Quantum of Science

  Kada je rover Perseverance krenuo na Mars, sa sobom je odnio i jedan mali, ali vrlo bitan uređaj, MOXIE. MOXIE može stvarati kisik i naučnici su 31. avgusta iznijeli podatke o tome kako uređaj radi u različitim uslovima.   Dokazano je da je sinteza kisika na Marsu, makar u malim skalama, moguća, i mnogi se pitaju da li je ovo početak teraformiranja Marsa. Ugljični dioksid u atmosferi Marsa osnova za dobijanje kisika Atmosfera Marsa je potpuno drugačija od Zemljine atmosfere i zapravo pomalo podsjeća na ranu Zemlju. U njoj ima oko 96% ugljičnog dioksida, 2.6 % molekularnog dušika, 1.9 % argona, 0,16 % molekularnog kisika (O2) i 0,06 % ugljičnog monoksida. Suprotno tome, Zemljina atmosfera se većinski sastoji od dušika, oko 78%, te oko 21% kisika. Ovo znači, da ako bi jednog dana ljudi, nekim čudom, ipak krenuli stvarati kolonije na Marsu, bio bi potreban odgovarajući izvor kisika. To je moguće postići putem elektrolize ugljičnog diokida. NASA je objasnila da MOXIE zagrija...

Ovaj tekst je preveden i prilagođen tekst sa ScienceAlert Naučnici su procijenili brzinu zvuka na Marsu, koristeći opremu na roveru Perseverance za proučavanje atmosfere ove planete, koja se jako razlikuje od Zemljine.  Ono što su otkrili moglo bi imati čudne posljedice na komunikaciju budućih Marsovaca. Nalazi sugerišu da bi pokušaj razgovora u Marsovoj atmosferi mogao proizvesti čudan efekat, budući da se čini da zvukovi višeg tona putuju brže od dubokih tonova. Baptiste Chide iz Los Alamos National Laboratory predstavio se na 53. Konferenciji o lunarnoj i planetarnoj nauci nova otkrića koja govore o temperaturnim fluktuacijama na površini Marsa koje su usko povezane s brzimom zvukom. Rad s konferencije je moguće pogledati ovdje . Brzina zvuka nije univerzalna konstanta kao što je to brzina svjetlosti. Može se mijenjati, ovisno o gustoći i temperaturi medija kroz koji  zvuk putuje; što je medij gušći, to je brzina zvuka veća. Zato zvuk putuje oko 343 metra (1.125 stopa) u se...

Mars, Credit: Steve Lee, Univ. Colorado/Jim Bell, Cornell Univ./Mike Wolff, SSI/NASA Astronomi su potvrdili postojanje velikog slanog jezera ispod leda na Marsovom južnom polu - i ne samo to: pokazali su postojanje još tri jezera. Otkriće je napravljeno pomoću podataka radara s svemirske letjelice koja orbitira oko Marsa, Mars Express, Evropske svemirske agencije(ESA). Ovo otkriće je zasnovano na dokazima prikupljenim prije dvije godine o postojanju tekuće vode na "crvenoj planeti".  Najveće, središnje jezero mjeri 30 kilometara u širini, a okruženo je s 3 manja jezera, od kojih je svako široko nekoliko kilometara. Jezera se prostiru na površini od oko 75 000 kvadratnih kilometara (poređenja radi, površina Irske je oko 70 000, a Srbije oko 77 000 kvadratnih kilometara).  U subglacijalnim jezerima na mjestima kao što je Antarktik, postoji život, no to ne mora značiti da bi mikroorganizama moglo biti u Marsovim subglacijalnim jezerima jer su ona isuviše slana. Ili možda to uopš...

