Nauka u 2018.

IceCube Observatory, izvor: Ice Cube Observatory

U 2018. godine se desilo nekoliko stvari koje su izazvale nemire i uzbudile naučnu zajednicu te će ova godina vjerovatno u kronike ući kao historijska. Naime, ovo je još jedna godina u kojoj je editovanje gena bilo jedna od glavnih tema rasprava.

Prvo je u januaru ove godine tim sa Univerziteta Stanford je pokazao kako bi imuni sistem osobe mogao sabotirati gensku terapiju baziranu na CRISPR-Cas9. Antitijela na Cas9 protein, koji je u ovom slučaju antigen, bi se mogla vezati za Ca9 već u krvotoku i tako spriječiti enzim da obavi svoju funkciju. Također, T-limfociti mogu naciljati stanice u kojima ima Cas9 proteina, a to su upravo stanice u kojima je DNK ispravljena te tako inicirati napad tijela na vlastite editovane stanice. Drugim riječima, to bi mogao biti okidač za autoimuno oboljenje.

Onda su u junu dva tima. jedan iz Novartisa, a drugi sa Instituta Karolinska – utvrdili kako bi CRISPR tehnologija editovanja mogla pospiješiti otpomoći stvaranje raka kod organizama kod kojih je ova metod izmjene gena primijenjen. Gen koji nas štiti od raka, TP53, ometa rad CRISPR mehanizma. Međutim, to znači da ako TP53 nije omeo CRISPR, pa je došlo do izmjene gena, one stanice koje ostanu u kulturi nakon djelovanja CRISPR zapravo imaju mutiranu kopiju TP53 gena i njegov protein, p53, nije baš aktivan te je to razlog zašto su ove stanice prihvatile CRISPR promjenu. Tako naučnici, birajući stanice koje su izmijenjene CRISPR metodom zapravo ujedino vrše i selekciju stanica sa mutiranim „majstorom za popravke“ TP53, a to su stanice koje su sklonije da postanu stanice tumora.

Ipak, ova saznanja nisu omela kineskog naučnika He Jiankuia da u tajnosti obavi prvo genetičko editovanje ljudskih beba. U novembru ove godine došlo je do skandala jer je mimo postojeće regulative da se ne smije raditi editovanje gena na ljudskim embrijima koji će proći sve faze razvoja, urađeno nešto od čega je naučna zajednica strahovala – tajni eksperiment. Ovaj događaj će uzdrmati povjerenje javnosti u nauku i dati povoda teorijama zavjere da se negdje u tajnosti zaista rade tajni eksperimenti na ljudima te vjerovatno za jedno vrijeme zatvoriti javnost prema mogućnosti ispitivanja genskih terapija. CRISPR tehnologija nudi mnogo toga, a ako ovom tehnikom dovoljno dobro ovladamo i zaobiđemo njene mane, možda ćemo imati i lijek za neka kongenitalna stanja i bolesti. Nažalost, ovakvi poduhvati potkopavaju takva istraživanja.

U Kini se ove godine dogodilo još nešto zanimljivo: po prvi puta su, metodom nuklearnom staničnog transfera, klonirani primati. To dugo naučnicima nije polazilo za rukom, sve dok na svijet nisu došli Zhong Zhong i Hua Hua – mladunci makaki rhesus majmuna.

Prema izvoru magazina Science, otkriće godine dolazi iz sfere embriologije: nekoliko naučnih radova je pokazalo kako nastaje cijeli organizam, stanica po stanica, iz oblođene jajne stanice. 

