Quantum of Science

Postoji jedno vrlo interesantno pitanje. Ljudski genom (cjelokupna DNK u jednoj stanici) sadrži oko 20 000 gena, ali genom proizvodi oko 100 000 različitih proteina. Upravo stoga su naučnici, kada je rađen Human Genom Project, predviđali kako bi ljudski genom trebao sadržavati oko 100 000 gena. Čak su se organizovala i klađenja ko će pogoditi broj gena. A onda - ka-bum! - ispostavilo se da genom naše vrste ima manje od 20 000 gena. Ako je je gen šifra za protein, kako onda da 3/4 proteina nema svoju šifru u DNK? Ovo je jasno mojim kolegama, biolozima, ali objasniti bilo kome drugom, nekome ko ima samo malo predznanja iz oblasti genetike (pod tim podrazumijevam da je čuo/čula za pojmove gen, hromosom, DNK, protein) je jako težak zadatak. Naime, bojim se da ću u pokušaju da pojednostavim i ne zbunim novim informacijama preskočiti neke stvari te time stvoriti "rupu" u objašnjenju. Kao kad gledate krimić, pa onda odete u WC, u međuvremenu se nešto dogodilo i sad v...

(Ovaj kratki rječnik nije nastao sa intencijom da to bude stručni rječnik svih pojmova iz genetike, nego je namijenjen učenicima i laicima te su stoga pojmovi objašnjeni što je moguće jednostavnije)  Kloniranje: metoda manipulacije genetičkim materijalom u cilju dobijanja genetički istovjetnih jedinki. Jedinke koje imaju istovjetan genetički materijal se nazivaju klonovima.  Mitohondrijalna DNK (mDNK):  mitohondrijalna i hloroplastna DNK su zasebne molekule u genomu viših organizama, onih čije stanice imaju organele. Prema teoriji endosimbioze, mitohondrije i hloroplasti su nastali od bakterija, koje je neka stanica progutala. DNK koja se nalazi u ovim organelama stanice ima više sličnosti sa bakterijskom DNK - cirkularna je, a geni su kontinuirani (nema introna). Međutim, i na ovoj DNK se nekada mogu dogoditi mutacije koje izazivaju ozbiljne poremećaje metabolizma. Mi nasljeđujemo svu svoju mitohondrijalnu DNK od majke, jer spermatozioidi pri oplodnji svo...