Kitovi kake više nego što se mislilo, a to je važno za oceanske ekosisteme




U ocenima je sve manje kitova usana, znate onih ogromnih, koji se hrane malim račićima, krilom, tako što filtiraju vodu. Kako je manje ovih divova, to bi se moglo zaključiti da će biti više krila, jer je manje onih koji jedu kril. Zaključak je pogrešan.

Kitovi usani su kitovi bez zuba, a spadaju u nadporodicu unutare reda kitova i delfina (Cetacea), koju nazivamo Mysticeti. Druga nadporodica su kitovi zubani (Odontoceti), u koje spadaju kitovi ulješure, delfini i kitovi ubice. U usane spadaju, primjerice, grbavi kit (Megaptera novaeangliae) i  plavi kit (Balaenoptera musculus), oba na donjim slikama:





Kitovi usani imaju zube samo u toku embrionalnog razvoja, a inače imaju filter od gusto poredanih keratinskih ploča, koje zovemo usi.

Dakle kakva je to tanana veza između kitova usana i krila? Stvar je u tome što kitovi usani jedenjem krila zapravo pogoduju razvoju novog krila. 

U Južnom oceanu u blizini Antarktika, prije ere lova na kitove, procjenjuje se da je biomasa krila koju su samo kitovi konzumirali iznosila 190 miliona tona godišnje, što je količina znatno veća od cjelokupnog godišnjeg svjetskog ulova ribe u danas.

Mjerenja su pokazala kako ovi kitovi jedu i tri puta više krila nego što je to ranije pretpostavljano, te doprinose ciklusu mikronutrienata u oceanima, objavili su naučnici u radu objavljenom u Nature pod naslovom ,,Baleen whale prey consumption based on high-resolution foraging measurements"

Naime, varenjem i izbacivanjem fecesa (tj. kakice, ako se to može reći za ove ogromne životinje), kitovi vraćaju u ekosistem veliku količinu željeza kojim je kril bogat i održavaju tok materije u prirodi, posebno željeza kao tvari veoma značajne za život.

Fekalije ovih kitova potiču podmorski ekisistem, međutim, sve to je opustošio kitolov. 

Naučnici su označavali kitove i pratili kril kako bi izravno posmatrali prehrambene navike kitova  kao što su grbavci (Megaptera novaeangliae) i plavi kitovi (Balaenoptera musculus). S obzirom da su kitolovci u dvadesetom stoljeću ubili oko 2 miliona ovih životinja - što je masa dvostruko veća od svih divljih sisara na Zemlji danas - to znači da je oko 430 miliona tona krila ostalo nepojedeno. Taj izmet bogat željezom nikada nije stvor i nije potonuo te hranljivim tvarima obogatio ekosistem, prekinuvši ciklus željeza koji je hranio sve, od dijatomeja do morskih ptica.



Ne treba zaboraviti još jednu stvari - kitovi i kril su organizmi koji sadržavaju mnogo ugljika, zapravo su svojevrsni tankeri, spužve ugljika, koji ugrađuju u sebe. 

Ako bi se kitovi i kril mogli vratiti na njihov broj iz ranih 1900-ih, produktivnost Južnog oceana mogla bi se povećati za 11%, izračunali su naučnici u spomenutom radu. Ta bi se povećana produktivnost pretvorila u tijela bogatija ugljikom, od krila do plavih kitova, koji bi zajedno pohranjivali 215 miliona tona ugljika godišnje, što je ekvivalent skidanju više od 170 milijuna automobila s ceste na godinu dana, sugeriše ovaj tim.


Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Sastav Pfizerove i Modernine RNK vakcine i osobine RNK vakcina

Klitoris: vrh ledenog brijega užitka

Ne, nije tačno da potpuno vakcinisani zdravstveni radnici imaju 251 puta veće virusno opterećenje i da su opasnost za nevakcinisane