Odlazak na spavanje između 22-23 je izgleda dobar za srce



Zdravo srce je važno za cjelokupno zdravlje osobe. A za zdravo srce, potreban je i zdrav san. Srce je odgovorno za pumpanje krvi kroz tijelo i pokreće cirkulacijski sistem koji osigurava da svi organi i tkiva u tijelu dobiju kisik koji im je potreban.

Iako je već dobro poznato da faktori kao što su loša prehrana, ograničena tjelovježba i pušenje mogu naštetiti srcu, sve više se prepoznaje opasnost nedostatka sna za zdravlje srca i krvnih žila. Deprivacija sna je povezana s anksioznošću, depresijom, pa čak i povećanim apetitom, ali i sa srčanim problemima. Duži san - odnosno raniji odlazak na spavanje - bi mogao biti blagotovoran za srce. 

Odlazak na počinak ranije, između 22 i 23 sata nosi manji rizik od razvoja srčanih bolesti u poređenju s ranijim ili kasnijim odlaskom na spavanje, prema studiji čiji je koautor dr. David Plans, viši predavač na Initiative in Digital Economy u Exeteru (INDEX), što je dio poslovne škole Univerziteta Exeter.

,,Tijelo ima 24-satni unutrašnji sat,, koji pomaže regulirati fizičko i mentalno funkcioniranje”, rekao je dr. Plans. ,,Iako ne možemo zaključiti uzročnost iz naše studije, rezultati sugeriraju da je veća vjerovatnost da će rano ili kasno odlazak u krevet poremetiti tjelesni sat, sa štetnim posljedicama po zdravlje srca i krvnih žila.”

Studija je koristila podatke od 88.026 sudionika UK Biobank, a prikupila je podatke o početku spavanja i vremenu buđenja tijekom sedam dana pomoću akcelerometra koji se nosi na zapešću. Objavljena je u European heart Journal - Digital Health pod naslovom ,,Accelerometer-derived sleep onset timing and cardiovascular disease incidence: a UK Biobank cohort study ".

Sudionici su ispunili demografsku, životnu, zdravstvenu i tjelesnu procjenu i upitnike koji su praćeni novom dijagnozom kardiovaskularnih bolesti, definiranih kao srčani udar, zatajenje srca, hronična ishemijska bolest srca, moždani udar i prolazni ishemijski napad. 

Tokom prosječnog praćenja udionika ove opservacione studije od 5.7 godina, 3.172 sudionika (3.6%) razvilo je kardiovaskularnu bolest.

To je bilo najviše kod onih koji su spavali u ponoć ili kasnije, a najmanje kod onih koji su spavali od 22 do 22.59 sati.

Naučnici su analizirali povezanost između početka spavanja i kardiovaskularnih događaja nakon prilagodbe na dob, spol, trajanje spavanja, nepravilnosti spavanja (definisane kao različito vrijeme odlaska na spavanje i buđenje), hronotip koji su sami prijavili (ranoranioci ili noćne sove), pušenje, indeks tjelesne mase, dijabetes, krvni pritisak, holesterol u krvi i socioekonomski status. ni nakon adaptacije na ove faktore, rezultati se nisu promijenili.

Oni koji su išli spavati u ponoć ili kasnije imali su 25% veći rizik od kardiovaskularnih bolesti u poređenju s onima koji su išli u krevet u optimalnom vremenskom rasponu između 22 i 22.59 sati.

Oni čije je vrijeme spavanja bilo između 23:00 i 23:59 imali su 12% povećan rizik, a oni koji su zaspali prije 22:00 imali su 24% povećan rizik.

U daljnjoj analizi prema spolu, povezanost s povećanim kardiovaskularnim rizikom bila je jača kod žena, a samo početak spavanja prije 22 sata ostao je značajan za muškarce. 

Ovo je opservaciona studija i kao takva ima svoja ograničenja. Još je teško uvrditi kauzalonst između vremena odlaska na spavanje i pojave kardiovaskularnih problema, ali je teško ignorisati nalaze. Također, osobe u bazi korištenoj za istraživanje nisu bile dovljno divezirane - ugavnom se radilo o bijelcima. S ovakvim studijama još treba biti oprezan, ali svakako je odlazak na spavanje prije ponoći dobra stvar - bar se možete dovoljno naspavati prije odlaska na posao. 



Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Sastav Pfizerove i Modernine RNK vakcine i osobine RNK vakcina

Klitoris: vrh ledenog brijega užitka

Ne, nije tačno da potpuno vakcinisani zdravstveni radnici imaju 251 puta veće virusno opterećenje i da su opasnost za nevakcinisane