Propaga(n)dni jezik lažnih vijesti i moć ubjeđivanja
(Ovaj tekst je prvo objavljen na Glasu Amerike)
U julu 2018. društvenim mrežama je počeo kružiti jedan video, a ljudi koji su ga dijelili bi obično napomenuli „pogledati do kraja“. Video
je počinjao riječima kako je veoma efikasan lijek za rak poznat još od 1800. i
da farmaceutska industrija krije taj lijek od nas.
Video je producirao McGill Office for Science and Society u cilju upozoravanja ljudi na metode kojima se služe oni koji šire dezinformacije:
Danas ima mnogo kratkih videa, internet mimova („memes“) i članaka o tome
kako farmaceutska industrija krije od nas jeftine lijekove i lobira za
zabranjivanje supstanci „iz prirode“ koje bi imale neko djelovanje na bolesti.
Međutim, ovaj video je podijelilo i nekoliko ljudi koji su zagovornici medicine
bazirane na dokazima i koji oštro i racionalno-utemeljeno kritikuju različite
teorije zavjera i pristupe alternativne medicine u liječenju. Jedan od njih je
bio i Dr David Gorski, hirurški onkolog i profesor hirurgije sa Wayne State
University School of Medicine koji piše za web-site Science-Based medicine,
blog Respectful Insolence.
O kakvoj je videu riječ?
U videu se kaže kako je 1816. godine Dr Johan R. Tarjany otkrio kako jedna
vrsta mahovine ubije stanice raka. Mahovina Funariidae
karkinolytae, koja je rasla u blizini njegovog doma, fascinirala ga je od
djetinstva. Tarjany je otkrio kako jedna molekula koju proizvodi ova mahovina
ima moć da selektivno mijenja dvostruku spiralu DNK kod stanica raka te da ove
stanice, kad im se promijeni strukura DNK, umiru. Dalje, u videu se kaže kako
je Tarjany uključio ovu mahovinu u svoju ishranu te da nikada nije dobio rak.
Međutim, prema videu, Američka FDA (Federal Drug Administration) zabranila je
aktivni sastojak te mahovine, no, on se ipak može naći preko interneta.
Po cijeloj strukturi i sadržini, ovaj video se ne razlikuje od niza sličnih
sadržaja na koje nailazimo na internetu, a u kojima se plasira ideja kako
postoje dostupni i efikasni lijekovi u prirodi, ali da nije u interesu vlada i farmaceutskog
lobija da plasiraju ovakve lijekove. Tako možemo saznati da su ambrozija (inače
invazivna vrsta i alergen), obični maslačak te niz drugih biljaka, od kojih su neke veoma
otrovne, kao i niz gljiva, pa čak i pripravaka od dijelova životinja, spas od
opakih bolesti i da te bolesti uklanjaju kao nikada nisu postojale. Jedan od
izuzetno opasnih pripravaka alternativne medicine koji se koristi kao „lijek“
za rak jeste i cansema („black
salve“), u čiji sastav, pored đumbira, cinkovog oksida i graviole, ulazi veoma
opasna Sanguinaria canadensis.
FDA je ovaj pripravak stavila na spisak od 187 lažnih i opasnih lijekova za rak, koje treba izbjegavati. Također, u aprilu 2017. FDA je poslala pisma upozorenja na adrese 14 kompanija koje su određene pripravke lažno reklamirale kao lijek za rak. Cansemu pobornici alternativne medicine reklamiraju kao „internacionalno priznat“ lijek za rak, ili čak kao „empirijski dokazano efikasan lijek za rak kože“. Međutim, umjesto da liječi rak, ova pripravak trajno oštećuje kožu i pravi duboke lezije, uništava meka tkiva, ali i kost i hrskavicu. Ljudi koji su pokušali liječiti rak kože sa ovim pripravkom, ostajali su bez nosa, kože na licu, sa lezijama koje su bile ravne trećem stepenu opekotina. Baš je nedavno zabilježen slučaj kako je žena, imenovana u medijima kao „Theresa“, kojoj je dijagnosticiran rak dojke 2017. godine, i koja je odgađala naučno priznatu terapiju, pokušala liječiti rak cansemom. Rezultat je da joj je ovaj pripravak praktično izjeo grudi i nesretna žena je preminula usljed lezija.
![]() |
| Sanguinaria canadensis |
FDA je ovaj pripravak stavila na spisak od 187 lažnih i opasnih lijekova za rak, koje treba izbjegavati. Također, u aprilu 2017. FDA je poslala pisma upozorenja na adrese 14 kompanija koje su određene pripravke lažno reklamirale kao lijek za rak. Cansemu pobornici alternativne medicine reklamiraju kao „internacionalno priznat“ lijek za rak, ili čak kao „empirijski dokazano efikasan lijek za rak kože“. Međutim, umjesto da liječi rak, ova pripravak trajno oštećuje kožu i pravi duboke lezije, uništava meka tkiva, ali i kost i hrskavicu. Ljudi koji su pokušali liječiti rak kože sa ovim pripravkom, ostajali su bez nosa, kože na licu, sa lezijama koje su bile ravne trećem stepenu opekotina. Baš je nedavno zabilježen slučaj kako je žena, imenovana u medijima kao „Theresa“, kojoj je dijagnosticiran rak dojke 2017. godine, i koja je odgađala naučno priznatu terapiju, pokušala liječiti rak cansemom. Rezultat je da joj je ovaj pripravak praktično izjeo grudi i nesretna žena je preminula usljed lezija.
