Quantum of Science

U ocenima je sve manje kitova usana, znate onih ogromnih, koji se hrane malim račićima, krilom , tako što filtiraju vodu. Kako je manje ovih divova, to bi se moglo zaključiti da će biti više krila, jer je manje onih koji jedu kril. Zaključak je pogrešan. Kitovi usani su kitovi bez zuba, a spadaju u nadporodicu unutare reda kitova i delfina ( Cetacea ), koju nazivamo Mysticeti . Druga nadporodica su kitovi zubani ( Odontoceti ), u koje spadaju kitovi ulješure, delfini i kitovi ubice. U usane spadaju, primjerice, grbavi kit ( Megaptera novaeangliae ) i    plavi kit ( Balaenoptera musculus ), oba na donjim slikama: Kitovi usani imaju zube samo u toku embrionalnog razvoja, a inače imaju filter od gusto poredanih keratinskih ploča, koje zovemo usi. Dakle kakva je to tanana veza između kitova usana i krila? Stvar je u tome što kitovi usani jedenjem krila zapravo pogoduju razvoju novog krila.  U Južnom oceanu u blizini Antarktika, prije ere lova na kitove, procjenjuje se da je b...

Prije nekog vremena, pisala sam o tome kako funkcionišu deterdženti: to su surfaktanti koji smanjuju površinsku napetost vode jer su molekule deterdženata specifično organizirane, imaju dio koji "voli" vodu" i dio koji "mrzi vodu" te tako jednim krajem uspiju uroniti u masnu mrlju, a drugim biti u vodi. Većina deterdženata (ali ne svi) sa vodom obrazuju pjenu. Pjena je smjesa u kojoj je gas otopljen u tekućini ili čak čvrstoj materiji. Zapravo, pjene su smjese koje se sastoje iz gasovite faze i tečne ili čvrste faze. Obično, kada mislimo na pjenu mislimo baš na pjenu gasa u tekućini, kakva je sapunica, ali kuhinjska spužva i stiropor su također pjene. Gas formira mjehuriće, a ne neke druge oblike, jer je sa tačke gledišta fizike i fizičkih zakona, sferični oblik najlakši za formiranje i treba mu najmanje energije da bi se formirao. O svojstvima i tipovima pjena te njihovoj primjeni u svakodnevnom životu bi se dalo pričati, ali trenutno mene, a vjerujem...

Mjesto dodira vode iz rijeke Misisipi i Atlantskog oceana - mrtva zona Meksičkog zaljeva Naučnici iz Nacionalne oceanske i atmosferske administracije (National Oceanic and Atmospheric Administration, NOAA) su objavili podatke o stanju mrtve zone u Meksičkom zaljevu, ekološki praktično mrtvog područja Atlantskog oceana. Mrtve zone su ekološki termin za područja u morima, oceanima i jezerima u kojima su nivoi kisika veoma mali te se može govoriti o ekološkoj hipoksiji i anoksiji. Praktično, svi organizmi, osim anaerobnih bakterija u zahvaćenom području ugibaju. Od ovih područja treba razlikovati područja u oceanima u kojima prirodno obitava jako malo organizama.  Sedamdesetih godina prošlog vijeka, naučnici su počeli primjećivati pojavu ovih zona uz jako naseljene obale. Pojava "mrtvih zona" vezana je za zagađenje usljed povećane koncentracije nutrijenata tj. đubriva koji sa poljoprivrednih površina dospijevaju u rijeke. U konkretnom slučaju Meksičkog zaljeva, ove t...