Kada govorimo o tehnologiji, nemoguće je zaobići multimilijardera Elona Muska. 6. februara ove godine njegova kompanija SpaceX lansirala je da sada najveću SpaceX-ovu raketu, FalconHeavy. Elon Musk ne samo da svoje rakete šalje u svemir, nego ih i vraća-njegove rakete nisu preskupa potrošna roba koja bude uništena, nego će se moći ponovo koristiti, što je jedan od koraka da se letovi u svemir učine jeftinijim. Oni bolje upućeni znaju da ovo nije prvi put iznesen ovakav koncept, ali je Elon to doveo na jedan sasvim novi, fancy nivo. Naime, Musk je pomoću FalconHeavy izbacio i jedan model Tesla električnog automobila, njegove druge kompanije, u svemir, samo kako bi pokazao šta sve može i to sve sa lutkom obučenom u svemirsko odijelo. Ipak, treba se sjetiti da je ovo bila jedna vrlo teška godina za Muska, ponajviše zahvaljujući negovim vlastitim greškama u komunikaciji i aroganciji. Zbog njegovog ponašanja i izjava, kompanijama koje je osnovao su počele padati vrijednosti dionica.

Ipak, klasični svemirski programi agencija NASA i ESA ni ove godine nisu zaostajali za prethodnim, uprkos budžetskim rezovima. Dvije, za istraživanja važne sonde, lansirane su ove godine i došle su do svojih ciljeva: sonda Parker, koja je namijenjena istraživanju vanjske korone Sunca i sonda InSight, namijenjan istraživanju unutrašnjosti Marsa, za „marsofizička“ istraživanja.

Malo, dalje, u orbiti Jupitera, imamo razloga za vjerovati kako na njegovom satelitu Europa ima vode, dok nam je pogled u duboki svemir pokazao rađanje planeta – egzoplanete PDS 70b. Također, pomnija posmatranja su pokazala da Jupiter ima više satelita nego što smo mislili – čak 79, i da nekoliko manjih satelita ne prati rotaciju ove planete. Na Saturnovom mjesecu Encelad smo otkrili tragove kompleksnih organskih molekula.

Asteroid Bennnu

Misija OSIRIS-Rex je došla do asteroida Bennu, jednog od asteroida koje naučnici pomno prate, jer bi mogao udariti u Zemlju, i na tom asteroidu otkrila tragove tečne vode. Još jedan asteroid, Oumuamua, nepravilnog, izduženog oblika, izazvao je pometnju u medijima jer se pojavio rad koji sugerira da je ovo „špijun“ vanzemaljskih civilizacija.

CERN je detektovao interakciju Higgsovog bozona i vršnog kvarka, što je bilo jako važno iz mnogo razloga, a jedan od njih je da je teško detektovati ovu interakciju. IceCube Obervatory na Južnom polu je detektovala neutrina koja su dolazila sa jednog udaljenog izvora - objekta koji spada u blazare, 3.7 milijardi svjetlosnih godina udaljenog od nas.

Svijet je izgubio Stephena Hawkinga: veliki teoretski fizičar nas je napustio 14. marta 2018. 16. oktobra je izašla njegova posljednja knjiga „Brzi odgovori na brza pitanja“. Umro je i nobelovac Leon Lederman, poznat po detekciji mion neutrina i dubinskog kvarka, ali i po tome što je bio kum Higgsovog bozona: on je ovoj čestici dao nadimak „Božija čestica“.

U sferi antropologije, otkrili smo jedan neobičan fosil: kosti jedne djevojčice iz Sibira su pokazale da je njena majka bila neandertalac, a otac denisovac, još jedna izumrla vrsta hominida. Do sada nismo znali da su se ove vrste ili podvrste ljudi miješale.

Fosil Dickinsonia

U septembru ove godine, naučnici su otkrili nevjerovatno, samozatajno stvorenje – najstariju životinju. Još od 1947. jedan fosil je fascinirao naučnike, ali nisu mogli odrediti ni kojem taksonomskom carstvu pripada. Međutim, naučnici su u neobičnom fosilu identificirali tragove kolesterola,, što je dokaz da se radi o životinji. Fosil pripada klasi Ediacara, a rod je nazvan Dickinsonia i star je oko 558 miliona godina. Naučnici su ovo otkriće nazvali „svetim gralom paleontologije“. Fosil su 1947. otkrili australski istraživači u području Bijelog mora u Rusiji. Ovo biće, dugačko oko 1.4 m postojalo je čak 20 miliona godina prije kambrijske eksplozije života na Zemlji.