Quantum of Science

Izvor: Pixabay Ogromni asteroid koji se pogodio Zemlju prije 66 miliona godina zatrpao je čitavu planetu krhotinama. Jedna od hipoteza zašto je udar asteroida bio tako poguban po živi svijet tog vremena, bila je i ta da je udar proizveo veliku količinu prašine, koja je formirala oblake.  Ti oblaci su putovali diljem planete, zaklanjali Sunce i zapravo onemogućili osnovne životne procese. Sada kompjuterske simulacije pokazuju kako se taj prašinasti materijal širio toliko daleko od originalnog mjesta udara. Asteroid je, kako znamo i kako su Luis i Walter Alvarez pokazali, pogodio područje Yucatana u današnjem Meksiku. To je stvorilo sloj gline koji je bogat metalnim iridijem, koji je rijedak na Zemlji, ali je prilično čest u stijenama iz svemira. Sloj gline je debljine otprilike 3 milimetra, čak i na mjestima koja su udaljena više od 6.000 kilometara od mjesta udara, a nan nekim mjestima sloj je i deblji. Naučnicima je bilo teško da objasne kako je taj materijal dos...

Hiawatha krater, izvor: youtube Grupa naučnika iz Danske, Njemačke i Kanade, predvođena Kurtom Kjærom sa Univerziteta u Kopenhagenu, objavila je sredinom novembra u časopisu Science Advances rad o otkriću kratera   širine 31 km ispod glečera Hiawatha na Grenlandu. Ovaj krater, nazvan također Hiavatha, nastao je prilikom udara asteroida prečnika oko 1.5 km. Premda ovaj udar nije bio tako velik kao onaj koji se desio prije 66 miliona godina, kada su izumrli dinosauri, imao je dovoljno velike reperkusije na klimu i istoriju naše planete, koju je, u doba udara, naša vrsta već naseljavala. Procjenjuje se da se udar dogodio prije otprilike 13 000 godine, na kraju posljednjeg ledenog doba, ali naučnici još raspravljaju o tome. Sam udar je imao snagu od oko 700 nuklearnih bombi od 1 megatona i udarni talas se moga osjetiti na hiljade kilometara u prečniku od mjesta gdje je asteroid udario. Krater formiran ovim udarom je jedan od 25 najvećih kratera na svijetu. ...