Quantum of Science

  I u naučnoj zajednici postoji diskriminacija po različitim osnovama - etničkoj, rasnoj i rodnoj pripadnosti, diksriminacija prema osobama s invaliditetom. Akademska zajednica nije imuna na to. Piše: Jelena Kalinić Šta se STVARNO dešava s diskriminacijom u naučnoj zajednici? Postoji li diskriminacija po rasnom, etničkom i socioekonomskom osnovu? Kako može to da postoji u nauci, kada je ona djelatnost koja ima za cilj i filantropsko djelovanje – smanjenje patnje i stvaranje boljeg društva? Nauka kao sistem   - da, ali sjetimo se da su naučnici samo ljudi i tako skloni i nekim drugim, vrlo neugodnim ponašanjima. Pa sam Jim Watson je imao rasističke izjave. Institucije na kojima počiva nauka, također imaju svoja vrata, koja treba proći i hijerarhiju iza tih vrata, što znači da je pridošlicama teško, a naročito ako su outsideri. Studije   su pokazale da su naučni radovi timova koji su etnički heterogeni daleko citiraniji nego radovi onih koji su homogeni – dakle, etnička, odnosno nacio

Mjere vlada različitih zemalja povezane s cestovnim prometom i ograničenjem kretanja imale su najveći utjecaj na smanjenje koncentracije NO 2 i smanjenje broja smrtnih slučajeva tokom prve faze pandemije COVID-19 u proljeće i rano ljeto 2020. godine, zaključak je nove studije koju je objavila Služba za praćenje atmosfere Copernicus zajedno s  London School of Hygiene and Tropical Medicine (LSHTM). Recenzirani istraživački rad, koji je vodila London School of Hygiene & Tropical Medicine, uz doprinose CAMS-a i drugih vodećih institucija, ispitivao je kvantitativne učinke smanjene razine zagađenja i, po prvi put koliko znamo, kvantitativno uspoređuje utjecaj različitih mjera i politika koje su poduzete. Nalazi potvrđuju ranije procjene da je smanjenje onečišćenja rezultiralo stotinama izbjegnutih smrtnih slučajeva. Naučnici kažu da je izbjegnuto oko 800 smrti usljed zagađenog zraka. Naučnici uključeni u studiju procijenili su povezanost između različitih vladinih mjera i smanjenja gl

Ovo što vidite gore je slika Webb teleskopa snimljena kamerama na raketi Ariane koja ga je lansirala u svemir, netom nakon što su se njih dvoje razdvojili. (Izvor: Arianespace, ESA, NASA, CSA, CNES) Svemirski teleskop James Webb stigao je na svoje odredište u ponedjeljak, 24. januara 2022: smjestio se u orbitu oko točke zvane L2, ili druge Lagrangeove tačke, oko četiri puta udaljenije od Zemlje od Mjeseca.  Lagrangeove tačke dobile su ime po matematičaru Joseph-Louisu Lagrangeu, koji ih je 1772. otkrio kao mjesta gdje malo tijelo može orbitirati zajedno s dvije veće mase. To čini L1 i L2, najbliže Lagrangeove točke Zemlji, očiglednim mjestima  za istraživanje svemira. Ali, niti jedan svemirski objekt nije uputno staviti baš u te tačke jer su gravitacijski nestabilne.  Webb putuje duž elipse s velikom poluosom (maksimalna udaljenost između letjelice i L2) koja se kreće između 250.000 i 832.000 kilometara oko L2.   L2 je poseban iz nekoliko razloga. Nalazi se na suprotnoj strani Zemlje o

(Ilustration MATT CHINWORTH FOR KAISER HEALTH NEWS ) Već neko vrijeme dobijamo vijesti kako su ljudima transplantirani organi genetički modificiranih svinja. Potražnja za organima je velika, organa nema dovoljno, i sve to pogoduje cvjetanju ilegalnog tržišta. Mreže donora ne uspijevaju pomoći svima kojima je potrebno. U svijetu je samo 2019. urađeno preko 153.000  transplantacija, a organ koji se najviše transplantira su bubrezi, a zemlja s najvećom stopom transplantacija organa od preminulih osoba je Španija, kažu podaci sa Statista. Vrlo traženi organi su i srce, jetra i pluća.  Početkom godine, saznali smo da su u novogodišnjoj noći hirurzi uspješno transplantirali srce genetički modificirane svinje ljudskom pacijentu, spasivši mu život nakon što se prethodno smatralo da ne ispunjava uslove za tradicionalnu transplantaciju srca. David Bennett Sr, kako se zove pacijent se oporavlja od zahvata koji su obavili ljekari s medicinskog centra Univerziteta u Marylandu. Za njega je opcija