Credits: NASA/MAVEN/Goddard Space Flight Center/CU/LASP Mars je čudniji, a možda i ljepši nego što zamišljamo. Ogromna područja marsovskog noćnog neba pulsiraju u ultraljubičastoj svjetlosti, sudeći prema slikama NASA-ine svemirske letjelice  MAVEN -  Mars Atmosphere and Volatile Evolution . Rezultati se koriste za rasvjetljavanje složenih cirkulacijskih obrazaca u marsovskoj atmosferi. Ekipa naučnika koji rade na MAVEN misiji  iznenađena je kada su otkrili da atmosfera pulsira tačno tri puta po noći, i to samo za vrijeme proljeća i jeseni na Marsu. Novi podaci otkrili su i neočekivane valove i spirale na marsovskim polovima, istovremeno potvrđujući rezultate svemirske letjelice Mars Express da je ovaj sjaj bio najveći u zimskim polarnim regijama. Ovo nije neka vrsta marsovskog polarnog svjetla - svjetlo nije u čovječjem oku vidljivom dijelu spektra niti fenomen koji postoji na Zemlji može biit moguć na Marsu, jer Marsu nedostaje magnetno polje. "MAVEN-ove slike nude naš...

"Proglašavam da je misija Opportunity završena", izjavio je u srijedu službenik NASA-e Thomas Zurbuchen u misiji rovera SAD-a na Marsu, koja je nadišla predviđeni životni vijek za više od 14 godina. Rover Opportunity podlegao je oluji s Marsovom prašinom i izgubio kontakt s Zemljom prije gotovo osam mjeseci. NASA je napokon odustala od "oživljavanja" misije Opportunity ("Prilika") nakon više od 800 pokušaja ponovnog uspostavljanja kontakta. Zurbuchen, pomoćnik administratora za nauku u Nacionalnoj agenciji za svemir i aeronautiku, rekao je na konferenciji za novinare održanoj na Jet Propulsion Laboratory u Pasadeni, Kalifornija, kako je vijest podijeljena s dubokim osjećajem zahvalnosti i zahvalnosti. Nakon što je 15 godina istraživao područje Mariana  NASA-in Opportunity rover je službeno mrtav. U večernjim satima 12. februara, NASA je poslala konačni niz naredbi Opportunityju, tražeći od njega da odgovori. Odgovora nije bilo. ...

Nevjerovatna slika kratera Korolev (Koroljov), izvor: Björn Schreiner/FU ESA/DLR/FU Berlin, CC BY-SA 3.0 IGO,  Saznali smo nešto nevjerovatno o Marsu za kraj godine: carstvo leda koje nam je snimila letjelica Mars Express Evropske svemirske agencija (ESA). Još uvijek nismo načisto sa postojanjem tečne vode na Marsu, ali znamo da leda ima dosta. Na južnom polu Marsa nalazi se krater Karaljov, nazvan tako prema ruskom raketnom inženjeru Sergeju Pavloviču Karaljovu (rus.  Серге́й Па́влович Королёв, zadnji slog je naglašen, pa se oba "o" izgovaraju kao "a"), koji je radio na ruskim svemirskim programima Sputnik (Sputnjik) i Vostok (Vastok). Ovaj krater je ispunjen ispunjen zaleđenom vodom. Možda bismo očekivali da ovo bude suhi led, ali - da to je zaleđena voda, jako zasićena solima. Ovaj krater je skrivena zamka, jer led krije njegovu pravu dubinu - krater je dubok oko dva kilometra. Od dna pa do vrha, tu je sloj leda dubine 1.8km i širine oko 60km u ...

Inženjeri u NASA-inoj Jet Propulsion Laboratory (JPL) u Pasadeni (Kalifornija) uspješno su spustili sondu InSight na Mars. Samo spuštanje je bilo veoma opasno i nekih šest i po minuta, koliko je trajao prolazak kroz atmosferu Crvene planete, bilo je krucijalno za sudbinu sonde. Misija u  broj evima U toku tih par minuta, sonda je usporila sa 19 300 km/h na svega 8 km/h. Kako bi olakšali slijetanje, naučnici su InSight opremili padobranom i sistemom za amortizaciju udara. Ime ove sonde je akronim od Interior Exploration using Seismic Investigations, Geodesy and Heat Transport. InSight može konvertovati Sunčevu energiju i koristiti je za pogon.  Prije nego što je sletjela na područje Marsa zvano  Elysium Planitia , prešla je 484 miliona kilometara.  Vrijednost misije je oko 850 miliona dolara. Svrha misije „Bio je ovo nevjerovatan dan za NASA“, izjavio je administrator agencije Jim Bridenstine. On je također dodao da ga je podpredsjednik Mike Pence nazva...

