete pretpostaviti šta bi to moglo biti? Neke od zaista velikih naučnih institucija, poput CERN i organizacija kakav je UNESCO i Evropska unija   rade upravo to. Diplomatija je vještina pregovaranja, dijaloga   kojima se postiže neki cilj – da li je to očuvanje mira, pregovori o zaustavljanju rata ili međunarodni odnosi – ali diplomatija je sofisticirana politika. Ujedinjene naciju su zapravo najveća diplomatska organizacija u svijetu. Naučna diplomatija je oblik nov

Zdravo srce je važno za cjelokupno zdravlje osobe. A za zdravo srce, potreban je i zdrav san. Srce je odgovorno za pumpanje krvi kroz tijelo i pokreće cirkulacijski sistem koji osigurava da svi organi i tkiva u tijelu dobiju kisik koji im je potreban. Iako je već dobro poznato da faktori kao što su loša prehrana, ograničena tjelovježba i pušenje mogu naštetiti srcu, sve više se prepoznaje opasnost nedostatka sna za zdravlje srca i krvnih žila . Deprivacija sna je povezana s anksioznošću, depresijom , pa čak i povećanim apetitom, ali i sa srčanim problemima. Duži san - odnosno raniji odlazak na spavanje - bi mogao biti blagotovoran za srce.  Odlazak na počinak ranije, između 22 i 23 sata nosi manji rizik od razvoja srčanih bolesti u poređenju s ranijim ili kasnijim odlaskom na spavanje, prema studiji čiji je koautor dr. David Plans, viši predavač na Initiative in Digital Economy u Exeteru (INDEX), što je dio poslovne škole Univerziteta Exeter. ,,Tijelo ima 24-satni unutrašnji sat,, koji