  Martin Shkreli mora vratiti 64,6 miliona dolara dobiti koju su on i njegova bivša kompanija požnjeli dizanjem cijene i monopoliziranjem tržišta lijeka koji spašava živote, presudio je savezni sudac prošle sedmice. Ovaj novac će biti dodijeljen žrtvama njegove prevare, kao vid odštete. Shkreliju je također zabranjen pristup farmaceutskoj industriji za ostatak života. Ovo nije sve – moraće platiti i 7.5 miliona kazne. Slučaj Martin Shkreli je veoma bitna za pravosuđe i regulaciju farmaceutske industrije. Shkreli, rođen 1983. godine, a inače albansko-hrvatskog porijekla, suosnivač je nekoliko farmaceutskih kompanija – Retrophin i Vyera Pharmaceuticals (prije Turing Pharmaceuticals).   Skandalozno povećanje cijena lijeka Bio je široko kritikovan 2015. kada je je dobio licencu za lijek Daraprim koji se koristi u terapiji osoba oboljelih od AIDS/SIDA. On je za 56 puta povećao cijenu lijeka, te je cijena jedne pilule skočila s 13,5$ na 750$. Cijena terapije ovim lijekom je usljed ov

danas, kada se rade istraživanja humanih embrija, oni se mogu držati maksimalno 14 dana, a onda se uništavaju naučnici žele da mogu proučavati embrije i duže kako bi bolje shvatili šta se dešava u tim ranim fazama razvića zemlje u kojima su dozvoljena istraživanja ljudskih embrija, imaju vrlo strogu zakonsku regulativu kako se to smije raditi Piše: Jelena Kalinić Me đunarodno društvo za istraživanje matičnih stanica (International Society for Stem Cell Research- ISSCR), objavilo je u maju 2021. da više ne podržava međunarodni standard koji ograničava istraživanje ljudskih embrija na isključivo 14 dana nakon oplodnje. Smjernice, koje su posljednji put ažurirane 2016. godine, široko su prihvaćene u brojnim zemljama, medicinskim časopisima i istraživačkoj zajednici. Nije precizirano koliko bi se   embriji mogli duže istraživati. Ovdje je bitno napomenuti da se radi o preporuci,   a ne obavezujućem zakonu. „ Umjesto da zamijeni ili produži ograničenje, ISSCR sada sugeriše da se studije

  Multipla skleroza (MS) može biti uzrokovana infekcijom Epstein-Barrovim virusom (EBV), zaključak je studije koja dolazi od naučnog tima s Harvarda. Multipla skleroza je tip autoimune bolesti kada imunološki sistem organizma napada supstancu zvanu mijelin, koja oblaže duga nervna vlakna, iz nekog nepoznatog razloga. Oštećenja mijelina uzrokuju neurološke probleme karakteristične za ovu bolest. Inače, mijelin se ne nalazi na svim dugim nervnim nastavcima, a funkcija mu je povećanje brzine kojom se električni potencijali kreću nervnim vlaknom i tako prenose impuls. Procjenjuje se da oko 2.8 miliona ljudi širom svijeta pati od multiple skleroze. Bolest može dovesti do toga da se osoba više ne može kretati samostalno. Konačnog lijeka za ovu bolest nema, postoje samo terapije koje ublažavaju simptome. Epstein-Barrov virus, ili, kako ga se još označava, humani herpesvirus 4, veoma je čest virus ljudi, a uzrokuje mononukleouzu, koja se još zove i  „ bolest poljupca". Infekcije ovi

Zašto zaboravljamo? I nije u pitanju ono staračko zaboravljanje, niti Alzheimerova bolest - nego zašto ste ne možemo često sjetiti nekih detalja neke situacije, knjige, filma - kao da je sve to magično isparilo iz nas.  Zaboravljanje je neugodna pojava, a ponekada se i stidimo jer smo nešto zaboravili. Često se to dešava jer na nešto ne obratimo pažnju, nego opažamo perierno, ne fokusiramo se na situaciju. I nije nas kriviti: svijet u kojem živomo jednostavno se prebrzo dešava i nemamo vremena da na sve trošimo energiju. No naučnici sada kažu da je zaboravljanje zapravo - zdravo i da je to način na koji učimo. Naučnici koji stoje iza nove teorije,  Tomás J. Ryan s Trinity College u Dublinu i Paul W. Frankland s CIAR u Torontu,  predstavili su u časopisu Nature Reviews Neuroscience pod naslovom , , Forgetting as a form of adaptive engram cell plasticity " hipotezu da zaboravljanje i nije tako loša stvar.  Oni sugerišu da se promjene u našoj sposobnosti pristupa specifičnim sjećanj