FDA, ali i sve druge agencije koje se bave sigurnošću lijekova, rade veoma
složen proces odobravanja određene supstance na osnovu naučnih dokaza
efikasnosti te tvari u tretmanu nekog stanja ili bolesti. Taj proces uključuje
praćenje mnogo istraživanja u toj oblasti, upoređivanje rezultata, koji vrlo
često mogu biti oprečni te praćenje svih razina kliničkih testiranja, a sve je
to dugotrajan proces. Zbog toga neki lijekovi jako teško dolaze do pacijenata.
Sa druge strane, to je mehanizam zaštite od nedovoljno istraženih supstanci jer
ove agencije ne smiju pustiti u promet lijekove na kojima nisu izvršena
ispitivanja i pokazane nus-pojava. Ipak, nije istina da farmaceutska industrija
u potpunosti od nas krije lijekove iz prirode: ako se za neku supstancu iz,
primjerice, neke biljke, ispostavi da je efikasan lijek, ona će biti uvrštena u
spisak lijekova.
Takav je slučaj sa citostatikom vinblastinom iz jedne vrste madagaskarskog zimzelena. Također, kada je 1972. godine Tu Youyou otkrila artemizin u jednoj vrsti pelina, kod nas poznatog i pod narodnim nazivom bejturan, te pokazala kako je ova supstanca efikasan antimalarik, nije ni sanjala da će 2015. dobiti Nobelovu nagradu za medicinu. Dakle, nauka i farmacija, kao primijenjena nauka, ne bježe od toga da u prirodi postoje aktivne supstance koje mogu poslužiti kao lijek.
Takav je slučaj sa citostatikom vinblastinom iz jedne vrste madagaskarskog zimzelena. Također, kada je 1972. godine Tu Youyou otkrila artemizin u jednoj vrsti pelina, kod nas poznatog i pod narodnim nazivom bejturan, te pokazala kako je ova supstanca efikasan antimalarik, nije ni sanjala da će 2015. dobiti Nobelovu nagradu za medicinu. Dakle, nauka i farmacija, kao primijenjena nauka, ne bježe od toga da u prirodi postoje aktivne supstance koje mogu poslužiti kao lijek.
Dakle, šta je neobično sa videom sa početka priče?
Video je producirao McGill Office for Science and Society univerziteta
McGill u Quebecu. U trenutku kada ste već postali bijesni na farmaceutsku
industriju jer „krije“ istraživanje o djelotvornosti supstance koju je otkrio
Johan Tarjany, video vam kaže kako ste bili u zabludi: Dr Tarjany ne postoji, a
njegove slike koje su vam pokazali samo minut prije, slike su različitih ljudi
sa brkovima. Ime doktora je anagram imena osobe koja je napravila video, a
slike su slike nekoliko profesora McGill univerziteta.
Teško je bilo uočiti da slike ne predstavljaju istu osobu. Gledaoci videa su „nasjeli“ na produkciju videa, i „cool“ muziku u pozadini. Vjerovatno nisu ni pokušali da guglaju ko je dr Tarjany, a nije im palo na pamet da 1816. godine niko nije znao da postoji DNK, koja je njena funkcija te kakve je strukture – to smo saznali tek 1953.
![]() |
Teško je bilo uočiti da slike ne predstavljaju istu osobu. Gledaoci videa su „nasjeli“ na produkciju videa, i „cool“ muziku u pozadini. Vjerovatno nisu ni pokušali da guglaju ko je dr Tarjany, a nije im palo na pamet da 1816. godine niko nije znao da postoji DNK, koja je njena funkcija te kakve je strukture – to smo saznali tek 1953.
U ovom videu vam njegovi tvorci kažu kako videi sličnim ovom dobijaju na
milione lajkova i dijeljenja – samo zato što vam prikazuju iluziju sreće, a svi
volimo biti srećni. Većina nas će sreću povezati i sa zdravljem tj. odsustvom
bolesti te će videi u kojima se prikazuju sretni ljudi i promoviše „povratak
prirodi“ dobiti mnogo pregleda. Stranice na kojima se promoviše alternativna
medicina obično imaju slike sretnih ljudi, šuma i vodopada, a to se u našoj
svijesti povezuje sa srećom. Ovakve predodžbe povećavaju lučenje oksitocina,
hormona sreće, i prevare nas da pomislimo kako nam sreću zaista i nude.
Većina nas ne bi mogla preživjeti u prirodi nekoliko dana. Neke od najopasnijih
i najotrovnijih tvari, poput otrova zelene pupavke, botulina, saksitoksina i
ricina dolaze iz živih bića. Dakle, ne mogu biti prirodnije. Pa ipak, sasvim
male doze ovih tvari mogu biti izuzetno opasne.
Videi koji promovišu neke od teorija zavjere ili lažne vijesti, pogotovo
lažne vijesti vezane za zdravlje, sadrže nekoliko elemenata zbog kojih dobijaju
našu pažnju: slova teksta su velika, u fontu i boji koji ih čine lako
uočljivima, imaju prateću „upbeat“ muziku, koja posebno privlači mlade
konzumente interneta, a slike su ili veoma ugodne ili uznemirujuće, no oba ta
mehanizma su dovoljna da privuku našu pažnju. Rečenice su jednostavne, u obliku
crtica, što je klasični potez propagande.
Spomenuti video, nakon što dekonstruira prenesene poruke, poziva na
skeptičnost, ali na skeptičnost u smislu provjeravanja dobijenih informacija sa
stručnjacima, naučno utemeljeno.



Primjedbe
Objavi komentar