Bube su u glavi: da li je moguće - bakterije crijevne flore u mozgu?!

S jedne strane, imamo barijeru krv-mozak, polupropusnu granicu koja odvaja cirkulišuću krv od  mozga i ekstracelularnog fluida oko njega. Sa druge strane, postoje nalazi koji ukazuju da i krupnije stvari mogu proći tu barijeru i dospijeti u mozak.

Već znamo da neki virusi mogu proći ovu granicu i dospjeti u mozak, ali se vjerovalo kako ona ipak štiti od bakterija. No, sa novim nalazima, to nije sigurno. Naime, jedan poster sa Univerziteta Alabama u Birminghamu, prezentiran na Godišnjoj skupštini američkog Društva za neuroznanost, privukao je pažnju naučnika. Neuroanatom Rosalinda Roberts je već neko vrijeme primjećivala neobične oblike unutar mikroskopskih slika nervnog tkiva, ali nije obraćala pažnju na njih. Sve dok ona i njene kolege nisu shvatile da se izgleda radi o bakterijama.

Da se razumijemo - nalaz bakterija u tkivu mozga obično znači da se nešto jako loše dešava za organizmom. Znači da je barijera postala permeabilna i onda opasne infektivne čestice mogu izazvati zapaljenje moždanog tkiva ii moždanih ovojnica - meningitis i encefalitis. Ipak, treba naglasiti da naučnici koji su nam prezentirali ovu mogućnost još nisu sigurni kako su bakterije tu dospjele i priznaju da se možda radi o kontaminaciji uzroka. Zbog toga je potrebno višestruko provjeriti ove nalaze. 

Ako se potrvdi da bakterije na neki način mogu dospjeti do mozga, to bi iz temelja prodrmalo naše poimanje mikrobioma. Treba se sjetiti da neke sredine, poput placente, koje smo prije smatrali apsolutno sterilnim, također izgleda imaju svoj mikrobiom. Naravno, i ovi nalazi su još svježi i treba dalje istraživati cijelu stvar. Već smo vidjeli kako mikrobiom ima velikog uticaja i na pojavu pretilosti, na rasploženje, pa možda čak i na pojavu autizma te uticaja na razvoj Parkinsonove bolesti i uopšte da mikrobiom utiče na nervni sistem...no ne treba prve nalaze uzimati zdravo za gotove. Ova oblast je tek u povojima i treba pomno pratiti iduće radove. 

Dakle, bitno je napomenuti da su bakterije nađene u mozgovima preminulih - možda je došlo do kontaminacije materijala, jer je već počeo proces raspadanja. Ali ne treba ni a priori odbaciti mogućnost da mikrobiom mozga postoji.  Tim Rosalind Roberts je zapravo upoređivao tkivo preminulih pacijenata oboljelih od shizofrenije sa tkivom ljudi koji nisu imali ovu bolest. Na elektromikrografima su im se konstatno javljali štapićasti oblici. Svaki student biologije je imao iskustvo da čak i pod običnim optičkim mikroskopom vide neke oblike koji zapravo nisu ništa od interesa - mi smo to zvali "uklopine". Međutim, kada se javlja stalno jedan te isti oblik, ne možete da ih baš zanemarite.

Na kraju je potvrđeno da se ipak radi o bakterijama, i to u 34 mozga, od kojih je pola bilo zdravo, a pola od ljudi koji su imali shizofreniju. Još je zanimljivije koje su to bakterije u pitanju: radi se o rodovima Firmicutes, Proteobacteria i Bacteroidetes, karakterističnim za crijevnu floru.

Kako su ove bakterije dospjele do mozga?

Niko ne zna. Možda putem krvi, a možda čak i putem nerava, jer je baš nedavno potvrđeno kako postoji jako intimna veza crijevnog trakta i mozga. Ili ipak kontaminacija materijala? Možda čak i kroz nos?

Bakterije su bile skoncentrisane oko astrocita i to njihovih krajeva koji okružuju krvne sudove u području barijere mozak-krv i uz duge krajeve mijelinskih vlakana.

Nastavak ove priće ćemo čekati sa nestrpljenjem.