Mars je u popularnoj kulturi odavno simbol za vanzemaljski život, a odnedavno o njemu razmišljamo i kao o „Zemlji 2“ zbog ideja o terifikaciji i naseljavanju ove planete. Međutim, život kakav mi poznajemo nije moguć bez vode i stoga su istraživanja Marsa, pogotovo ona astrobiološke prirode, fokusirana na potragu za vodom. Ova potraga traje već nekoliko decenija. Hidrologija našeg susjeda, Marsa, još je nedovoljno shvaćena. Naučnici već decenijama pokušavaju pronaći uvjerljive dokaza da na „crvenoj planeti“ voda postoji u nekom obliku, ali, često se ispostavi da ta voda nije u obliku u kakvom se nalazi na Zemlji, dostupna živim organizmima. Još je 1987.  Stephen Clifford sa Planetary Science Institute predložio hipotezu o postojanje tekuće vode na Marsu. Međutim, sad smo dobili najuvjerljiviji dokaz da vode, doduše ispod površine planete i najvjerovatnije veoma slane, na Marsu ipak ima. Upravo je otkriveno kako ispod južne polarne kape Marsa, ispod područja nazvano...

Rover ilitivamga robotizirano vozilo Curiosity svašta nešto vrijedno radi na Marsu evo već 6 godina. Između ostalog, traži i nagovještaje organskih molekula, vode i mogućnosti da je Mars bio naseljiv. Iz NASA je došla vijest da je Curiosity našao nešto potencijalno interesantno.  U časopisu Science su 7. juna publikovana dva rada o tragovima organskih molekula na Marsu. U prvom radu, pod nazivom " Organic matter preserved in 3-billion-year-old mudstones at Gale crater, Mars " objavljeno je kako su otkrivene organske molekule u drevnom depozitu čije je uzorke Curiosity sakupio u krateru Gale, dok su u drugom radu, pod nazivom " Background levels of methane in Mars’ atmosphere show strong seasonal variations " opisane marsovske sezonske fluktuacije najjednostavnije organske molekule - metana. Nove molekule koje su pronađene u blatu Marsa bile su, između ostalih,  tiofen, 2-3-metiltiofen, metanetiol i dimetilsulfid. Možemo samo reći da Mars ne miriše ...

NASA je objavila podatke koje je Curiosity rover prikupljao od 2012. u Marsovom krateru zvanom Gale. Gale se nalazi na području kvadrata (sektora) Aeolis, ima dijametar od oko 154 km i procjenjuje se da je star oko 3.5 do 3.8 milijardi godina. Ime je dobio prema Walteru Fredericku Galeu, astronomu-amateru iz Sidneja, koji se u drugoj polovini 19. vijeka bavio posmatranjem Marsa. Podaci su pokazivali mnogo varijacija u hemijskom sastavu sedimentnih stijena te je tim kojeg je predvodio Joel Hurowitz sa Univerziteta Stony Brook u New Yorku analizirao sve te podatke i zaključio kako su se starije stijene formirale u hladnoj klimi, dok su se mlađe formirale u toplijoj i vlažnijoj klimi. Krater je mogao biti pogodan za život u periodu prije oko 3.8 do 3.1 milijardi godina, nedugo nakon što je tek formiran. U jednoj drugoj, nevezanoj studiji, objavljenoj krajem maja ove godine u časopisu Geophysical Review letters pod nazivom „Diagenetic silica enrichment and late-stage grou...