Quantum of Science

IceCube Observatory, izvor: Ice Cube Observatory U 2018. godine se desilo nekoliko stvari koje su izazvale nemire i uzbudile naučnu zajednicu te će ova godina vjerovatno u kronike ući kao historijska. Naime, ovo je još jedna godina u kojoj je editovanje gena bilo jedna od glavnih tema rasprava. Prvo je u januaru ove godine tim sa Univerziteta Stanford je pokazao kako bi imuni sistem osobe mogao sabotirati gensku terapiju baziranu na CRISPR-Cas9. Antitijela na Cas9 protein, koji je u ovom slučaju antigen, bi se mogla vezati za Ca9 već u krvotoku i tako spriječiti enzim da obavi svoju funkciju. Također, T-limfociti mogu naciljati stanice u kojima ima Cas9 proteina, a to su upravo stanice u kojima je DNK ispravljena te tako inicirati napad tijela na vlastite editovane stanice. Drugim riječima, to bi mogao biti okidač za autoimuno oboljenje. Onda su u junu dva tima. jedan iz Novartisa, a drugi sa Instituta Karolinska – utvrdili kako bi CRISPR tehnologija editovanja mogla ...

TESS, izvor NASA Astronomi (i mi svi zajedno sa njima) imaju novog prijatelja u potrazi za egzoplanetama: TESS. U pitanju je Transiting Exoplanet Survey Satellite, i zapravo se radi o svemirskom teleskopu iz NASA-inog Explorer programa. Lansiranje je planirano za 18. april 2018. u saradnji sa SpaceX. TESS će biti lansiran sa SpaceX- ove Falcon 9 rakete.  Smatra se da će ovaj satelit pronaći još 20 000 novih egzoplaneta, naspram oko 3800 za koliko danas znamo. Naučnici smatraju da bi 2000-3000 takvih novotokrivenih egzolaneta bilo manje od Jupitera i da bi bile stjenovite. TESS je koštao oko 200 miliona dolara a nasljednik je Kepler satelita, koji je otkrio oko 2300 egzoplaneta, a lansiran je 2009. Prethodne potrage za egzoplanetama su uglavnom otkrivale divovske planete, dok će TESS biti usmjeren na traženje manjih planeta.  Orbitiraće na visoko-eliptičnoj orbiti sa apogejom vrlo blizu Mjeseca i ta orbita bi trebala biti stabilna bar 10 godina,...

Image credit: SpaceX Space X-ova Falcon 9 raketa, lansirana u avgustu 2017. godine je izgleda napravila ogromnu rupu u Zemljinoj atmosferi, koja bi mogla poremetiti funkcionisanje GPS-a.  Ova raketa, koju je privatna kompanija SpaceX lansirala kako bi ponijela satelite u orbitu je imala neobičnu, gotovo vertikalnu trajektoriju i njen je prolazak kroz atmosferu je kreirao prvi nama poznat slučaj akustičkog "shock wave" usljed prolaska rakete. Naime, prijašnji slučajevi ovog fenomena nastajali su usljed prolaska aviona i obično ih opisujemo kao "probijanje zvučnog zida". To je aerodinamička pojava koja nastaje onda kada letjelica dostigne brzinu zvuka. Letjelica - avion, raketa ili drugi objekt - stvara poremećaj pritiska okolnog vazduha pred objektom i nastaju udarni talasi, koji imaju određenu energiju i koje posmatrači doživljavaju kao eksploziju.  Tim koji je predvodio  Charles Lin sa Nacionalnog Cheng Kung univerziteta u  Tainanu, Tajvan, ...