Quantum of Science

Mladunci šišmiša vrste  Saccopteryx bilineata  razvijaju svoje glasovne sposobnosti brbljajući na sličan način kao i djeca. Ovo otkriće bi moglo pomoći naučnicima da istraže više o tome kako sisavci nauče komunicirati.  Djeca brbljaju kako bi vježbala govorne zvukove koji zahtijevaju preciznu motoričku kontrolu nad njihovim govornim aparatom - glasnicma, zubima, jezikom i usnama, pokazuje istraživanje. Mlade ptice pjevačice također "brbljaju", ali postoji vrlo malo drugih zabilježenih primjera ponašanja brbljanja među životinjama. Ovo istraživanje šišmiša objavljeno u Science pod naslovom " Babbling in a vocal learning bat resembles human infant babbling"   je prvo koje je identificiralo mladunče koje je proizveo sisavac koji nije primat. Naučnici su upotrijebili ultrazvučnu zvučnu opremu za hvatanje pojedinačnih "slogova" visokih cviljenja mladunaca i identificirali većinu od 25 različitih slogova koji se čuju u vokalnom repertoaru odraslih šišmiša. Tim j...

Kako to da su šišmiši rezervoar toliko virusnih bolesti? Virusi ebole, nipah, SARS i marburg su "preskočili" sa šišmiša na ljude, a radi se o nekim od najopasnijih bolesti koje su pogodile čovječanstvo u posljednjih nekoliko decenija. Slijepi miševe mogu nositi i virus bjesnila, ne zaboravimo ni to, a sad je tu i COVID-19, infekcija izazvana virusom SARS-CoV-2.  Kao prvo, mi sve više i više ulazimo u područja divljine, i praktično otimamo habitate divljim životinjama. Njihova prirodna staništa zaposjedamo i koristimo za poljoprivredu i stočarstvo. Tako neminovno dolazi do preklapanja naših aktivnosti i aktivnosti divljih životinja. Međutim, zašto nam onda ne pređu virusi od nekih drugih divljih životinja nego baš uglavnom od slijepih miševa? Na nas itekako prelaze bolesti sa drugih divljih životinja i to se dešavalo već hiljadama godina. Nisu samo šišmiši u pitanju, recimo u slučaju MERS-a, to su bile kamile. Konkretno, u slučaju ebole, sumnja se da su sta...